Knjižnica odgovornosti

Ovosezonski ciklus „Susreta u knjižnici“ fino se umrežio s kampanjom kandidature Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture.

Ima neke pravednosti u tome što se na lokaciji nekadašnje osječke megakasarne danas odgajaju tankoćutni artisti. U bivšim vojničkim spavaonicima, menzama i po kancelarijama dežurnih oficira, Umjetnička akademija Osijek već desetu godinu marljivo proizvodi izvedbene, glazbene i vizualne umjetnike.

Osim obrazovanja iz lijepih umjetnosti, Akademija dobar dio svojih projekata usmjerava i na podučavanje društvene odgovornosti.

A kako se na našim prostorima uvijek tako rado vraćaju čizme i kundaci u modu, društvene preventive nikad nije previše. Posebno u edukacijskim poligonima mladih. Jedan od najagilnijih takvih društveno odgovornih UAOS-ovih projekata brendiran je pod nazivom „Susreti u knjižnici“. Promišljeno modeliran i moderiran u rukama Igora Gajina (asistenta na Odsjeku za kazališnu umjetnost) taj kampusovski teren otvara niz bitnih, vibrantnih, nerijetko provokativnih, po mentalno zdravlje društva neobično važnih tema.

Davor Špišić

Ovosezonski ciklus „Susreta u knjižnici“ fino se umrežio s kampanjom kandidature Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture, tematski se fokusirajući na brendiranje grada. Ne samo da je to jedan od notornih alata za svako iole ozbiljnije sudjelovanje u konkurenciji, nego još važnije: zbog grada samog. I njegovog budućeg života, bez obzira hoće li ga ili neće zadesiti spomenuta titula.
Za potentno brendiranje grada (države) najgori su utezi u nezgrapnom raskoraku između prošlosti, sadašnjosti i vizije budućnosti. Ondje gdje je ta harmonija postignuta, rezultati su neizbježni. Nažalost, prošlost se na balkanskim prostorima previše koristi kao Disneyland za kratkoročne posudbe ili dugoročna lažiranja. Češće nas brendiraju po hajducima, sjecikesama i ratnim zločincima nego po naučnicima čija su imena u NASA-inim almanasima i po njima su kršteni krateri na Mjesecu i Marsu.

Primjeri Land art festivala Slama i Panonian Challengea moćan su primjer adekvatne sinergije tradicije (od ikoničke, ritualne pozicije zemlje/slame i mita o Panoniji), sadašnjosti i futurizma – u ekologiji, održivosti čovjekovog staništa, oblikovanju prostora, komunikacije i tjelesnih izazova.

Ali ta su dva projekta, dobro vidljiva i izvan granica Hrvatske, zapravo rezultat pojedinačnih napora njihovih kreatora, a ne neke izdašne sinergije šire zajednice. Ili, kako je to slikovito opisala pročelnica gradskog Upravnog odjela za programe i projekte Europske unije i gospodarstvo, Kornelija Mlinarević: „Osijeku nedostaje sinergije, Osijek je strahovito nesinergičan grad.“

Kad je riječ o tavorenju u lošoj prošlosti, valja osluhnuti argumente osječkog gosta Davora Mandića, književnika i novinara riječkog Novog lista, inače aktivno uključenog u kampanju Rijeke za EPK 2020. Govoreći o sirotinjskim gradskim proračunima za kulturu (pri čemu je riječkih 10 posto budžeta „vrtoglavo visoko“ u domaćim prilikama) Mandić je s pravom upozorio da okoštalom, mastodontskom formulom organizacijske tradicije, netaknute još iz austrougarskih dana, ovdašnji haenkaovi kao nekakvi samorazumljivi čuvari nacionalnih svetinja, postaju neodrživi „žderači“ proračunskih sredstava. Odnoseći 60-80 posto svih, ionako siromašnih para, iz stavke kulture. „Kultura naših gradova bi procvjetala da sav taj ogroman novac ne pojede samo ta institucija, i to ih još pojede uglavnom za svoje plaće“, navodi Mandić.

Zašto nema ni političke ni društvene volje i želje da se ovi preživjeli organizmi (problem, nažalost, nikako ne mogu zamagliti umjetničke vrijednosti i napori pojedinih produkcija) iz temelja reorganiziraju, pitanje je na koje ćemo, bojim se, uzalud čekati odgovore, odnosno, dok đavo ne dođe po svoje.

Jer, haenkaovi i dalje niču.

Umjesto da ova mala zemlja bude brzoumrežena teritorija jakih komunalnih kazališta, ona i dalje pati od groteskne pompe. Recimo, varaždinski politički bahatluk nije se smirio dok i tamošnji teatar nije preveo u haenkaovski status. Tek da nam ne uzmanjka svetih krava.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s