Marijana Bošnjak

Marijana Bošnjak, direktorica Kinematografa Osijek

Marijana Bošnjak, direktorica Kinematografa Osijek

Naša filmska publika je jako pismena

* U Kinu Urania već se osam mjeseci prikazuju filmski ciklusi, dokumentarni, nekomercijalni i kultni filmovi? Zašto je taj program važan?

– Kino Urania važno je mjesto u životu svih onih koji vole i žive svoj grad. Nije se smjelo dogoditi da ikada zatvori svoja vrata. Iako su se i tijekom dvije godine obnove povremeno održavali programi filmskih projekcija i drugi kulturni sadržaji, građani su, s radošću prihvatili ponovno otvaranje kina za redovite projekcije.

Veliki broj publike film prije svega promatra u kontekstu zabave pa tek onda kroz prizmu njegova umjetničkog značaja. Postoji i veliki dio publike koja o filmu promišlja na drugačiji način i traži to „nešto više“ od filma. Veliki broj nastavnika, učitelja i profesora s nama pripremaju posebne programe za svoje učenike i studente, a koji prati smjernice nacionalnog školskog kurikuluma, kao i europske smjernice koje se odnose na područja umjetnosti, kulture i edukacije. Kao i nama, i njima film znači mnogo više. On je materijal za prenošenje poruke, edukaciju, promjenu percepcije, to je onaj film koji se temelji na izvornim filmskim elementima, a ne isključivoj dominaciji tehnike u formama zabavnog spektakla. Iako je ih sve manje, takva publika itekako postoji.

* Može li se reći kako je osječka publika filmski pismena?

– Naša publika je pismena. Ona je također i vrlo aktivna u pogledu samog kreiranja programa, u kojem oni rado sudjeluju. To je publika koja otvoreno protestira ako se u tijeku filmskog tjedna ne nađe ništa za njih. Oni su predivni, vrlo zainteresirani, otvoreni za dijalog i najbolji korektor i kritičar našeg rada.

* U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti u tom audiovizualnom sektoru, u Osijeku, a koji bi nam mogao pomoći u osvajanju titule “Europska prijestolnica kulture”?

– Pri prijedlogu Strategije razvoja kulture grada Osijeka, a u vezi s prihvaćanjem osječke kandidature za Europsku prijestolnicu kulture, u dijelu koji je vezan za audiovizualne djelatnosti smatrala sam da one prije svega trebaju poštivati načela kojim se vode europske institucije, a čije su smjernice odavno već implementirane i u našu vlastitu strategiju. To su prije svega oni filmski programi koji osiguravaju diverzifikaciju filmskog sadržaja i različitost kinematografija kako bi publika imala izbor pogledati i festivalske, autorske, art, dokumentarne i druge filmske sadržaje. Moj osobni favorit je naš program CoolTour, koji se kao izdvojen projekt međunarodne suradnje razvija već dugi niz godina, osim filmske povezuje i druge kulturne izričaje,a moguće ga je razvijati vertikalno i horizontalno kroz različita partnerstva i aktivno uključivanje šire zajednice. Taj konkretni program ima i podršku međunarodnih i europskih institucija. Ostali programi također su bili u vezi s filmom koji je u području filmske umjetnosti, od početaka razvoja filmske industrije do danas.

* Prvo kino u Osijeku, Kino Urania sagrađeno je 1912., a Kino Slavija 1920. Dugu povijest prikazivanja filmske umjetnosti imamo. No, može li se govoriti o filmskom kulturnom identitetu?

– Tvrtka kojoj smo pravni slijednik osnovana je davne 1901. Kinematografi Osijek u kontekstu razvoja filmske industrije imaju ogroman značaj, ne samo za Osijek i Hrvatsku, nego i šire. Turbulentna povijest svakako se odrazila i na različite forme kroz koje su Kinematografi djelovali u svojoj dugoj povijesti. U različitim, prije svega političkim pritiscima, dio tog značaja, iako nije izgubljen, promijenio je svoje modele. Oni se prije svega odražavaju kroz vizualne forme, odnosno značaj samih zgrada za vizure grada. Koliko ona i u kulturnom i filmskom identitetu nije izgubljena dovoljno svjedoče sami građani. Kroz istraživanje javnog mnijenja samu zgradu kina Urania i Europa, odnosno Kinematografe Osijek, građani su uvijek percipirali iznimno važnom za razvoj kulture, osobito one audiovizualne. Svakako je potrebno i da se percepcija svih onih koji odlučuju o kulturnim i sličnim politikama na svim razinama prilagodi interesu građana, kao i samog prostora.

