Jasmina Pacek

Doc. Jasmina Pacek, magistra primjenjene umjetnosti i kostimografije

Doc. Jasmina Pacek, magistra primjenjene umjetnosti i kostimografije

Važno je uključivati nove generacije u sve razine kulturnih događanja ne bi li smo time odgajali i buduću publiku kulturnih sadržaja

* Kada bi Osijek bio osoba, kakav biste kostim za njega osmislili?

– Kostimi se ne osmišljavaju za osobe nego za likove u predstavama, a problem je u tome što mi još uvijek nismo odlučili u kojoj to predstavi naš „Osijek“ igra.

* Što prepoznajete kao kulturni identitet Osijeka?

– Kulturni identitet Osijeka trenutno je vrlo upitan, jer ono što je formiralo grad kroz povijesna razdoblja, danas je najvećim dijelom palo u drugi plan i ne njeguje se kao kulturna baština – odnosno podloga kulturnog identiteta, a nove vrijednosti nisu niti formirane.

* Kako se mi vidimo, a kako nas drugi vide? Kako taj identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Strani posjetitelji koje nerijetko imam prilike ugostiti oduševljeni su Osijekom iz pozicije grada srednje veličine koji po nekim svjetskim standardima ima sve elemente visoke kvalitete življenja: od potencijalnih kulturnih sadržaja (kazališta, kina, galerija, muzeja…) , široke palete obrazovnih institucija svih razina, do zelenog okruženja velikog broja parkova, inspirativne šetnice uz rijeku, blizine eko oaza… no stvarnost naših stanovnika je velikim dijelom bitno drugačija.

Ono što stranci dožive kao oazu kulturnog/obrazovnog/eko grada velikim dijelom u stvarnosti je samo prividnost tromosti raznih sustava, uljuljkanosti i letargije te nemogućnosti realizacije ambicioznijih projekata.

* Koji je najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Najveći potencijal je tranzicija takozvane „kulturne djelatnosti“ u „kulturnu i kreativnu industriju“. Potrebno je osvjestiti na svim razinama da kultura nije i ne mora biti samo mjesto troška državnog proračuna ili bilo kojeg drugog izvora financiranja, nego da se kulturni projekti trebaju povezivati s privredom i da kao takvi mogu biti potencijalni izvori novih prihoda kao i promotori razvoja i regije. Razvoj segmenta kutlurnog turizma također je jedan od velikih potencijala grada Osijeka.

Na žalost prilikom izrade razvojne startegije grada Osijeka nije došlo do usklađivanja sa kulturnom startegijom, niti se na taj način dovoljno promišlja.

* Sadržaja iz svih segmenata kulture Osijeku ne nedostaje, no često nisu do kraja definirani ili dovoljno artikulirani prema publici, a samim tim i slabo posjećeni. Kako biste učinili kulturne vrjiednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Izuzetno je bitno uključivati nove generacije u sve razine kulturnih događanja, ne bi li smo time odgajali i buduću publiku kulturnih sadržaja. U kazališnom svijetu tu dolazimo do već aktualnog pitanja nedostatka treće kazališne scene koja bi bila fokusirana na mlade, kao i na druge vrste alternativnih programa koji nisu neophodno dio klasičnih repertoara HNK ili Dječjeg kazališta.


S druge strane u kreiranju repertoara postojećih kuća opet se vraćamo neusklađenosti interesa publike i ponuđenih kazališnih događanja.

Zašto nam se dešava da su gostujući sadržaji često posjećeniji od kućnih produkcija? Opet dolazimo do te povezanosti s tržištem.

Kada osvjestimo da je kultura, odnosno kulturna punuda isto proizvod na tržištu kao i bilo koji drugi, te pristupimo brendiranju, tržišnom pozicioniranju i plasamanu predstave, festivala, izložbe ili bilo koje druge kulturne manifestacije na taj način, tek tada ćemo moći govoriti o svakodnevnom prožimanju tih kulturni vrijednosti u život sugrađana.

 

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona važna? Koji je temeljni problem osječke kulture?

– Kreiranje kulturne politike grada suradnjom najšire platforme može biti jako bitno, pogotovo ako govorimo o ukupnom kutlurnom brendiranju svih gradskih potencijala u segmentu kulture.

No s druge strane mi moramo raditi na razvijanju pojedinačne svijesti svih kulturnih djelatnika, koja mora prethoditi kvalitetnom udruživanju.

* Što vidite kao najveću prednost titule Europska prijestolnica kulture?

Najveću prednost donose aktivnosti koje se provode, ako se kvalitetno provode, u pripremnoj fazi aplikacije grada za Europsku prijestolnicu kulture.

Tada dolazi do analize postojećeg stanja, dijagnostike problema i rad na otklanjanju istih. Zapravo se radi o prilici za uspostavljanjem kvalitetno utemeljenih mehanizama rada u kulturi koji bi trebali ostati kao trajno usvojeni načini rada.

* U slučaju da se njome ovjenčamo, na raspolaganju će nam biti značajna sredstva za pokretanje programa i izgradnju infrastrukture. Što vidite kao prioritet?

– Jako je optimistično o tome spekulirati pored vrlo jakih protukandidata koji imaju razvijeniju razinu povezanosti s turističkim segmentom kulturne industrije i kulturnog poduzetništva. Što se tiče potencijalnih prioriteta oni su prilično dobro raščlanjeni i upisani u kulturnoj startegiji grada Osijeka autor koje je bila Umjetnička akademija u Osijeku, a obuhvaća podjednako kazališnu, likovnu, glazbenu i muzejsko-arhivsku scenu, kao i zaštitu kulturne baštine, kulturne institucije i udruge. Mislim da ne bi bilo uredu prioritetizirati samo jedan segment.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon 2020.?

– Poduzetnički duh koji obuhvaća i kulturu kao razvojni element gospodarstva regije.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s