Ivana Soldo Čabraja

Ivana Soldo Čabraja, glumica HNK u Osijeku

Ivana Soldo Čabraja, glumica HNK u Osijeku

Svatko misli da su baš njegove ideje prave, a suradnjom se da puno više napraviti

* Osijek je prošao u 2. krug natjecanja za titulu Europska prijestolnica kulture. U čemu vidite osječku kulturnu raznolikost koja bi mogla presuditi u dobivanju te titule?

– To što je Osijek prošao u drugi krug natjecanja za titulu Epk može značiti mnogo, a ne mora značiti apsoluno ništa. Čini mi se da Osječanke i Osječani nisu svjesni što sve donosi ta prestižna titula, a s druge strane mislim da im to nije niti dovoljno pojašnjeno.

Previše je skeptika spram tog projekta što uvelike otežava posao ekipi koja se time bavi i koja je izradila, po ocjenama komisije, dobar Bid Book.

Ako nema sinergije između jedne i druge stane ta titula nam može biti dodjeljena jedino političkim intervencijama, a to nije svrha te titule. Stoga pozivam sve građanke i građane grada Osijeka da pomognu svom gradu postati Europska prijestolnica kulture. Skepticizam je pasivan, a mi trebamo svježu inicijativu! A što se tiče drugog dijela vašeg pitanja, smatram da multikulturalnost, multietičnost, mnoštvo susjeda, iskoristivost regije, nerazvijenost, kako našu tako i naših susjeda vidim kao prednost koju možemo iskoristiti, jer praksa je ove titule razviti nerazvijeno. Ideje imamo, kvalitetne ljude imamo, a sredstava na kapaljku. Nažalost.

* Što smatrate da će Osijek i osječki HNK sve dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Osječki HNK je najveća kulturna ustanova u regiji koja će još više dobiti na važnosti, a da ne govorim o resursima za modernizaciju i revitaliziranjem vanjskog izgleda zgrade koja bi zablistala svojom vanjštinom kao što godinama već blista svojom nutrinom, odnoso proizvodnjom. Mariborski SNG je primjer kazališta koji je velikim ulaganjem u svoje kazalište uspio dovesti ne samo novu slovensku publiku u svoje kazalište nego i publiku iz regije koja dolazi gledati spektakle, organizirano.

Dok europska kazališta izdvajaju stotine tisuća eura za svoje produkcije mi se zadovoljavamo sa deset puta manjim iznosima i svoju publiku zakidamo za ono što kazalište zapravo je, jer netko ne prepoznaje potencijal kulture kao dio turističke ponude, što bi bilo od velike koristi za grad i regiju.

Kada se na kazalište već gleda, od strane sustava, kao na profitabilnu ustanovu, koja to nikada nije bila, a ne kao na uslužnu onda bi se trebalo i potruditi oko toga.

Foto: Damir Rajle

* Grad koji bude izabran za ovu prestižnu titulu imat će na raspolaganju znatna sredstva za pokretanje različitih programa, ali i izgradnju infrastrukture. Što je prioritet?

– Primarno ulaganje u infrastrukturu nikome nije donijelo korist, dapače otjeralo je mnoge prijestolnice kulture u tešku dubiozu i bankrot. Mislim da bi se trebalo okrenuti kvalitetnim projektima na svim planovima umjetnosti i iskoristiti postojeću infrastrukturu kao platformu za umjetnost, kako klasičnu tako i alternativnu.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon proglašenja Europskom prijestolnicom kulture, a da ostane na sasvim novoj, postignutoj razini?

– Osijek treba zadržati razinu kvalitete koju naše građanke i građani zaslužuju u godinama koje slijede nakon toga, kad kažem kvalitetu mislim tu na ljude koji se bave kulturom, za nju žive, jer bez njih kulture nema i dakako mislim na sredstva koji se za kulturu izdvajaju, jer 0,49% na razini Hrvatske i 4-7% na razini grada je mizerno za bilo kakav razvitak.

* Može li se reći kako je Hrvatsko narodno kazalište sposobno učiniti kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana? Na koji način to može učiniti i zašto je to važno?

– Hrvatsko naradno kazalište to već godinama i čini. 50-60 tisuća ljudi svake godine posjeti naše kazalište. Popunjenost predstava je više nego dobra, kreće se oko 80% i mi činimo sve da što više populariziramo naše predstave, no odmažu nam uvelike previranja svake četiri godine. Politiziranja oko kazališta prelaze granice dobrog ukusa.

Kazalište nije intendant niti će ikada biti, nego su kazalište umjetnici i popratno osoblje koje pomaže i marljivo radi da bi naše gledateljice i gledatelji uživali u završnom proizvodu, koji ima važnost ne samo za grad i regiju nego i za cijelu Hrvatsku.

Mi smo Hrvatsko narodno kazalište, nacionalno kazalište, jedno od pet. I konstantno smo u vrhu. Rijetko kada Marulićevi dani, Festival glumca ili Nagrada hrvatskog glumišta prođu bez naših predstava. Treba to poštivati.

* Smatrate li da postoji problem s kojim se suočava scenska kultura u Osijeku? Koji je njezin temeljni problem, ako postoji?

– Pasivnost, letargija, trajni skepticizam, egoizam, „znam te – znaš me“, „ako ja tebi, onda ti meni“ su problemi kako društva tako i kulture, ne samo u Osijeku nego i u državi. No od svega toga izdvajam pasivnost, letargiju.

Mladi ne vide perspektivu i ne gledaju u budućnost. Nema želje za promjenama. Čim zatinja ideja sustav je ugasi. Nema kritičke mase.

Svi gledaju samo na sebe. Alternativa je gotovo ugašena. Studenti spavaju.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona važna?

– Ne postoji. Problem je jer nema dijaloga. Svatko misli da su baš njegove ideje prave, a suradnjom se da puno više napraviti. Društvu fali samokritičnosti. A upravo je vaše pitanje i ponudilo odgovor.

Bez suradnje najširih kulturnih dionika nema jasne kulturne politike, a važnost kulturne politike nadilazi pojedinca.

Važnost kulture za jedan narod je nemjerljina jer bez kulture nema niti naroda.

* Koji je uopće najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Najveći potencijal su ljudi, umjetnici i svi oni koji se kulturom bave, a iskorištenost je nedovoljna. Opet ponavljam problem sredstava koji uvelike koči napredak, a da ne govorim o manjku prostora. Kandidaturom za Europsku prijestolnicu kulture se nešto počelo kretati, samo se nadam da na tome nećemo stati ako ne postanemo prijestolnica kulture.

* A kulturni identitet? Koji je osječki kulturni identitet i na koji ga način promicati na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini?

– Budući smo kandidaturu proširili i na regiju, neće biti riječ o kulturnom identitetu nego identitetima, kao što su HNK, Tvrđa, Kopački rit… O kulturnim identitetima treba dobro razmisliti i iskoristiti potencijal najvrijednijih kako bi ostali na ponos i diku ovome gradu i regiji.