Ivan Kristijan Majić

Ivan Kristijan Majić, redatelj

Ivan Kristijan Majić, redatelj

Potencijal Osijeka, a niti čitave ove regije, nikako nije iskorišten

* Godinama se bavite promicanjem kulturne suradnje između zemalja regije te ste organizirali više kazališnih susreta i radionica u Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumunjskoj. U čemu vidite potencijal Osijeka s obzirom na njegovu geografsku smještenost i kulturnu raznolikost?

– Ono što je najzanimljivije, u slučaju Osijeka ne moramo izmišljati ništa novo, treba samo dati priliku gradu da se ostvari u svojim starim okvirima.

Osijek i je bio grad koji je multikulturalnost živio još u doba monarhije, to je već bio grad u kojeg su dolazile predstave iz Beča i Budimpešte, ovdje su djelovali i stvarali umjetnici iz cijele Srednje Europe, a isto tako su i osječki umjetnici nosili ime grada sa sobom u svijet.

Živjeli su i osječki parkovi s koncertima i plesovima, kupališta, vikend destinacije. Dakle sada sve to treba povratiti u život grada, naravno u okvirima današnjice.

* Je li potencijal dovoljno iskorišten?

– Mislim da potencijal Osijeka, a niti čitave ove regije, nikako nije iskorišten! To govorim kao došljak koji stvari vidi iz jedne druge perspektive, ali sad već i kao stanovnik. Napuštene tvornice, predivne industrijske arhitekture, prazni parkovi, Drava, divan secesijski centar, romantičan i pitom Donji grad, sve su to u mojim očima mjesta koja neiskorištena zjape. Ja tu vidim kulturne centre, koncerte i filmove na otvorenom, izložbe po ulicama, predstave na splavi, umjetničke četvrti.

Kultura nije ekskluziva. Ona je dio svakodnevice čovjeka. U određenim oblicima treba biti prisutna i na tržnici, tramvajskoj stanici, na javnim površinama…

Osijek nema dovoljno infrastrukture za potrebe umjetničkog izričaja i to može postati velika prednost, jer za razliku od nekih drugih gradova, on bi mogao (i trebao!) preskočiti određene stepenice u razvoju, vidjeti realno kakvo je stanje, koje su potrebe i koji ciljevi koje kultura u svom najširem smislu donosi razvoju grada. Tada treba djelovati u skladu s vremenom, osmisliti rješenja današnjice za potrebe današnjeg Osječanina/ke.

* Dokaz ste da suradnja među državama dobro funkcionira. Što je sa suradnjom najšire platforme kulturnih dionika na nivou Grada Osijeka? Postoji li?

– Hrvati općenito bolje surađuju s inozemnim partnerima nego jedni s drugima. To je činjenica. Ne znam zašto, žao mi je zbog toga. U Osijeku umjetnici surađuju, institucije surađuju, ponekad vrlo uspješno i to je dokaz toga da je suradnja pravi put. Ponekad se to čini gotovo kao oblik neke duhovite koreografije, gdje se lako može unaprijed znati tko će s kime, kada i zašto, i naravno – što raditi. U svakom slučaju mislim da imamo resurse koji nisu dovoljno iskorišteni i da puno toga može proizići upravo pametnijim i ekonomičnijim raspolaganjem našim ljudskim i financijskim potencijalima.

Za neku opću razinu suradnje, potreban je konsenzus oko kulturne slike grada koju svi moramo podržavati i graditi.

Mislim da bi veliki posao na tom planu obavio i Centar za kulturu, koji još uvijek nemamo, a koji bi bio idealna institucija za povezivanje svih ostalih, kulturi bližih ili daljih pojedinaca i institucija, ali i prostor dijaloga i rada na kulturnoj strategiji.

* Smatrate li da osječka kultura ima problema? Kako ih riješiti? Odakle krenuti?

