Komuna na rijeci

Osijek već sada posjeduje bogatu infrastrukturu

„Osijek se zaista ne može uspoređivati s Parizom. Po svim mjerilima to su dva sasvim različita grada“, kaže mlada osječka slikarica Lana Ključarić s petogodišnjim iskustvom izlaganja i probijanja na prebogatoj pariškoj likovnjačkoj sceni. Međutim, prošireni obzori Lanu su samo učvrstili u zrelom i praktičnom promišljanju pozicije umjetnika u društvu s normalnim civilnim potrebama: „No, Osijek svakako ima svoje potencijale, a to su prvenstveno njegovi ljudi. Zasigurno je da njegov potencijal nije u potpunosti iskorišten. Bilo bi dobro ujediniti ljude koji se bave svim područjima kulture u našem gradu. Srce kulture su ljudi.“

Nije sve u parama, najviše je u ljudima. Unatoč tome što su ovdašnje ekonomske mogućnosti neusporedive s najbogatijim članicama svijeta, aršini razbijanja kreativne čamotinje su posve isti. I morali bi se znati primjenjivati.

„Prednost Osijeka je što je mali grad, što za velike stvari ne trebaju veliki novci. Infrastruktura već postoji, u neiskorištenim starim industrijskim prostorima, što je zapravo i svjetski trend da se ti prostori prenamijene u ateljee, muzeje, prostore za rad budućih umjetnika…“, podsjeća Lana.

Slične mrtve kapitale (a koji se, uz malo muke i ne tako nedostižna sredstva, brzo mogu staviti u pogon) spominju i Tin Kovačić, frontman punk benda Debeli precjednik, te strip autor Marko Dješka. „U glazbenom undergroundu gdje se mi nalazimo kulturna politika ne postoji, ali nisam siguran da je alternativnim umjetnicima odviše i potrebna. Mišljenja sam da je infrastruktura ali i financijska potpora, koja ne mora biti suludo velika daleko potrebnija nego lobiranje“, kaže Kovačić. A Dješka također pledira da bi „Osijeku trebao multimedijalni centar, za kojeg prostora već sada ima, gdje bi se integrirali razni sadržaji: predavanja, radionice, ples, rekreacija, koncerti, mala kazališta, izložbe, ateljei, udruge, pa i početnička poduzeća mladih entuzijasta. Nešto što ima svaki kulturno osviješteni grad u Europi. Osijek već sada posjeduje bogatu infrastrukturu: tvornice i razne druge poslovne prostore koji su propali zbog privatizacije ili nekog drugog razloga, te zjape prazni. Isti prostori imaju potencijal da se prenamjene i da ih Grad da na korištenje mladima u svrhu spomenutog multimedijalnog centra.“

O infrastrukturi je, dakle, riječ. Zanimljivu, održivu formulu iskorištenja, odnosno prenamjene zapuštene infrastrukture imao sam prilike nedavno upoznati u Kölnu. Theater TKO (kazalište u čijoj produkciji je praizvedena moja drama „Crni kruh“) već 5-6 godina svoje projekte radi u prostorima kulturnog centra Kunsthaus Rhenania. Zgrada nekadašnje riječne carine smještena na obali Rajne, točnije na jednom od paralelnih kanala uz rijeku, datira iz početka 20. stoljeća i fantastičan je primjer industrijske arhitekture. Još 1987. grad je učinio najnužnije zahvate i prostor prepustio umjetnicima – kazalištarcima, bendovima, likovnjacima, plesnim grupama, performerima.

Tadašnji skvoterski princip i organizacijski sklop svojevrsne komune, ostao je ugrađen u temelje ovog centra i do danas. Kada je 2003. grad kao vlasnik financirao kompletnu obnovu zgrade (uključujući i respektabilnu tehničku audio-vizualnu logistiku) utemeljena je Udruga građana Bayenwerft Kunsthaus Rhenania kojoj je prostor predan na korištenje.

Hladni pogon isključivo se financira od najamnina koje plaćaju umjetnici za eksploataciju prostora. Logistika je izvanredna, prostor bogomdan. Nema stalno budžetirano zaposlenih. Članovi udruge solidarno se dogovaraju o dežurstvima u dvorani. Novac od prodanih ulaznica ide neposrednim proizvođačima programa. Termini se poštuju do u sekundu. Primjerice, nema teorije da se neki redatelj zaigra i produži probe u stvaralački nedogled. Ako mu je proba pisana do 22 sata nakon toga ide van jer u 22:30 je na redu neka plesna radionica ili proba teškometalnog benda. Svi iza sebe ostavljaju čistu dvoranu kako su je i otvorili kad su dolazili. Svi sretni, zadovoljni i njemački disciplinirani.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s