Igor Mavrin

Igor Mavrin, član Kandidacijskog odbora osječke kandidature za Europsku prijestolnicu kuluture

Igor Mavrin, član Kandidacijskog odbora osječke kandidature za Europsku prijestolnicu kuluture

U trendu su zanimljivi društveni eksperimenti i povezivanje kulturnih s društvenim  promjenama, što posredno može biti i pokretač gospodarskih promjena

* Član ste Kandidacijskog odbora osječke kandidature za Europsku prijestolnicu kuluture i sukreator prijave za istu. Također, na ovoj ste temi i doktorirali.
Što biste istaknuli kao posebne zanimljivosti dosadašnjih gradova Europskih prijestolnica kulture koji imaju određene poveznice s Osijekom?

– Sličnost Osijeka s ranijim prijestolnicama kulture može se promatrati kroz nekoliko razina.
Možemo ga uspoređivati s EPK gradovima (post)industrijskog predznaka, koji su pokušali pronaći novi razvojni smjer u kulturi, odnosno u kulturnim i kreativnim industrijama. Tu se ističe Glasgow. Još 1990. godine naslov Europskog grada kulture (kako se program zvao u svojoj ranoj fazi) iskorišten je za urbane promjene u gradu devastiranom gospodarskim turbulencijama. Gradske vlasti Glasgowa 80-ih godina prošlog stoljeća počele su tražiti novi put za grad koji se suočavao s ozbiljnim gospodarskim i društvenim problemima. Naslov grada kulture bio je dio dalekosežnog, dobro planiranog i ciljevima vođenog procesa promjena. 1983. otvorena je kolekcija Burrell s više od 9.000 izložaka, Škotski izložbeni i konferencijski centar otvoren je 1985, Glasgow Garden Festival održan je 1988, a sve to događalo se paralelno s kampanjom turističkog pozicioniranja grada Glasgow Miles Better. Godina naslova grada kulture nije značila i kraj događanja, odnosno kreativnih inicijativa u gradu. 1990-ih i u prvom desetljeću novog milenija nastavljeni su projekti urbane obnove i privlačenja međunarodne pažnje, a sve je kulminiralo 2014. godine – u godini kad je grad bio domaćin sportskog događanja Commonwealth Games.

Glasgow je dobar primjer kako se naslov prijestolnice kulture može uklopiti u dugoročne razvojne strategije grada.

Svoju industrijsku prošlost promišljali su i Lille (2004.), Liverpool (2008.) i Ruhr (2010.), kroz obnovu industrijske baštine i orijentaciju na nove, održive industrije – s naglaskom na kulturne i kreativne.
Logična poveznica Osijeka jest i ona s gradovima prijateljima, Pečuhom i Mariborom. Na njihovim iskustvima se također može učiti, u smislu prijenosa znanja stečenih upravljanjem ovako zahtjevnim programom, ali i u kontekstu nemalih problema s kojima su se suočili.
Zatim su tu gradovi koji će biti prijestolnice kulture u nadolazećim godinama – nizozemski Leeuwarden (Europska prijestolnica kulture u 2018.) je grad u izrazito ruralnoj, poljoprivrednoj regiji. Po tome je iznimno sličan Osijeku. Na jugu Italije, također u izrazito ruralnoj regiji je grad Matera, prijestolnica kulture za 2019. Odabrana je u snažnoj konkurenciji brojnih talijanskih gradova, mada je imala najslabiju gospodarsku poziciju, ili upravo zbog toga.
Osijek može učiti iz iskustava svih tih gradova, onih uspješnijih, onih manje uspješnih. Može učiti i od gradova koji nisu izborili naslov Europske prijestolnice kulture, mada su pokušali.

Često nijanse presuđuju kada se bira između dva ili više kvalitetnih programa. Ne postoji jednostavan, niti jedinstven recept za uspješnu kandidaturu.