* Na koji biste način vi promicali i zaštitili taj kulturni identitet Osijeka, ali na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini?

– Smatram da je Osijeku prije svega potrebno vratiti ono što je Osijek bio. Koliko god nam sujeta ne dozvoljavala, morali bismo biti iskreni i prihvatiti da su neki stavovi o Osijeku stvar prošlosti.

Osijek kao grad već dugo odumire kako gospodarski, tako i u kulturnom smislu. To se jasno može vidjeti i po posjećenosti galerijskih, muzejskih, kazališnih, koncertnih, pa i filmskih sadržaja u odnosu na sadržaje koje su namijenjeni širim narodnim masama. Urbana kultura je nešto na čemu se treba raditi od najranije dobi. Ona bi morala biti obveznim dijelom nastavnog programa, sveučilišnog programa i dijelom življenja svih građana. Cijeli bi sustav zapravo trebalo postaviti potpuno drugačije kako bi došlo do te pozitivne promjene.

Ne trebamo zaboraviti što je Osijek bio i koliki je bio njegov značaj na prijelazu između 19. i 20. stoljeća. Možda sam samo sanjar, ali vjerujem da je to moguće. Nije dovoljno da tek povremeno pojedinci zaigraju na kartu multikulturalnosti, tolerancije, umjetničkih i kulturnih formi. To bi trebao živjeti u sebi svatko od nas.

* Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika, a koja bi svoje ideje mogla realizirati kroz aktivnosti Osječkih kinematografa?

– Postoje primjeri dobre prakse, ali kontinuirana kulturna i suradnja različitih dionika na žalost ne postoji. S tim u svezi, organizirali smo jedan okrugli stol 19.9.2013. u sklopu obilježavanja ponovnog otvaranja kina Urania i programa Modern Silence Film Festivala. Bila je to vrlo konstruktivna rasprava svih dionika iz različitih kulturnih područja kojom prigodom su usvojeni zaključci:

  • 1. Stvaranje preduvjeta za razvoj kreativnih industrija koji će pozitivno utjecati na rast i razvoj kulturnih i drugih industrija (turizam,gospodarstvo, ugostiteljstvo, tradicionalni obrti..)
  • 2. Kroz izvaninstitucionalno umrežavanje potrebno je stvoriti sinergijsko djelovanje da bi se iskoristilo što više sredstava iz EU fondova (najavljen novi projektni ciklus  „Kreativna Europa 2014.-2020.“, Europa Media, EACEA)
  • 3. Međusobna suradnja svih dionika u procesu (poboljšanje komunikacijskih kanala na razinama različitih ministarstava, institucija- vertikalno i horizontalno i pojedinaca, a sve u cilju bogatijeg kulturnog sadržaja)
  • 4. Otvaranje prostora za alternativnu kulturnu scenu kakvu Osijek dugo već nema (poput projekta Cinema Cabaret& Art kino Urania kojim bi se sačuvala djelatnost i namjena objekta)
  • 5. Strateško i programsko planiranje-dugoročnije i detaljnije
  • 6. „Previše ljudi- premalo znanja“ (potreba za usvajanjem novih znanja , vještina i kompetencija – Menagement u kulturi)
  • 7. Hladni pogon i preglomazni birokratski aparat (stvoriti održivi model -poduzetništvo u kulturi)
  • 8. Uvesti ocjenjivanje/ kriterij izvrsnosti vs. kriterij podobnosti. Poticati izvrsnost, a ne hraniti supstancu.
  • 9. Razvoj vlastitih kapaciteta za EU projekte
  • 10. Potreba za povezivanjem i jačanjem suradnje svih dionika u kulturi te dijaloga s lokalnim, regionalnim i nacionalnim vlastima kao partnerima u iznalaženju financija za projekte u kulturi što često izostaje.

Nakon ove prve zajedničke rasprave, uslijedile su i prve promjene u pogledu sinergije različitih sadržaja. Primjerice „Kultura na kotačima“ zajednički je projekt 4 osječke kulturne institucije (Dječje kazalište, GISKO, GLUO i Kinematografi) koji je odobren u okviru nacionalnog projekta Ministarstva kulture – Ruksak (pun) kulture.

Nije nemoguće postići više. Potrebno je vidjeti šire, imati jasan cilj, suprotstaviti se svim preprekama i više se potruditi.