– Problem je navika uspoređivanja, kako mi radimo u odnosu na, primjerice Zagreb. To ničemu ne koristi. Pogotovo ako se sjetimo, da su nekad ljudi iz Zagreba pratili osječke premijere u HNK Osijek. Dakle kad si okrenut sam sebi i mjestu u kojem živiš, a ono što radiš radiš u svoje ime, svojoj  zajednici i cijelom svijetu na uvid, onda nema problema. Kultura je odgovornost, spram zajednice prvenstveno.

Treba se svjesno okrenuti i uspostaviti komunikaciju, kroz kulturu sa zajednicom. To ne znači podilaziti publici, već obrnuto – pronaći u njoj iskonsku, iskrenu znatiželju i onda dati na nju odgovor, komentar ili osvrt. Tako kultura postaje dio svakodnevice.

Postaje potreba jednako kao i hrana, ili odmor. Kultura mora biti dio i odraz našeg života. Zato mislim da Osijek kao grad kulture treba graditi u dva smjera, s jedne strane poticati kulturu življenja, dati građanima da osjete duh grada na svakom koraku, da se osjete pozvanim da iziđu na ulicu i osjećaju se dobro. Tu mislim na događanja koja nam mjenjaju svakodnevicu, glazba u tramvaju, fotografije na tramvajskoj stanici, ulični svirači, skluptura u parku, organiziran piknik, koncert na Dravi. Puno male pažnje kojom sredina zasipa svoje stanovnike. S druge strane institucije u kulturi bi trebale reagirati na današnje vrijeme i ponuditi kulturne sadržaje i manifestacije koje će biti odraz potreba i težnji današnjeg čovjeka. To naravno ne znači da sve treba biti novo i moderno, već da treba paziti u pristupu. Hamlet koji se igrao devedesetih i danas po meni ne bi trebao biti ista predstava. Unterstadt mi je uvijek sjajan primjer, što se dogodi kad se dogodi prava stvar u pravo vrijeme za prave ljude. Odgovorna kultura, na  koju ljudi reagiraju!


* Dječje kazalište Branka Mihaljevića ima dugu tradiciju i kao takvo tvori jedan od osječkih kulturnih identiteta. Je li taj identitet trenutno  usmjeren prema pravoj točki?

– Kazalište zadnjih par mjeseci vodi novi ravnatelj. Dakle stvari se mjenjaju, I treba vidjeti u kojem smjeru će krenuti. Osobno sam jako zadovoljan smjerom u kojem je sad krenulo jer se već naziru promjene, ali i konstruktivni i zanimljivi planovi.

Mislim da će se identitet dječjeg kazališta malo više profilirati u profesionalnom smislu, ali mislm da će kao i do sada ostati čvrsta i stabilna institucija, koju dobro poznaju i cjene i u Hrvatskoj i u inozemstvu.

Ja sam za Dječje kazalište čuo još dok sam živio u Zagrebu, sada puno u njemu i radim tako da ga dosta dobro i poznajem.  Ono što ga u profesionalnim krugovima izdvaja od drugih kazališta je ansambl s kojim svi redatelji i suradnici rado surađuju, jer je poseban i na umjetničkoj i na ljudskoj razini. Volim Dječje kazalište i mislim da će u skoroj budućnosti biti samo bolje!

* Na koji biste način vi promicali i zaštitili kulturni identitet Osijeka na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Kao prvo, Osijek je urbana, građanska cjelina s dugom tradicijom. On je uronjen u predivan, bogat ruralan kraj bogat prirodnim ljepotama. Za mene ga u jednoj slici najbolje opisuje roda na korzu kako sjedi u gnjezdu na vrhu tornja secesijske zgrade. Mislim da ga takvim treba i predstavljati – kao grad bogate prošlosti, koji živi dinamičan i šarolik život u današnjosti. Mjesto ugodno modernom čovjeku, gdje se na 15 minuta udaljenosti nalaze kazalište i knjižnica ili stari rukavac Drave sa stotinama ptica i baranjske netaknute šume.