Vjerojatno je najbliže tome osiguranje kvalitetnog i održivog programa, snažnijih kulturnih poveznica s Europom i početak pozitivnih urbanih promjena kroz kulturu.

* U odnosu na druge hrvatske gradove kandidate, što Osijek ima od razlikovnih detalja, a na čemu temelji svoju kandidaturu?

– U ovoj fazi ne treba otkrivati detalje. Čuvajmo to za komisiju. Ono što mogu reći jest da Osijek kreće iz svojeg specifičnog položaja i tema koje su kombinacija očekivanih i neočekivanih.

Važno je za uspješnu kandidaturu da Osječani budu ti koji vjeruju u projekt i mogućnost promjene.

Presudna je sinergija na razini institucija, privatnog i civilnog sektora.

* Koje su projekte drugi gradovi prijavili, a koji bi mogli pridobiti Europsku komisiju?

– Podaci s kojima drugi gradovi izlaze u javnost uglavnom se odnose na infrastrukturnu dimeziju kandidature. Rijeka se referira na oživljavanje industrijske baštine, Varaždin ističe svoje regionalno partnerstvo s manjim gradovima, Pula je nositelj kandidature koja je u svojoj srži istarska, dok Zagreb pod krovom Europske prijestolnice kulture povezuje druge velike projekte o kojima se već dugo razgovara. U tim kombinacijama pojedini su se gradovi u medijima prometnuli u svojevrsne favorite. To im u ovom trenutku može predstavljati pritisak.

Treba ipak imati na umu da je infrastrukturna komponenta Europske prijestolnice kulture stvar prošlosti. Izgradnja neodrživih kulturnih kapaciteta dio je gradova financijski iscrpila.

U trendu su zanimljivi društveni eksperimenti i povezivanje kulturnih s društvenim  promjenama, što posredno može biti i pokretač gospodarskih promjena. Gradovi kandidati i nositelji naslova prijestolnice kulture često se odlučuju za suočavanje s otvorenim pitanjima iz bliže ili dalje prošlosti, pitanjima migracija i manjiske integracije. Bugarski Plovdiv odlučio se za društvene promjene kroz integraciju romske manjinske zajednice, a talijanska Matera propituje stereotipe koji su povezani s jugom te zemlje i njezinu dijasporu.

* Kako možemo pridobiti žiri Europske komisije? Na što treba staviti naglasak?

– Trendovi u predloženim programima, a samim time i izboru Europskih prijestolnica kulture mijenjaju se. U prvom desetljeću programa birani su veći gradovi, pretežno glavni gradovi ili oni prepoznatljivi po svojoj kulturnoj ponudi. Tada se na program prijestolnice kulture gledalo kao na cjelogodišnji, skupi festival. Od 1995. do 2004. godine, u drugom desetljeću programa EPK orijentacija je bila na razvoju kulturne infrastrukture i turističkom profiliranju gradova iz drugog plana. Uslijedila je faza snažnih ulaganja u kulturnu i drugu infrastrukturu, u čemu su posebno prednjačili zapadnoeuropski gradovi. Posljednjih nekoliko godina snažno se u gradovima nositeljima naslova prijestolnice kulture razvijao koncept kulturnih i kreativnih industrija.

Aktualni i neki budući nositelji naslova, u nedostatku snažne financijske konstrukcije koja je u nedavnoj prošlosti bila dominantna, okrenuli su se promišljanju samih sebe i pokušaju pronalaženja novog puta.

Španjolski San Sebastian, odnosno Donostia, smješten je u Baskiji i nositelj je naslova Europske prijestolnice kulture u 2016. godini. Umjesto razvijanja skupe kulturne infrastrukture orijentiran je na kulturu i edukaciju o vrijednostima kao instrumentima promjene i društvene transformacije. U trendu su hrabri koncepti programa, koji se kritički osvrću na sami grad i njegovu prošlost i sadašnjost. Danski Aarhus, koji naslov nosi u 2017. odlučio se za slogan RETHINK i na Europsku prijestolnicu kulture gleda kao na priliku za stvaranje kulturnog laboratorija – pokretača inovacija i alternativnih rješenja. Odvažni programi koji potiču radikalne društvene promjene često nisu popularni, no preuzimanje rizika često je jedini put do uspjeha.

