Vladimir Cini

Vladimir Cini, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Vladimir Cini, dekan Ekonomskog fakulteta u Osijeku

Ekonomski fakultet u Osijeku intenzivno uključuje u projektna istraživanja kreativnog sektora

* Osijek je jedan od hrvatskih gradova koji je prošao u drugi krug „natjecanja“ za titulu Europska prijestolnica kulture. Kako ocjenjujete ulogu Ekonomskog fakulteta u dobivanju te prestižne titule?

– Ekonomski fakultet u Osijeku prepoznaje važnost umjetničkog izražavanja kao jedne od ključnih poluga sektora kulturnih i kreativnih industrija. Teorijski i praktično Ekonomski fakultet u Osijeku promiče doktrine o nacionalnom blagostanju koje se ostvaruju izgrađivanjem samostalnosti kroz umjetnost, kreativnost i inovativnost. Jednako tako, Ekonomski fakultet u Osijeku zalaže se za dostizanje prosperiteta putem razvoja znanosti i njezine primjene u svim segmentima života.

Prošle godine svečano smo otvorili Aulu znanosti i Aulu glagoljice, oslikali smo Fakultet glagoljičkim muralima i postali smo znanstveno-nastavnom institucijom koja poučava interijerom.

Drugu godinu za redom organiziramo Kreativnu riznicu – popularizacijski simpozij kulturne i kreativne industrije, nalazimo se na prestižnoj lokaciji u središtu grada i uskoro obilježavamo 55 godina postojanja.

* U svibnju ćete proslavljati 55 obljetnicu postojanja Fakulteta. Što pripremate tim povodom i kako kanite naglasiti poveznicu s osječkim kulturnim identitetom? Je li on kao takav prepoznat i izvan granica Osijeka?

– Ekonomski fakultet u Osijeku u jednakoj mjeri poštuje i tradiciju i kreaciju bilo da je riječ o postojanju grada Osijeka ili o postojanju samog Fakulteta. Na tragu takvog razmišljanja pripremamo bogat i sadržajan program, a uz njega monografiju i milenijsku fotografiju koju će 19. travnja 2016. godine snimiti Šime Strikoman, a na kojoj će ovjekovječiti djelatnike Fakulteta i naše studente.

Kulturni identitet istodobno se i nasljeđuje i izgrađuje. Tako Ekonomski fakultet Aulom znanosti podsjeća na Josipa Jurja Strossmayera, Lavoslava Ružičku i Vladimira Preloga.

Ako poštujemo životopise osječkih velikana i uvijek iznova prepričavamo, tada je osječki kulturni identitet onaj koji se prepoznaje u sredinama koje svoj identitet izgrađuju kao poveznicu na takve i srodne velikane.

 

* U kojem segmentu kulture vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Sveučilište je svakim danom sve snažnije i veće. Uskoro se trebamo uvećati za sveučilišnu knjižnicu, a sljedeće akademske godine Građevinski fakultet u Osijeku ustrojit će preddiplomski sveučilišni studij Arhitektura i urbanizam. Pridodamo li tome Umjetničku akademiju, Odjel za kulturologiju, Filozofski i Učiteljski fakultet, brojne doktorske studije, znanstvene i stručne simpozije, Festival znanosti i Kreativnu riznicu kao popularizacijski simpozij, očito je da Sveučilište posjeduje potencija kojim se stvaraju novi kreativci, ali i potencijal za čuvanje i sustavno izučavanje vrijednosti koje čine kulturnu baštinu te uz nju povezan kulturni identitet.

Suradnja sveučilišnih sastavnica generator je pozitivnih promjena.

Kada govorimo o kulturnoj djelatnosti ističem suradnju Ekonomskog fakulteta i, primjerice, Umjetničke akademije koja se uspješno realizira i u prostorima Akademije i u prostorima Ekonomskog fakulteta. Multidisciplinarnost imperativ je budućnosti, a spoj ekonomije i umjetnosti poziv je mnogima da multidisciplinarnost upoznaju na Festivalu znanosti, Dionizijevom festivalu i Kreativnoj riznici.

* Profilirali ste se kao fakultet koji znanstveno i praktično promišlja kulturnu i kreativnu industriju. Kako vidite kulturnu i kreativnu industriju u odnosu na njezinu ulogu u Europi. Kada bi kulturna i kreativna industrija jačala u Osijeku što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Kulturna i kreativna industrija pojam je koji još nije postao punoljetan ni u teorijskom ni u praktičnom smislu. I druge države u kojima taj pojam postoji već duže vrijeme još uvijek nisu u potpunosti riješile organizacijski ustroj kreativnog sektora. Hrvatska će se ponajprije morati pozabaviti nomenklaturama svih 12 sastavnica, a zatim i pravnim uređenjem koje će izrazito heterogenim dionicima kreativnog sektora omogućiti ostvarivanje radom stečenih prava.

