Bela Ikotić

Bela Ikotić, koordinator projekata Poduzetničkog inkubatora BIOS

Bela Ikotić, koordinator projekata Poduzetničkog inkubatora BIOS

Da bi građani prihvatili određene vrijednosti, ljudi koji nose razvoj i provode strategiju moraju biti uzori, rušiti predrasude, pomicati granice i zbog toga biti prepoznati u pozitivnom smislu

* Marko Jovanovac je u intervjuu za Oskulturu izjavio kako “nakon 2020-e Osijeku treba ostati know-how u kulturi”, a mnogi naši sugovornici govore i o potrebi umjetničkog inkubatora. Koliko iskustva BIOS-a mogu koristiti u jednom takvom projektu umjetničkog inkubatora? Vidte li na tragu toga kakvu suradnju?

– Poduzetnički inkubator BIOS je potporna institucija za poduzetnike koji prvi puta ulaze u poduzetništvo. Koliko je to primjenjivo u kulturi, nisam siguran, tj. nisam siguran koliko je poduzetništvo slično kulturi u smislu razvoja. Operativno i logistički mislim da je vrlo slično jer svi trebaju hardware na kojem će stvarati nove vrijednosti. Naravno da su naša iskustva u razvoju infrastrukture kroz EU fondove dobrodošla, te ako je to strategija Grada Osijeka, mi smo na raspolaganju.

Na neki način već i pomažemo kulturi kroz rad coworkinga, a idealno je mjesto za dijalog, suradnju i edukaciju koja se odvija u njemu. To je prostor bez granica za ideje i suradnju, i odlično “igralište” za razvoj kako poduzetništva tako i umjetnosti, dizajna.

Na neki način pokušavamo kroz sjajne ljude koji ostavljaju trag u njemu (Jesenka Ricl, Marko Jovanovac…) pretvoriti u komercijalnu priču, održivu i važnu za Osijek.
Umjetnički inkubator po meni mora stvarati nove kulturne vrijednosti što je vrlo subjektivna stvar za razliku od poduzetništva koja su što konkretnija to bolja. Osobno sam se bavio alternativnom kulturom kroz klubove i festivale te mogu govoriti vrlo subjektivno kroz primjere u kojima sam djelovao. Ako želimo kulturu koja proizvodi vrijednost u zapošljavanju, materijalnoj i infrastrukturnoj, onda, po meni, govorimo o turističkoj kulturi. Jer, Osijek za svoje potrebe proizvodi sasvim dovoljno kulture potrebne građanima. Zašto? Govorit ću iz osobnog iskustva. Klubovi i festivali su svakako potrebni u svakom gradu, a koje veličine i koliko puta godišnje, može se matematički izračunati. A to je jedan od svakoga. Za više jednostavno nema interesa, pa to sad primjenite na svaki drugi vid kulture.

Ako želimo imati UFO koji je već godinama lokalan onda ne tražimo od njega i ne nadajmo se da će postati EXIT. On je za nas i okolicu taman.

Nemamo ništa što Osijek izbacuje ispred drugih gradova po pitanju turizma, osim naravno starih građevina koje su hit zapravo američkim turistima kojima je fascinantno sve što je starije od njihove države.
Ono što je u svijetu startupova mantra, a tiče se ulaganja, je famozni ROI (return of investment). Koliko jedan investitor mora uložiti na počeku i koliki je povrat te investicije i u kojem vremenu? Kako to primjeniti na umjetnost. Pa nađimo investitore koji u to ulažu. Treba se maknuti od toga da je jedini način ulaganja u lokalnu umjetnost kroz grad ili državu, a ako oni ne daju sredstva prestajemo s radom.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture? Gdje vidite rješenje?

– Glupo je pričati o temeljnom problemu u kulturu kao izdvojenoj sredini. Kulturu treba promatrati u kontekstu društva, pa kakvo nam je društvo, takva nam je i kultura.

Mislim da je glavni problem što je uvijek kultura očekivala da se netko drugi pobrine o financijama pa da ona može živjeti.

U današnje vrijeme svjedoci smo da je po proračunu zastupljenost kulture najniža do sada i čini 0,5% ukupnog proračuna. To je izrazito  porazno i ne daju nadu u neku budućnost.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona važna?

– Po mojim saznanjima napravljena je kulturna strategija, zapravo je rađeno mapiranje svih kulturnih dionika u Osijeku. Na koji način komuniciranju, ne znam jer se ne dotičem toliko s njom osim u kroz projekt coworkinga koji “koketira” na neki način sa svima koji se bave stvaranjem dodatne vrijednosti.