* Ako budemo osvojili titulu “Europska prijestolnica kulture” na raspolaganju će nam biti milijuni eura za programe i njihovu realizaciju. Na što bi prema vašem mišljenju, bilo najprimjerenije potrošiti taj novac?

– Mogu govoriti samo kroz prizmu onoga na što osobno mogu utjecati. To su recimo projekti i programi poput programa Kreativna Europa i njoj sličnih. Svatko od nas, ako govorimo o nama kao institucijama, ima premale interne kapacitete za velike projekte, ali sasvim dovoljne za neke od njih. Kinematografi već duže vrijeme aktivno participiraju u europskim fondovima. Onoliko koliko smo to samostalno mogli. To će i dalje biti naš primarni fokus. Sinergijom na svim razinama moguće je ujediniti kapacitete, razviti zajedničke projekte koji međusobno isprepliću različite kulturne sadržaje, ujedinjuju različite institucije (prije svega mislim na formu registracije i administrativne barijere) i stvoriti konkurente kulturne proizvode (manifestacije) koji će izići izvan okvira lokalnog. Za to je potreban sustav i to takav koji će biti lišen svih političkih i bilo kakvih drugih utjecaja, posvećen višem društvenom cilju kao svom primarnom fokusu.

* Što nam treba ostati u godinama nakon te važne 2020.?

– I tu postoje gradovi kao primjeri dobre, kao i gradovi kao primjeri loše prakse. Mislim da bi naš izbor morao biti primjeren mogućnostima koje imamo, prilagođen kapacitetima kojima raspolažemo i usmjeren na realne potrebe kao što je to bio slučaj kod gradova koji su bili primjer dobre prakse.

* Koja je vaša uloga u unaprijeđenju kulture grada?

– Naša strategija je vrlo jasna i ona je prije svega podređena interesima građana. Sve naše zgrade (ove dvije koje su preostale u našem vlasništvu- kino Urania i kino Europa) sagrađene su zbog građana. Dokle god na to budem mogla utjecati- tako će i ostati!

Osim filmskog koncepta koji je u svom fokusu ima film kao umjetnost i kao takav suprostavlja javni u odnosu na komercijalni interes, u našu strategiju utkani su i drugi oblici kulturnog izričaja, od umjetničkih performansa, kazališnih predstava neafirmiranih umjetnika ili gostujućih teatara, stand up komičara i sl. Cijeli model razvijen je u strategiji Cinema Cabaret& Art kina na kojem radim već više godina. Sama transformacija iznimno je skupa i zahtjeva podršku na svim razinama. Iako smo imali velikih poteškoća, za sada smo na dobrom putu. Implementacijom takve strategije teško bi se ikad moglo ponovo dogoditi da zgrada ne bude dostupna osječkoj javnosti za sadržaje u kulturi.

Kino Europa je zamišljen kao multimedijalni prostor, primarno vezan za kulturu mladih i nove medijske kulture. Za nju postoji jasan koncept sa strogim pravilima od kojih nemamo namjeru odstupiti, a koji je zasad uspješan.

Iako obje zgrade imaju više nego ogroman komercijalni potencijal, naš je izbor, koliko god težak bio, staviti interes građana ispred interesa kapitala dokle god se budemo mogli nositi s tim.

Join the conversation! 1 Comment

  1. Kada bi bilo u gradu vise ljudi kao Marijana Bosnjak mi bismo puno sigurnije postali prijestolnica kulture EU.
    Pamtim je od studentskih dana, jedna je od rijetkih, koja se skolovala u SAD i za razliku od mnogih, koje su roditelji i/ili nastavnici upropastili nabijajuci im STRAH, ona zivi slobodu. Samo ljudi koji nemaju strah od slobode mogu stvarati, ostali samo vegetiraju, samo imitiraju ….
    Zao mi je najvise sto nismo realizirali projekt ( Osjecki tango), jer sam ju upoznao sa Dubravkom Kakarigijem, koji je 1976 kao i ja otisao kao Fulbrightov stipendista. Ja sam se vratio ( ponekad pomislim da sam i ja trebao tamo ostati, ali o tom potom), a on je ostao. Izvrsno se razvio u argentinskom tangu i htio je ” zavesti” mlade Osijeka i ocekivao sam da ce sa Marijanom Bosnjak, Ivanom Matejasicem i drugim mojim prijateljima rasturiti zabokrecinu. No bit ce jos prilike, posebno kad postanemo Epk2020!
    Puno puta pozelim otici i aktivno se ukljuciti u njene programe, ali me uvijek nesto odvede u drugom smjeru. No bit cu bolji, obecajem.

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s