Kreativna klasa formira se i u Europskoj uniji, kreativni sektor brzo je rastući sektor, a kreativna industrija industrija je čistih resursa.

Dodane vrijednosti stvorene u kreativnom sektoru prelijevaju se i u druge sektore tako da rast kreativnog sektora pridonosi razvoju cjelokupnog gospodarstva. Sve su to prednosti koje donosi kulturna i kreativna industrija. S jakom kulturnom i kreativnom industrijom i dobrom prometnom povezanošću Osijek ima priliku postati ravničarskim rudnikom kreativnosti.

* Izraste li Osijeku u grad kreativnog sektora, nužno bi bilo poraditi i na infrastrukturi kao podršci kulturnim programima. Što vidite kao prioritet kada govorimo o izgradnji nove infrastrukture?

– Prioritetom vidim pojačavanje prometne povezanosti uz istodobnu pojačanu ponudu kulturnih i kreativnih sadržaja. Naša iskustva s Kreativnom riznicom govore kako smo atraktivni za dolazak, ali i kako moramo izgrađivati atraktivne sadržaje za koje poznajemo ciljnu skupinu kojoj ćemo ih ponuditi. Osim samih sadržaja potrebna je i bolja prometna povezanost. Plovnost Drave i njezino utjecanje u Dunav za Osijek je oduvijek bila prednost. Danas je tu i autocesta, novi autobusni kolodvor, dovršit će se i Koridor 5C, zrakoplovna luka imat će sve više redovitih linija.

Naša ravnica drukčija je od većine drugih krajobraza. Ravnica je također dio našeg kulturnog identiteta.

Kada se sve navedeno objedini atraktivnom ponudom kulturnih sadržaja koji su rezultat rada kreativnih radnika, tada će Osijek vjerojatno imati izgrađeni i definirani kulturni i kreativni sektor. Trenutačno, taj se sektor razvija, što u konačnici daje zaključiti kako imamo razloga s optimizmom očekivati da će Osijek biti grad u kojemu će dominirati kreativni radnici.

* Naveli ste kako kreativni sektor nose kreativni radnici. Njihova raznolikost očituje se na svim razinama. Postoji li model koji bi ih objedinio kako bi se uspostavila suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Kakvu ulogu tu zauzima Ekonomski fakultet, odnosno Kreativna riznica?

– Kreativnu riznicu od ove akademske godine razvijamo ne samo kao popularizacijski simpozij već i kao metodološku platformu i poligon za prikupljanje stajališta. Razvijamo mjerni instrument kojim će se mjeriti stajališta posjetitelja velikih manifestacija te mjerne instrumente za mjerenje stajališta kreativnih radnika. To su posve nove znanstvene i istraživačke paradigme tako da se Ekonomski fakultet u Osijeku intenzivno uključuje u projektna istraživanja kreativnog sektora. Da smo na pravom putu pokazuju nam i pokroviteljstva koja smo primili, a samo neka od njih koja ovom prigodom izdvajam su pokroviteljstvo Predsjednice Republike Hrvatske, gospođe Kolinde Grabar Kitarović, Klastera konkurentnosti kreativnih i kulturnih industrija, Gospodarske komore i Ministarstva turizma.

* Drugu godinu za redom organizirate KR? Uspjeli ste otvoriti vrata Ekonomskog fakulteta te aktivirati najšire kreativne snage. Koja je misija ovogodišnje KR i što očekujete da će ona doprinijeti Osijeku?

– Društveno odgovorna kreativnost krovna je tema ovogodišnje Kreativne riznice. Njome želimo propitati poruke koje svojom kreativnom djelatnošću šaljemo široj javnosti i što takvim porukama provociramo. Propitivat ćemo društvenu odgovornost filma, dizajna, slikarstva, književnosti i svih ostalih sastavnica kreativnog sektora.

Kreativni sektor svojevrstan je transformator zbilje koju svi živimo svakodnevno i za čiju interpretaciju rijetko imamo vremena.

To je sektor koji poučava i koji se upisuje u svakog pojedinca, a time mu je društvena odgovornost pojačana. Ekonomski fakultet želi se nametnuti kao institucija koja povezuje i moderira kreativne radnike kreativnog sektora, ali istodobno, svjesni smo kako imamo priliku poticati na propitivanje društvenog odgovornog ponašanja dionika ovog sektora koji se trenutačno nalazi u formiranju.