Livija Kroflin

Livija Kroflin, voditeljica programa za lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji u Osijeku

Livija Kroflin, voditeljica programa za lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji u Osijeku

Postanemo li Europskom prijestolnicom kulture, mogao bi se napokon ostvariti i davnašnji san lutkara da se otvori muzej lutkarstva

* Umjetnička akademija u Osijeku jedina je ustanova u Hrvatskoj koja obrazuje lutkare. Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika, a koja u potpunosti prepoznaje tu činjenicu i njezinu kulturnu vrijednost?

– Ne samo da je Umjetnička akademija Osijek jedina visokoškolska ustanova koja obrazuje lutkare u Hrvatskoj, nego takve ustanove nema ni u susjednim državama.  A lutkarstvo nije nikakav „čudnovati kljunaš“  na širokom planu kulture, iako se ponekad stječe takav dojam. Po broju recipijenata ne može se, doduše,  mjeriti s američkim filmom pa čak ni s domaćom sapunicom, ali ni kvaliteta se ne bi smjela mjeriti kvantitetom.

Kako u praksi pokazuju raznovrsne lutkarske predstave viđene na festivalima (među kojima i na zagrebačkom PIF-u), lutkarstvo poznaje i visoki estetizam, ali i očuvanu a živu tradiciju kao i zabavne predstave varijetetskog tipa za široku publiku, a dakako i predstave za djecu za koje ne postoji kriza publike.

* Što je u okviru djelatnosti kojom se bavite potrebno napraviti kako bi lutkarstvo postalo dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– U nas se lutkarstvo gotovo uvijek povezuje samo i isključivo sa „zabavom i poukom“ za djecu, kao uostalom i u cijeloj  Europi, samo što su u nekim zemljama svjesniji i drukčijeg pristupa. Međutim, postojanje studija lutkarstva i predstave koje naši studenti izvode u javnosti, već sada pomalo mijenjaju sliku o lutkarstvu. Na tome valja još više uznastojati, a to i jest ono što mi na akademiji činimo i kanimo činiti i dalje.

Nastojali smo dovesti najbolje nastavnike. Kroz našu akademiju prošli su i svoj biljeg ostavili veliki lutkarski umjetnici i pedagozi iz Slovenije, Bugarske, Češke, Slovačke, Poljske i Rusije, a te su zemlje svjetske lutkarske velesile.

Imamo zaposleno dvoje docenata koji su završili studij lutkarstva u Bratislavi, a također i prvu diplomiranu lutkarsku redateljicu, koja je lutkarsku režiju završila u Sankt Peterburgu. Naša revija najboljih lutkarskih završnih ispita pokazala je takvu zrelost studentskih radova i takvo zanimanje javnosti, da je, uz svesrdnu potporu naše dekanice, prerasla u međunarodni lutkarski festival mladih lutkara nazvan LUTKOKAZ.

* Kako vi osobno možete unaprijediti kulturu grada? Koji su vam planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– Održavat ćemo i dapače poboljšavati kvalitetu nastave, pokušati biti vidljivi i prepoznati na festivalima u zemlji i inozemstvu, nastojat ćemo na Lutkokaz dovoditi što zanimljivije predstave i umjetnike koji će ponuditi kvalitetne radionice, zainteresirati ravnatelje kazališta za naše diplomante, popularizirati lutkarsku umjetnost i kroz to pridonijeti kulturnom životu Osijeka.

Osobito su zanimljive predstave za mlade i odrasle, što je velika rijetkost u našim kazalištima. A da interes postoji, pokazala je izvedba Gogoljeve „Kabanice“ – diplomski ispit naših studenata izveden nekoliko puta u Dječjem kazalištu Branka Mihaljevića pred punom dvoranom.

Dječje kazalište upravo je u suradnji s UAOS prepoznalo nove mogućnosti te njegov ravnatelj razmišlja o otvaranju scene za mlade. Da li u okviru Dječjega kazališta ili kao posebno kazalište, za takvu scenu zasigurno ima i mjesta i potrebe.

* U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka u širem smislu te sintagme?

Osijek još nije svjestan potencijala koje mu pruža upravo mogućnost brendiranja lutkarstva.

Uz djelovanje akademije i kazališta, u Osijeku se bijenalno održava i nacionalni lutkarski festival SLUK. Charleville-Mézières, gradić u Francuskoj s nekih stotinjak tisuća stanovnika, dakle kao Osijek ako ne i manji, izgradio je svoj image upravo na lutkarstvu. Počeo je s lutkarskim festivalom (kad u Googleu potražite Charleville-Mézières, odmah će vam ponuditi „Charleville-Mézières puppet festival“), da bi nastavio osnivanjem Međunarodnog lutkarskog instituta i Više nacionalne škole za lutkarsku umjetnost, a ugostio je i sjedište međunarodne svjetske lutkarske organizacije UNIMA-e. Njegova je (odnedavno bivša) gradonačelnica osnovala međunarodnu asocijaciju gradova prijatelja lutkarstva (AVIAMA), u koju je pozvan i Osijek. Nažalost, naše gradske vlasti u tome još nisu prepoznale svoj interes.

* Kako nam tu može pomoći kandidatura, a onda i moguće “osvajanje” titule Europska prijestolnica kulture? Koje su, prema Vama, prednosti te titule?

– Bude li Osijek izabran za Europsku prijestolnicu kulture, to će otvoriti silne mogućnosti. Ograničit ću se samo na svoje područje.

Osim otvaranja glumačko-lutkarske scene za mlade, mogao bi se napokon ostvariti i davnašnji san lutkara da se otvori muzej lutkarstva.

Taj prijedlog postoji već godinama kao i razrađen opis takvog muzeja koji bi bio matični muzej hrvatskog lutkarstva, ali sa zbirkama lutaka iz cijeloga svijeta, a njegovoj bi atraktivnosti pridonio multimedijski i interaktivan pristup.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s