Od 9. do 13. siječnja će biti prikazane četiri predstave.
Bogat program u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića i u osječkom HNK.
Premijera viteške opere u pet činova će se održati 4. studenog u 20 sati.
Zajednički koncert HPD Lipa i Akademskog zbora Ivan Goran Kovačić održat će se večeras, 30. rujna.
Kazalište može educirati.
Čak i dok sanjamo o bijegu iz ograničenja i ponora vlastitih zabluda. „Tri sestre“ HNK Osijek divan su test za stalnu proizvodnju takvih stvaralačkih uzleta.
Gradonačelnik Ivan Vrkić, nadbiskup Đakovačko-osječki Đuro Hranić i rektor Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku Željko Turkalj odaslali su poruku zajedništva i potpore Osijeku kandidatu za Europsku prijestolnicu kulture.
Protkanost Osijeka raznim kulturama, prebogatom poviješću, koridorima ka istoku i zapadu je nešto što se događa samo ovdje.
Trebamo se ponositi time što u Osijek mladi dolaze steći znanje.
Na koncertu će zapjevati i Dječji zbor Osječki zumbići, članovi popularnog osječkog sastava NoJazzBand, Goran Bošković iz osječke grupe Fluentes i studenti solo pjevanja Umjetničke akademije u Osijeku.
Osijeku treba ‘injekcija’ novca kako bi se pokrenul i idrugi kotačići.
Zato je suradnja važna.
Uz operni orkestar osječkog HNK, nastupili su sopranistice Sanja Toth i Jasmina Trumbetaš Petrović te tenori Domagoj Dorotić i Damir Fatović.
Imamo kvalitetu, ali treba napraviti još jedan korak da bi doista bili prva opera, ali i drama u Hrvatskoj, koliko god to gordo zvučalo.
BOŽIDAR ŠNAJDER
Političke šape lebde baš nad svakim srhom intelektualne slobode.
Kazalište nije intendant niti će ikada biti. Kazalište su umjetnici i popratno osoblje.
Održavaju se od 1987. godine, kada je Parku Petra Krešimira IV. postavljen monumentalni spomenik Miroslava Krleže.
“Moć zemlje” sjajan je primjer kako iz zaboravljene tavanske krame izvući obnovljive izvore energije
Predstava u režiji Želimira Mesarića potentnim je sondiranjem baštine i pučke sočnosti uspjela osviješteno i uzbudljivo reinterpretirati zavičajni identitet.
Da imamo više sredstava, ne samo tapšanja po ramenu, mogli bismo biti još bolji.
Grad nije samo skup ulica i zgrada, ne čini ga niz kulturnih institucija s fasadama koje stoje svaka za sebe, nepovezane, samotne.
Zamislite Tvrđu. Tvrđa je najljepša scena na svijetu.
Razvijanje pojedinačne svijesti svih kulturnih djelatnika mora prethoditi kvalitetnom udruživanju.
Vodstvo i ansambli osječkog HNK ne odustaju ni u posnim danima.
Odabirom repertoara i odgajanjem mladih generacija, kazalištu se može vratiti prvobitni značaj.
Razlozi za to su iskustvo, infrastruktura, ljudski resursi, zanat.
Profesore, studente, amatere, performere i street-artovce moramo vratiti na velika vrata u grad.
Kamere uvijek odu tamo gdje se nešto kuha ili toči, tako da imamo cijelu famu da se kod nas samo dobro kuha i pije dobro vino.
Osječko kazalište zahtijeva veliku rekonstrukciju.
Osijek nema samosvijest.
Kulturna ponuda je isto proizvod na tržištu kao i bilo koji drugi.
Ono što nije dovoljno iskorišteno je sinergija svih osječkih umjetničkih scena.
U protivnom nemate ništa. Ni jedan grad kulture titulu nije dobio na lijepe oči.
Ono što ja želim je Kazalište za mlade.
Svaku moguću nastavu u HNK Umjetnička akademija u Osijeku radije tretira birokratski, naime, kao tzv. – terensku nastavu.
Urban je nedjeljom organizirao gradske promenadne koncerte u Donjem i Gornjem gradu.
Time bi Umjetnička akademija dobila scenu koja nam je neophodna, mladi bi imali prostor za kreativnost i rad.
Martirijski spektakl blata i pseudozlata, tako bi se najkraće sažela povijest ukopane budućnosti u oderanom truplu „Vučjaka“.
Upravo je Lav Mirski 1940. godine odveo osječku Operu u Pečuh što je bilo prvo njihovo inozemno gostovanje.
Osijek treba postati svjestan svoje mladosti.
Razdoblje od godinu dana, koliko traje titula Europska prijestolnica kulture, je zanemarivo kratko – ali posljedice bi mogle biti na ponos generacijama koje nastavljaju živjeti u gradu Osijeku.
Nedovoljno je dijaloga u Osijeku među ljudima različitih pogleda i mišljenja. Vlada nepotrebna podijeljenost, a upravo je u kulturi i umjetnosti potrebno uporno tražiti i pronalaziti sponu, most, komunikaciju.
Pečuh je jako profitirao, za njega se čulo na sve strane.
Slijedeći primjer velikih gradova kao što su Berlin, Barcelona, London i mnogi drugi, želimo stare prostore preurediti i uključiti u naslijeđe generacija koje nam tek dolaze.