Strategije su vrlo važne za razvoj jer se na taj način vežemo i obvezujemo da ćemo bez obzira na političke opcije i pojedince razvijati i stvarati kulturne vrijednosti.

Hoće li se to dogoditi, vidjet ćemo pri prvoj promjeni vlasti. U Hrvatskoj općenito postoji praksa da se ne pridržavamo strategija koje sami donesemo. Kako je i sam dogradonačelinik Vladimir Ham izjavio, ovo je rijedak dokument koji je usvojen praktično jednoglasno pa se nadam da ćemo do 2020. nastaviti slijediti zacrtano.

* Što je potrebno učiniti da bi kulturne vrijednosti postale dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Vrijednosti ne možete nametnuti, morate si dati vremena, ali i prepoznati kakvo tržište imate i kome se obraćate. U strategiji su svi kulturni dionici rekli što im je zadatak, ali nisam siguran jesu li se građani izjasnili po pitanju onoga što ih zanima, što bi vidjeli i u čemu sudjelovali, aktivno ili kao konzumenti. Naravno da se se kroz široku lepezu ponude može nakon određenog vremena iskristalizirati ono što ostaje građanima kao vrijednost, što nudimo turistima, pogotovo jer govorimo o dvije različite stvari. Da bi građani prihvatili određene vrijednosti ljudi koji nose razvoj, provode strategiju moraju biti uzori, rušiti predrasude, pomicati granice i zbog toga biti prepoznati u pozitivnom smislu, a ne osuđivati umjetnike, uskraćivati im sredstva i sl.

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Mi kao grad imamo sigurno potencijala i on nikada neće biti dovoljno iskorišten ako sa malo radimo puno. To je nešto s čim se ja, konkretno, bavim cijeli život. To daje rezultate, ali nikada dovoljne.

Dajte ljudima otvorene ruke, slobodu u stvaranju i pristojan budžet i vjerujte mi da ćemo vidjeti rezultate vrlo brzo.

Za nešto što je potencijal, a uništavano je godinama, potrebno je duplo više vremena da se ponovno stvori. Što je najveći potencijal? Kao i u svemu, ljudi!

* A kulturni identitet? Što predstavlja osječki kulturni identitet i je li on kao tako prepoznat i izvan granica Osijeka?

– O kulturnom identitetu stvarno ne bih jer nisam kulturni djelatnik i ne poznajem dovoljno kulturne trendove. Činjenica je da  su nam najjači aduti ljudi koji su otišli iz Osijeka i  stvaraju vrijednosti negdje drugdje. Pozdravljam i napore HNK-a da se balet vrati u Osijek jer ga kao centar Slavonije i Baranje moramo imati.

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Prednosti su višestruke naravno, turističke, regionalne, lokalne. Zauzimamo mjesto predvodnika kulturnog stvaranja u Hrvatskoj, postajemo poznati izvan granica zemlje. Ovog trenutka smo iskreno najpoznatiji po IT-u izvan Osijeka i Hrvatske. Sve ostalo je ispod prosjeka. To bi mogli promijeniti. Koliko je to dobrog donijelo Pečuhu, ne znam.

* U slučaju da ponesemo ovu titulu, na raspolaganju će biti znatna sredstva za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih programa. Što vidite kao prioritet?

– Infrastruktura je bitna, ali znamo li što ćemo s njom kad prestane financiranje od EU-a, kad sami moramo “zaraditi” za pogon, plaće i sl. Jesmo li dovoljno obrazovali menadžere u kulturi i dali im priliku da sada na malim modelima treniraju kako bi mogli upravljati većim projektima. Prostori su univerzalna problematika i tzv facility menagment je izazov u svim granama, pa tako i u poduzetništvu.

Da bi održavali infrastrukturu moramo imati nekoliko izvora, najam, projekte i društvenu komponentu. Ja se iskreno nadam da je ekipa koja je kandidirala Osijek promišljala o tome tko će na kraju voditi cijeli projekt.

Na sreću, imamo još dovoljno vremena da odgojimo tu novu ekipu ljudi koja će ga voditi. Potreban je mir i zajednički cilj, bez obzira na politiku i rezultati će doći sigurno.

* Što Osijeku treba ostati nakon 2020.?  

– Najbolju rečenicu koju je netko izrekao prije mene je da Osijeku poslije 2020. treba ostati Osijek. Ja tu nemam što dodati.

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s