Osijek sad ima priliku i treba je iskoristiti za pokretanje procesa promjena.

One su u početku kulturne, a mogu prerasti u gospodarske i društvene. To je uspješna Europska prijestolnica kulture.

* Prema iskustvima dosadašnjih prijestolnica kulture, što Osijek treba napraviti: graditi novu infrastrukturu ili naglasak staviti na programe?

– Nova, često neodrživa, kulturna infrastruktura nikako nije dobar put, ni za Osijek, niti za druge gradove kandidate. U skladu s financijskim mogućnostima grada, uz potporu stukturnih europskih fondova, moguće je obnoviti ili prenamijeniti postojeće neiskorištene kapacitete. Iskustva hrvatskih gradova vezana uz sportsku infrastrukturu dovoljno su upozorenje. Dio prijestolnica kulture s negativnim posljedicama infrastukturne groznice suočavao se u godinama poslije, kada za nju više nije bilo potrebe.

Potrebni su nam kvalitetni programi koji uključuju sve razine stanovništva i dovode Osijek u europski kontekst, odnosno Europu u osječki kontekst.

Inovativnost u realizaciji programa i što širi doseg najbolji su put kojim kandidati za naslov prijestolnice kulture mogu krenuti u postojećim financijskim okvirima.

* Što bi Osijek dobio ovom titulom?

– Kandidatura Osijeka za naslov Europske prijestolnice kulture treba pružiti strateški okvir za sveukupni razvoj grada vođen kulturom.
Uspješan ishod kandidature donosi najmanje godinu dana kvalitetnog kulturnog programa, pažnju domaće i svjetske javnosti i nove trajne poveznice s Europom i svijetom. Uz kvalitetno planiranje i vođenje procesa Osijek može očekivati i pozitivne društvene i gospodarske promjene.

Ne treba očekivati čuda i pogrešno interpretirati naslov Europske prijestolnice kulture kao oblik lutrije, kroz prizmu ulaganja određenog iznosa novca koji se onda multiplicira i vraća na upravljanje.

Ono što Osijek 2020 može donijeti jest – sinergija. Primarno kulturni i društveni učinci, koji mogu i gospodarstvu udahnuti novi život.

Join the conversation! 2 Comments

  1. Gradu smo ponudili potpuno inovativan koncept centra kulturnog turizma regije temeljenom na kulturnom i odgovornom turizmu. Dakle onom obliku turizma koji je ne samo kulturno održiv, nego i potiče kulturni razvitak, a u konkretnom prijedlogu, umrežavanjem kulturnih institucija uzajamno te s realnim sektorom, daje i formulu održivog gospodarskog razvitka.
    Također, u okviru istog koncepta Odjel za kulturologiju predložio je i inovativno istraživanje utjecaja turizma na kulturni prostor, kojim bi se obuhvatio i utjecaj kandidature odnosno natjecanja Novog Sada za EPK, za 2021.
    Regionalnim pristupom i mogućom prekograničnom suradnjom ovakav projekt potiče i druge vrijednosti koje se visoko boduju u kandidaturi, a to je prije svega poticanje kulture dijaloga, te kulturne i etničke raznolikosti.
    Uvažavajući potencijale konkurentskih kandidata, vjerujemo da bi originalnost pristupa bila prednost Osijeka.
    UTV Osijek

    Odgovori
    • A što konkretno? Nije nigdje istaknuta naša najveća vrijednost (nematerijalna , a potencijal i materijaliziranja tog “aduta”!)…Imam nekoliko jednostavnih prijedloga (bez ulaganja silnog novca – tek ideja, znanja, htijenja…pozitivne sinergije!!!!) -povežimo djelovanje!

      Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s