Areta Ćurković

Areta Ćurković, glumica Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića
Areta Ćurković, glumica Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića

Ulaganjem u djecu i mlade kroz umjetnost i kulturu dobivamo ljude koji će činiti važnu kariku poticanja kulture za buduće naraštaje

* Dvadeset ste godinama na daskama Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića gdje ste kalili zanat pred djecom kao najzahtjevnijom i najiskrenijom publikom. U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Ne bih se ograničila izjavom najveći potencijal, ali zasigurno jedan od vrlo važnog potencijala je rad s djecom i za djecu jer kroz nove naraštaje sigurno ulažemo u budućnost čovjeka kao pojedinca kroz razne djelatnosti koje čine cjelovitu i kvalitetno kompletnu osobu. Ulaganjem u djecu i mlade kroz umjetnost i kulturu dobivamo ljude koji i ako se ne budu direktno bavili kulturnom djelatnošću u svom zvanju i zanimanju, ipak će činiti važnu kariku poticanja kulture za buduće naraštaje.

* Kako biste učinili kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života  najšireg broja Osječana, još više ih približili onim najmlađima i tako stvorili nove, kulturom potkovane naraštaje?

– Nekako mi se čini od najjednostavnijih i besplatnih stvari, a to je prije svega komunikacija, komunikacija s pojedincem i ono najvažnije u toj komunikaciji ‘slušanje’. Slušaj što ti netko govori dok komunicirate. Vratimo se na početak.

Ponekad smo od želje za silnim projektima izgubili tu jednostavnost i mirnoću ‘kulturnog’ uživanja u umjetnosti.

* Ima li Osijek problem s kulturom? Koji je to temeljni problem osječke kulture?

– Ima. Ne bi bilo normalno da nema jer i problemi su važan čimbenik koji nas gura i zove na još jače promišljanje. Čitajući neke od ranijih intervjua složila bi se i još jednom ponovila kako bi bilo lijepo da ovaj naš divni grad ima nekoliko kazališnih scena s pretpostavkom, ali još većom željom da imaju svoju publiku.

Svakako još muzeja, koncertna dvorana, kulturni centar za djecu i mlade koji bi obuhvaćao multimedijalne programe, radionice. Svakako je potrebna obnova predivnih secesijskih zgrada, parkova. Čarobno je bilo igrati Becketta u staroj, napuštenoj Kožari, obožavam Barutanu kao prostor. Uvijek može biti bolje i ljepše.

Ne volim to reći, ali za te je probleme u velikoj mjeri potrebno jako puno novaca kojeg nema. Stoga koliko god mi imali volje, entuzijazma, ljubavi, bez novca nažalost neke stvari ‘tapkaju na mjestu’.

* Koji je osječki kulturni identitet, prema čemu ga treba usmjeriti?

– S jedne strane tradicija, a s druge strane urbanost grada. Tradiciju trebamo očuvati i njegovati, a raditi na tome da Osijek postane još urbaniji grad pun sadržaja koji bi privlačio dolaske ljudi(pogotovo mlade) iz cijele regije.

* Na koji biste način promicali i zaštitili kulturni identitet Osijeka na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama? Koja je prednost Osijeka u odnosu na geografsku smještenost?

– Opet i ponovo kroz rad mladih. Imamo divnih mladih glumaca, plesača, likovnjaka, pisaca, glazbenika. Vjerujem da su svi oni snažni potencijal za privući još ljudi, a pogotovo mladosti u grad.

Svakako treba osnovati tim ljudi koji bi sa svojom kreativnošću i  inovativnošću osmisli nove projekte, festivale, ‘praznike umjetnosti’. Mladi su najbolji ambasadori i promotori jer pod predpostavkom da ih još više potičemo, educiramo, šaljemo van grada i zemlje oni najviše ‘probijaju’ granice.

A nekako mi se čini da što se tiče prednosti u odnosu na geografsku smještenost, Osijek je grad na Dravi, grad s prometnom povezanošću i grad kao centar regije koja graniči s tri države, sjecište je raznih kultura. Vjerujem da će doći takvo vrijeme kad ljudi iz susjednih regija neće samo konzumeristički dolaziti po šoping centrima nego zbog velikih kulturnih događanja. Želim u to vjerovati!

* Osijek u gotovo svim segmentima kulture ima puno toga za ponuditi, no kao da svatko ide u svom smjeru bez nakane da se sretne na istom cilju. Je li važno ići prema istom cilju? Zašto je potrebna jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?

– Naravno da je potrebno ići ka istom cilju i u svakom trenutku biti svjež, najbolji s idejama i neizmjerno kreativan i inovativan. Teško da će to poći za rukom pojedincu, užasno vjerujem u zajedništvo i snagu kolektivne energije.

* Koja osječka kulturna raznolikost može presuditi u dobivanju titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek mogao dobiti tom titulom, koje su njezine prednosti?

– Prvenstveno susretljivost i ljubaznost običnog ‘malog’ čovjeka. Dobivanjem titule Osijek bi trebao dobiti pažnju i značaj. Da se kroz žešću kampanju čuje za Osijek i događanja. Dobio bi i tu privlačnost dolaska novih ljudi u naš grad.

* Ako Osijek ponese titulu Europska prijestolnica kulture na raspolaganju će nam biti milijuni eura za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih kulturnih programa. Što biste vi prvo napravili ili pokrenuli u Osijeku?

– Na neki način djelomično sam odgovorila  na to  kroz jedno drugo pitanje, ali uz sve to sigurno bi se bazirala na dovođenje i organiziranje značajnijih koncerata, organiziranje radionica (mene, a vjerujem i većinu kolega glumaca zanimaju glumačke), voljela bih da imamo mogućnosti dovoditi što više gostujućih predstava, da je moguća zamjena glumaca i umjetničkog osoblja s drugim kazalištima jer se tako stvara raznolikost u glumačkom izričaju.Svakako bih podržala mlade glumce, Umjetničku akademiju i suradnju koja i sad ima veliku vrijednost. Treba i dalje njegovati organiziranje performansa da i taj izričaj zaživi za publiku koja to želi.

Voljela bih na neki način osmisliti način na koji bi privukli filmaše da se u što većem broju snimaju filmovi u našim predivnim i pogodnim krajevima za snimanje. To su samo neka moja razmišljanja. U svemu tome svakako bih htjela da su ravnopravno uključene i osobe s invaliditetom jer njihova kvaliteta i kreativnost mogu iznimno doprinjeti našim željama i ciljevima.

A i zanimala bi me predstava jedna velika zajednička udružena sa svim snagama kako glumačkim, tehničkim, umjetničkim osobljem, sudjelovanje likovnjaka, glazbenika, pisaca, novinara, svima koji bi se ljubavlju, optimizmom i entuzijazmom željeli uključiti.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon te značajne titule?

– Samo ljubav, ljepota kako fizičkog izgleda grada tako i njegova duhovnost, entuzijazam, predanost, rad i svakako slušanje svoje publike i sugrađana.

* Gdje vidite sebe u priči o Osijeku koji bi mogao biti Europska prijestolnica kulture? Kako Vi osobno možete unapijrediti kulturu grada?

– Kroz svoj predani, bezuvjetno predani rad.

I sad kako imam priliku raditi izvan svog grada uvijek sam mu promotor i ponosno s ljubavlju se vraćam u Osijek.

A i uvijek dajem svoj glumački potencijal kao doprinos za dobrobit društva u kojem uživamo i živimo.

Join the conversation! 1 Comment

  1. […] Areta Ćurković […]

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s