Hrvoje Seršić

Doc. art. Hrvoje Seršić, nastavnik Odsjeka za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku

Doc. art. Hrvoje Seršić, nastavnik Odsjeka za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku

Treba sve dati od sebe da naši mladi ne osiromaše duhom

* U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti u Osijeku? Koje mjesto zauzima Umjetnička akademija u Osijeku? Jesu li njezini potencijali dovoljno iskorišteni?

– Osijek ima bogatu kulturnu tradiciju, dakle imamo korijenje prisutno već više od stoljeća. U novim i suvremenim pristupima važno mjesto zauzima Umjetnička akademija Osijek, koja će svoj rad bazirati na istrživanju tradicije i implementaciji i poticanju novih trendova.
Teško je jednoznačno odgovoriti jesu li kapaciteti Umjetničke akademije Osijek dovoljno iskorišteni. Prvenstveno, jer uvijek može drugačije, vjerojatno bolje i više.

Gledajući ovaj povijesni trenutak, Akademija doprinosi kvaliteti kulturnog života u Osijeku, regiji, pa i u cijeloj ”lijepoj našoj”.

* Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Na čemu treba raditi kako bi ona bila bolja?

– Strategija u svakoj politici treba imati važno mjesto jer daje smjernice razvoja, spriječava vrludanja, kaos. Konsenzus svih političkih lidera vezano uz strategiju dao bi sigurno stabilniji put i poticaje svim dioninicima koji trebaju imati riječ u stvaranju kulturne politike.

* Može li se govoriti o najslabijoj karici u razvoju osječke kulture?

– Slaba karika?

Siromašne sredine na žalost idu u smjeru ka siromaštvu duha. Naš zadatak je to to ublažiti, spriječiti ako je to moguće. Treba sve dati od sebe da naši mladi ne osiromaše duhom.

Ne bih licitirao i tražio najslabiju kariku, te time ulazio u područja za koja nisam stručan. Pozvao bih sve koji imaju ideje, želje, volje  za suradnju s mladima. Dajmo sve od sebe, potaknimo ih da se uključe u stvaranje poticajnog okruženja. Stariji trebaju biti primjer, model mladima, a ja vjerujem da je to u Osijeku prisutno.

* Što vidite kao osječki kulturni identitet? Prema čemu ga treba usmjeriti i kako ga  zaštititi na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Što je u kulturi ”osječki identitet”? Za mene bi to trebala biti ”lepeza”, raznolikosti, otvorenost za sve u čemu se mladi nalaze. Možda,  ”sloboda u umjetničkim pristupima”.  Osijek multietnički kulturni inkubator. Grad koji na tradiciji kulture gradi  svijest mladih.

Osječki kulturni identitet za mene su educirani kulturni mladi ljudi, koji sudjeluju u svim kulturnim manifestacijama.

Kako identitet zaštiti? Širiti ga, prenositi, nuditi, davati šansu mladima da u svojim sredinama prezentiraju naučeno.

* Što bi titula Europska prijestolnica kulture značila za Umjetničku akademiju u Osijeku? Koje su njezine prednosti?

– Za Umjetničku akademiju Osijek bi titula Osijeka kao kulturne prijestolnice Europe značilo mnogo: strani studenti, profesori gosti, nove ideje, predstave u prostorima idejno osmišljenim, interes umjetnika svih vrsta za grad, ulaganje u grad. O tome se već naveliko razmišlja: Tvrđa, obnove, hosteli, mladi.

Od svega trebaju ostati ”zaraženi” mladi ljudi, etuzijazam, razumijevanje, potreba za umjetnošću, jedna nova” kvalitetna” kvaliteta.

* Jesu li Osječani svjesni važnosti kulture? Kako učiniti kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Jesu li ljudi danas svjesni potrebe za kulturom? Ovo je opet ”teško” pitanje uz prebiranje po kantama za smeće. No, sve se mijenja i ”samo mijena trajna je”. Educirajmo mlade od vrtića.

Bogatstvo duhom je ono što nam nitko ne može ukrasti i odnijeti, bogatstvo duhom  dijeljenjem  eksponencijalno raste, umnožava se, bogatsvo duhom čini naš narod i ostavštvinu naroda u cijelosti bogatijom.

Join the conversation! 1 Comment

  1. Poznam dobro roditelje, posebno njegovu mamu koja cuda pravi u nemogucim uvjetima i ocekujem kako ce Hrvoje biti negacija negacije roditelja. Pratim potomke mojih bivsih studenata, posebno koji su studirali gdje su im roditelji prije toga. Uocio sam jednu stravicnu cinjenicu da je generacija roditelja imala vecu motivaciju, vise kreativnosti i uopce da umjesto razvijanja ljudskih potencijala, mi srljamo u buducnost na sve slabijim pretpostavkama moralnog, intelektualnog i socijalnog kapitala. O tome malo tko zna, premalo se istrazuje i sansa koju pruza Epk2020 otvorila bi prostor uzdizanja ljudskih potencijala.

    Here’s a link to “state_of_the_union_2015_en.pdf” in my Dropbox:

    https://www.dropbox.com/s/lx1x9y8lo2jk77s/state_of_the_union_2015_en.pdf?dl=0

    TIME FOR HONESTY, UNITY AND SOLIDARITY
    Volio bih da se u RH  vec danas od toga krene i do 2020 budemo najbolji kad predsjedamo u EU. Ukoliko shvatimo epk2020 kao predigru, ukoliko Osijek bude izabran i postane poligon gdje ce se kultura poimati kao sinteza vjere, znanosti i umjetnosti, ukoliko ukoliko u procesu donosenja i provodjenja odluka u svim institucijama prihvatimo prioritet moralnog kapitala ( podsjecam fokusiranjem na to eliminirat cemo 85% problema), ukoliko istinski zapocnemo preko medija otkrivati najpostenije, razvit ce se jedna klima povoljna za stvaranje.
    Hrvoje Sersic je za mene potencijal kao i cijela Umjetnicka akademija. Predavao samsa dr Igorom Mavrinom studentima o epk2020 i naknadno saznao kako su komentirali da ne mogu na tome raditi, jer moraju uciti za ispite.
    Pitam sve javno nije li rad na epk2020 najbolja tema na kojoj svaki student UA, ali i Sveucilista JJ Strossmayer treba polagati ispit kroz timski rad?
    Koja je odgovornost rektora, prorektora, svih dekana i prodekana, svih profesora da usmjere student(ic)e i svi zajedno podignemo kulturni nivo institucije, grada i cijele regije.
    Hocemo li preko medija raspraviti ovo pitanje, hocemo li vidjeti tko hoce i tko zna na tome raditi, a tko ne ce i/ili ne zna?
    Link na izlaganje Junckera ukazuje na ulogu postenja. Drago mi je sto je prvi covjek na to ukazao, a volio bih da profesori i studenti Sveucilista JJS budu medju najboljima na taj poziv. Kako ce RH 2020. voditi EU, to se stvara sansa povezuvanja epk2020 sa tom procedurom, a osjecki studenti/ce imaju do Uskrsa 2016. biti promotori jednog postenog projekta….
    Za Hrvoja sam veoma siguran, za neke sumnjam, a volio bih da se nadje sto vise profesora i studenata motiviranih za reprocesiranje i restrukturiranje nastave te kroz diplomske, magisterske i doktorske radove sustavno podizemo nivo kulture grada i regije.

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s