Nikola Faller

Nikola Faller, kipar, osnivač SLAMA Land art festivala

Nikola Faller, likovni umjetnik, osnivač SLAMA Land Art festivala

Potrebna su nova suvremena skulpturalna rješenja koja bi ilustrirala bogatu povijest Tvrđe

* Kiparska kolonija SLAMA, odnosno međunarodni SLAMA – Land art festival postao je svojevrstan brend Osijeka, ali i Slavonije i Baranje. Ovaj projekt okuplja niz drugih umjetnika, povezuje gradove i države. Na temelju svoga rada možete li reći da u samom Osijeku postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?

– Jasna i kulturna politika s kontinuitetom u mome gradu… hmmm… zapravo uopće ne želim o tome pričati pa ću skrenuti na to kako je Sunce lijepa zvijezda i oblaci puni kiše, kako su skakavci čudne bube i lastavice spretne ptice, a djeca vole lijepe priče o ljudima koji se slažu i jedni drugima pomažu!

* Svojim ste primjerom pokazali kako kulturne vrijednosti učiniti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana. Što treba učiniti kako bi im se približila kultura u svim svojim segmentima? Žele li to Osječani?

– Priroda ljudskih bića je kreativnost i maštovitost to se očituje u svim segmentima života, ne samo u kulturi i umjetnosti. Ali bitno je da tu osobnost koristimo u skladu sa Prirodom i vlastitim Bitkom. Pogotovo mi profesionalni umjetnici koji smo svoj život posvetili tom pozivu. To onda oplemenjuje i budi potencijale za skladni razvoja društva, a to žele ne samo Osječani nego svi građani svijeta.

Kada smo svjesni toga i djelujemo radosno i s ljubavlju jer volimo to što radimo pa bilo to vajati kipove ili peći kruh… ta se vibracija onda širi i umnaža, sve više bića reagira i taj međuodnos onda uistinu zovemo Kultura.

* Smatrate li da Osijek i Osječani imaju problema s kulturom? Jesu li oni opravdani? Koji je temeljni problem osječke kulture i kako ga riješiti?

– Osnovni problemi su po meni uvijek unutarnji iako i sam to ponekad zaboravljam pa krenem s prozivanjem i optuživanjem drugih. To su glupe šeme, teške misli, zavist, lijenost, tupost, bezobrazluk, požuda, ljutnja, strah, ego tripovi itd… iako to nisu problemi samo Osječana.

Trebali bismo svi zasukati rukave i svatko za sebe dobrano na tome poraditi. A onda sve prosperira i kultura cvijeta.

* A potencijal? U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Osnovana je Umjetnička akademija, stasala je i Škola za primjenjenu umjetnost i dizajn, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika broji oko 70 članova kao nikada prije, postoje i mnoga druga udruženja koja kreativno djeluju i sve to ukazuje na to da sve više mladih duša odabire put umjetnosti kako bi se kroz stvaralaštvo ostvarile.

* Svaki segment kulture bi mogao ponuditi nešto što bismo mogli nazvati kulturnim identitetom Osijeka? Koji je za vas osječki kulturni identitet i prema čemu ga treba usmjeriti.

– Što se tiče kiparstva i kada govorim o svojoj struci, naš kulturni identitet čini, nažalost, jedan niz javnih spomenika postavljenih u zadnje dvije decenije, a koji su naočigleg sve lošije kvalitete. Krenuvši od ‘radijatora’ koj su formalno svakako impozantno arhitektonsko rješenje, ali s hrđajućom umjesto iscjeljujućom simbolikom i pri tome upitno odabranoj lokaciji, preko ‘repera’ spomenika Anti Starčeviću, od ruke doduše vrsnog kipara ekspresionističke geste, poprilično bahatog stava upravo poput samovoljne odluke s kojom je ovaj spomenik i podignut negirajući pri tome izričitu oporuku samoga oca Domovine kao i izbor stručnoga žirija.

‘Fićo gazi tenka’ u najmanju ruku može biti infantilno simpatičan, kad bi to bilo rješenje odabrano među vrtićkim radovima, ali i onda bi prije svega tom djetetu trebalo pružiti psihološku pomoć.

I naposlijetku ‘Tuđman’ koji bijedno ponavlja raskorak izvrsnog šetača je kruto modeliran u maniri socrealističkih diktatora što po meni vrijeđa ne samo prvog predsjednika i građane Osijeka nego i naciju u kojoj su iznikli i djelovali majstori figuracije poput Meštrovića, Augustinnčića, Radauša, Kršinića te pronosili hrvastko kiparstvo diljem Svijeta.

