Mario Romulić i Dražen Stojčić

Dražen Stojčić i Mario Romulić, umjetnički fotografi

Dražen Stojčić i Mario Romulić, umjetnički fotografi

Najgore je dopustiti da o sudbini kulturnih i supkulturnih institucija u gradu odlučuje ulica i popularnost

* Osijek – Europska prijestolnica kulture. Što bi se sve nalazilo u vašem “timelapsu” o Osijeku?

– Prije nekoliko godina napravili smo naš prvi eksperimentalni timelapse film, pomalo sarkastičnog naslova “Slow city”, koji prikazuje Osijek kao jednu živu, dinamičnu cjelinu u kojoj se neraskidivo isprepliću ljudi, kultura, priroda, povijest i grad. Želja nam je dovršiti ili bolje rečeno nadopuniti taj projekt, pogotovo jer je taj film online skupio više od milijun pogleda i daleko je najpopularniji film o Osijeku.

* Što Osijek ima, a što bi moglo presuditi u ostvarenju ovoga sna? Koji je najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Koristimo li ga dovoljno?

Tvrđa je savršen simbol trenutne situacije po pitanju kulture u Osijeku: ogroman prostorni i ljudski potencijal, bogata povijest, nesporna privlačnost i nažalost – zapuštenost.

Stoga bi bili skloniji reći da bi presudno za dobijanje titule Europske prijestolnice kulture moglo biti upravo ono čega Osijek nema, a mogao bi i želio bi imati! Naš najveći potencijal jest neiskorišteni potencijal i fokus kandidature treba biti upravo na tome da bi titula za Osijek otvorio mogućnost jednog novog kulturnog uzleta, kakav je Osijek imao u vremenu prije rata.

Mario Romulić

Mario Romulić

* Koji je osječki kulturni identitet? Je li on dovoljno prepoznat kako od samih Osječana tako i od turista i drugih posjetitelja?

– Trenutno je kulturni identitet Osijeka, barem kada je u pitanju ono po čemu nas drugi prepoznaju, uglavnom vezan za etnografiju slavonskih i baranjskih sela, tamburaše, kulturno-umjetnička društva, hranu itd. Od toga naravno ne trebamo i ne smijemo bježati, ali smatramo da je za jednu urbanu cjelinu ipak potrebno stvarati nove i revitalizirati stare kulturne potencijale.

Veliki iskorak učinjen je osnivanjem Umjetničke akademije.

* Kako taj identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama? Radimo li danas dovoljno na tom planu?

– Za početak potrebno je taj identitet uopće do kraja definitirati, a potom sustavno i organizirano, koristeći se suvremenim medijima, zvukom, slikom i filmom iskomunicirati javnosti.

Za uspješne primjere ne moramo tražiti izvan Hrvatske, dovoljno je na primjeru Varaždina i Špancir festa vidjeti kako samo jedan dobro osmišljen projekt može oplemeniti kompletni identitet, a ne samo kulturni, cijelog grada.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je to važno?

– Trenutno ipak ne postoji. Postoji puno kreativnih, obrazovanih i dobronamjernih osoba i organizacija u Osijeku, međutim ne postoji zajednička “kapa” pod kojom bi se ti segmenti okupili i stvorili nešto što bi bio temelj kulturnog identiteta Osijeka. Zapravo je kandidatura za EPK idealna prilika za stvaranje jedne takve okosnice.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.

– Ne postoji samo jedan problem; stvar je slojevita. Institucionalni okvir je postavljen tako da favorizira velike, dok su mali proizvođači kulturnih sadržaja gotovo posve zanemareni i prepušteni sebi, iako je na više primjera pokazano kako često upravo aktivnosti manjih pojedinaca i organizacija imaju podjednako ili čak više dalekosežniji utjecaj. Problem je i financijske prirode. Kultura se u današnjoj ekonomskoj stvarnosti nažalost često svodi pod nešto što baš i nije nužno, a one kulturni ili supkulturni elementi u Osijeku nerijetko su izloženi situaciji da preživljavaju prema pravilima tržišnog natjecanja. Najbolji primjer za to je nekoliko supkulturnih klubova koji su unazad nekoliko godina bili prisiljeni zatvoriti svoja vrata.

