Ljudi svjetionici

Sve loše, nesretne predstave i knjige nalik su jedna drugoj.

Svaka dobra i sretna, svjetluca na svoj neponovljiv način. Besmrtna je, razbija tamu kao pouzdan svjetionik, a nas smrtnike privodi u luku sigurnu poput majčinog krila. Nisam uopće originalan, nego sam ushićen a prethodne motive pokrao sam i premontirao od Tolstoja i Dubravke Pađen-Farkaš.
Tolstoj, taj nepresušni podmorničar ljudskih duša, stanuje u milijunima domova. Posežemo za njim još od djetinjstva, isprva prisilno (lektirski) a onda nasušno, kao da se u kruh pretvara. Dobro je znati da Lav Nikolajevič drijema na našim policama, otpuhuje prašinu s naših vjeđa, uvijek spreman da se rasklopi, da se ogoli pred nama i ogoli nas u sebi. Tolstoj, dakako, živi i u najvećem osječkom dnevnom boravku, na čijem je čelu Dubravka Pađen-Farkaš, ravnateljica Gradske i sveučilišne knjižnice Osijek. Njezina se ustanova sad već alarmantno prostorno stišće u secesijskom zdanju. „Bila bi to kuća u koju bi svi željeli ući, svojevrsni dnevni boravak građana, kako se to za suvremene knjižnice kaže“, mašta ravnateljica i o novoj Knjižnici, kao jednom od strateških punktova ulaganja post-pristupnih para i realnih mogućnosti. Ali, i ovako stiješnjena, prva osječka biblioteka itekako je uspjela postati poželjnim dnevnim utočištem građana.

U Gradskoj knjižnici, tom atomskom skloništu punom čudesa, znanja i zapitanosti, prošle je godine, na primjer, boravilo više od 6.000 djece i mladih.

Eeeej, nisu bili prepušteni ulici nego čuvani knjigama! Nije to mala stvar. Oni će, uvjeren sam, odrasti u bolje, čvršće ljude. Stvaratelje i graditelje kvalitetnog života, ili kako to Dubravka Pađen poetski precizno vidi: „To su ljudi svjetionici, ljudi koji svojim radom, entuzijazmom, kreativnošću i pozitivnom energijom svakodnevno pokazuju i ukazuju na kulturne potencijale Osijeka. Kada se svi ti brojni svjetionici konačno povežu i napuste svoje otoke, sigurna sam da će naš grad dobiti svoj prepoznatljiv kulturni izgled. Nažalost, danas se o kulturi sve češće govori kao o opterećenju proračuna, a ne kao o velikom potencijalu i nečemu što treba biti način života.“

Davor Špišić

Davor Špišić

Tolstoj odnedavno opet stanuje u Osijeku, još jednom jamčeći svojom nutrinom da je posjednik bogate, tajnovite, mukotrpne a tako jednostavne čestice života sa smislom. Načina života punog gordog identiteta. Do tog cilja nije jednostavno doći. Traži odricanja bez kalkulacija, ali žrtve su slatke a nagrade vječne. Na taj put muke i predivnog stvaralačkog blagoslova pošao je dramski ansambl HNK Osijek s vrhunaravnom produkcijom „Ane Karenjine“ u režiji Dore Ruždjak-Podolski. Dosegnuti svjetski izvedbeni standard u uvjetima posvemašnje krize morala, identiteta i egzistencije (u kakvima se ova zemlja valja) već je činjenica dostojna respekta. A kad se taj standard još okruni moćnim, monaškim performerskim posvećenjem i ljubavlju, onda dobijemo esenciju čistog nektara od kojega vam nadolaze suze ganuća. Gust osjećaj redateljskog poštenja, vizionarstva i bespoštedne borbe za svaki dah svojih glumaca (koji to povjerenje magično uzvraćaju) pokazao se oročenim ulogom koji će donositi beskonačne dividende. I dok ih gledate, tu Aninu djecu, dođe vam da se popnete na pozornicu, sve ih redom zagrlite i ostanete zauvijek u njihovom zagrljaju.

Potpuno je nevažno hoće li osječka „Ana Karenjina“ u svom životu osvajati nagrade, ona je nagrada sama po sebi.

Ili, kako mudro zbori Dubravka Pađen-Farkaš, razmišljajući o tome što ako Osijek ne uzme titulu Europske prijestolnice kulture: „Ukoliko se titula ne dogodi, važno je da ostane vizija i potreba da djelujemo zajedno, prema zajedničkom cilju i da nikada više ne budemo otoci u moru kulturne ponude na koje nam trajekti i brodice ne stižu na vrijeme.“

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s