 

* Na koji biste ga način vi promicali na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Što se tiče regije kulturna suradnja s Mađarskom, Srbijom i Bosnom je oskudna i treba ju dalje i više razvijati. Na nacionalnoj razini volio bih da Osijek postane atraktivan, privlačan i otvoren ljudima iz cijele Hrvatske kao grad na rijeci po mjeri čovjeka.

Kao studentski grad s vrsnim fakultetima, volio bih da se snage usmjere ka promicanju zelenih tehnologija i održivog razvoja te da prednjačimo u spajanju ekologije, umjetnosti i znanosti.

* Što mislite, što bi moglo presuditi u odluci da baš Osijek postane Europskom prijestolnicom kulture? Što bi Osijek time dobio?

– Ne znam tko o tome odlučuje ni na osnovu kojih kriterija, ali imam osjećaj da bi se jako puno toga trebalo napraviti i da se već kasni s nekim stvarima. Veliku kulturu bi trebalo nositi snažno i zdravo gospodarstvo!

* U slučaju da Osijek zaista osvoji tu titulu na raspolaganju će nam biti milijuni eura za programe i izgradnju infrastrukture. Što je Osijeku potrebno, a da bismo opravdali tu titulu?

– Potrebno nam je u prvu ruku puno svježe i zdrave hrane kako bi nam mozgovi pametno osmislili projekte, naša tijela imala snagu za rad a duh volju i ustrajnost za provedbu 

Prioritet bi svakako trebao biti uređenje i osposobljavanje kvalitetnim sadržajima čitave Tvrđe i to bez obzira na nominaciju. Čitav niz gradskih prostora koji zjape prazni i propadaju predati vrijednim udrugama i značajnim kulturnim institucijama pa i kvalitetnim domaćim poduzetnicima.

Također je nedopsutivo da u Tvrđi subotom navečer trešte narodnjaci i cajke, to jednostavno nije primjereno i pruža loš primjer mladima koje tijekom dana pokušavamo kvalitetno obrazovati u obližnjim školama.

Još jedan mali detalj koji mi već dugo zapada za oko je 6 praznih i zaboravljenih niša na pročeljima kuća u Tvrđi koje su nekad krasile votivne skulpture postavljene iz religioznog pijeteta od strane nekadašnjih vlasnika. One su nestale i nikako da se ponovo pojave ili zamjene nekim novima.

Potrebna su nova suvremena skulpturalna rješenja koja bi ilustrirala bogatu povijest Tvrđe i učinile je po uzoru na mnoge europske gradove vidljivijom za brojne turiste.

A kandidati za to su svakako ličnosti poput Eugena Savojskoga, generala Beckersa ili Udovice Marije… ktitorice kužnoga pila najveće barokne skulptruralne cijeline u Hrvatskoj, pa i Sulejman Veličanstveni graditelj čuvenog osječkog mosta.

* Što nam treba ostati u godinama nakon titule, a da ostanemo na toj razini ili ju još nadograđujemo?

– Impulsi dobiveni titulom matreijalizirali bi se u novo izgrađenim i revitaliziranim objektima i infrastrukturi.

Još je važnije odnjegovati kroz tu priliku interaktivnom edukacijom klicu u mladim generacijama i pružati im prilike kako bi te vrijednosti i vještine i dalje gajili i nastavili samostalno razvijati i pronositi za dobrobit našega grada i čitave regije.

* Kako vi osobno možete unaprijediti kulturu grada?

– Unatoč činjenici da SLAMA – LAND ART FESTIVAL ove godine odlazi u Beli Manastir u Baranji, volio bih da i dalje nastavi privlačiti i inspirirati mnoge Osječane na radost, kreativnost i život u skladu s prirodom.

Projekt ČETIRI GODIŠNJA DOBA (košnja trave, skulpture i crteži od pijeska, grabljanje lišća, te skulpture od snijega) koji nastavljam održavati u osječkim parkovima i na javnim površinama namjeravam podići na višu i međunarodnu razinu kroz suradnju s gradovima prijateljima i gostovanjima diljem Hrvatske.

Planiram ga uvesti i u plan i program likovnog odsjeka Umjetničke Akademije. Vidim ga kao važan doprinos recentnoj umjetničkoj sceni Osijeka te promociji ‘land arta’ u Hrvatskoj.

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s