Osijek je grad koji spaja krajnosti i nije ni čudo da je mjesto gdje u Hrvatskoj nalazimo najviše nacionalnih manjina. Osijek je ugodan za sve.

 * Koje je mjesto Dječjeg kazališta u velikoj i sveobuhvatnoj priči o Osijeku kao Europskoj prijestolnici kulture?

– Koprodukcije puno nose u danšnje vrijeme i uspješno poništavaju efekte krize. Mislim da je nova uprava kazališta to odmah uočila,a u slučaju da Osijek bude uistinu prijestolnica kluture, otvorio bi se most mogućnosti za sve oblike koprodukcija s kazalištima u inozemstvu, Hrvatskoj pa i unutra grada. Dakle, godinama prije, za vrijeme i nakon prijestolnice kulture, djeca u Osijeku bi sudjelovala u programima koji bi predstavljali vrh europskog dječjeg dramskog i lutkarskog kazališta. Niz popratnih programa omogućio bi nam uvođenje novih forma u pedagoške i rehabilitacijske projekte s mladima,   tu mislim na dramski odgoj, programe kazališta u obrazovanju i art-terapiju. Mogli bi si vjerojatno priuštiti i velike produkcije, kao i više javnih i ambijentalnih predstava i festivala. Uf!

* U slučaju da zaista ponesemo tu važnu titulu na raspolaganju će nam biti velika sredstva za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih programa. Što biste vi prvo napravili?

– S pretpostavkom da se svi u Osijeku jako angažiramo i osmislimo kvalitetan program i njime se nametnemo kao prijestolnica kulture, zaista bi na raspolaganju imali velika sredstva. Ali opet, najviše za programe.

Treba osmisliti programe i sada, u fazi pripreme kandidature, jer oni su  nam visit-karta u procesu odlučivanja. Osobno bi iz fondova infrastrukture otvorio Centar za mlade u kojima bi poticali kulturu mladih, te postavio na noge jedan opći Centar za kulturu.

Također bi izgradio jednu manju koncertnu dvoranu i još jedan polifunkcionalan prostor koji bi mogao udomiti treće osječko kazalište, za kojeg bi također bilo publike – raspon između dječjeg i HNK je prevelik; a bio bi i u funkciji izložbenog prostora. Tvrđu bi trebalo zasebno tretirati kao spomenik kulture s velikim potencijalom za ambijentalna događanja te bi tu negdje uz Dravu volio zamisliti jednu otvorenu pozornicu. Tramvaji i bicikli, male tržnice i taverne, kreativna dječja igrališta, jedan isti poznati, ali bogatiji Osijek. i još puno toga…

* Koja je vaša uloga u unaprijeđenju kulture grada? Koji su vaši planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– Moja uloga se trenutno veže uz moj posao. Kao redatelj, sudjelujem u kazališnom životu grada. Naravno, nastojim raditi i više od toga pa imam sreće da često surađujem s Gradskim poglavarstvom i Udrugom Breza na brojnim javnim događanjima i manifestacijama. Taj dio posla me jako veseli, jer se tu otvara prostor intervencije, mi ulazimo u prostor ljudima, čak i onima koji ne dolaze nama, u kazalište.  Nadam se da ću na tom planu moći napraviti i još puno, puno više.
Kada sam se odlučio doseliti u Osijek (što je bila vrlo brza odluka, donesena nakon samo pola dana u Osijeku), pomislio sam kako je to grad prepun prilika i kako je pred njim čitav niz fantastičnih promjena. Volio bi biti dio tih promjena i aktivni stvaraoc jednog boljeg grada.

Mi trenutno imamo rijetku priliku izboriti se za velike, nevjerojatno velike promjene koje mogu iz korjena unaprijediti ovaj grad. Naša je obveza izboriti se da ju iskoristimo, jer teško da će se uskoro ponoviti.

Osijek ima svako pravo postati Europska prijestolnica kulture, na nama je samo da to pravo zrelo i odgovorno argumetiramo Hrvatskoj i Europi. I zaživimo snove!

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s