Apsurdno je da se npr. klub poput nekadašnjeg “Mini teatra”, koji je tijekom godina osječkoj publici priredio nebrojene koncerte, pod istim uvjetima natječe s noćnim barovima u kojima se glazbena ponuda svodi na puštanje šunda i turbo-folka s laptopa.

I naravno, žalosno je da na kraju takav klub na kraju i izgubi tu trku te na kraju zatvori svoja vrata. Tako nešto se mora spriječiti na razini gradskih institucija. Najgore je dopustiti da o sudbini kulturnih i supkulturnih institucija u gradu odlučuje ulica, tj. popularnost.

Dražen Stojčić

Dražen Stojčić

* Što vidite kao prednost titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek i Osječani njome mogli dobiti?

– Najveća i najbitnija prednost za Osijek jest činjenica da se uopće počelo ozbiljno razgovarati o nekakvom identitetu grada, identitetu njegove kulturne i turističke ponude. O tome što bi ta titula značila za građane najbolje možemo vidjeti na primjeru drugih gradova, ponajprije Maribora i Pečuha, koji su veličinom slični Osijeku, a koji su bivši nositelji titule.

Na primjer, u godinama prije Europske prijestolnice kulture, Maribor je godišnje posjećivalo oko 700,000 turista, a u godini kada je bio Europska prijestolnica kulture taj je broj narastao na čak 4,5 milijuna!

Rasli su i prihodi gospodarskih subjekata, a otvoreno je i oko 1000 novih radnih mjesta. Neke procjene govore da se za svaki uloženi euro u prosjeku može očekivati oko 8 eura zarade. Sve su to opipljivi i direktni rezultati titule i smatramo da je vrlo, vrlo važno građanima Osijeka prezentirati i tu ekonomsku stranu cijele priče.

Osječani moraju biti svjesni da bi ova titula mogla zaista preporoditi Osijek, ne samo u kulturnom nego i gospodarskom smislu. Točno to se dogodilo npr. u Liverpoolu ili belgijskom Monsu.

Ništa manje važni ne bi bili ni trenutno zapušteni prostori diljem Osijeka, koji bi financiranjem iz fondova za Europsku prijestolnicu kulture mogli biti revitalizirani i pretvoreni u galerije, ateljee, koncertne dvorane i razne druge polivalentne prostore. Titula otvara mogućnost uvođenja u gradski krvotok za Osijek do sad nedostižnih kulturnih manifestacija. Ali možda najvažnija stvar koju bi Osječani mogli dobiti jest promjena svijesti o svom gradu.

* Koje infrastrukturne projekte treba izgraditi ili postojeće prenamijeniti, odnosno koje programe pokrenuti, a da bi se opravdala ova važna titula?

– Ljepota titule jest da se fokus kandidature ne mora nužno odnositi na klasične pojmove kad spomenemo kulturu, poput kazališta, performansa ili izložbi. To može biti i infrastruktura, hortikultura, gastronomija, sport, društvena ili socijalna pitanja itd.

Mi za početak moramo definirati na čemu će biti naglasak naše kandidature. Zatim treba osmisliti i provesti programe i projekte kojima će se ta točka fokusa adresirati.

I na kraju, moramo izraditi knjigu u kojoj ćemo riječju i fotografijama predstaviti našu kandidaturu, knjigu kojom bi Europsku komisiju uvjerili da je baš Osijek idealan grad za Europsku prijestolnicu kulture 2020.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon prijestolovanja?

– To će prije svega ovisiti o tome na čemu će biti naglasak kandidature. Ako pogledamo što je ostalo gradovima koji su do sada bili nositelji titule, jasno je da ova titula ostavlja konkretne pozitivne rezultate kako na kulturni, tako i na turistički i gospodarski život grada.

* Kako vi osobno možete unapijrediti kulturu grada? Imate li planove u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– Mi već godinama radimo na projektu brendiranja Osijeka. Na neki način smo i vlastitim projektima, fotografijama i timelapse-ima, postali prezenteri Osijeka i cijele Istočne Hrvatske. Organizirali smo dvije fotografske kolonije na koje smo pozvali najuglednije hrvatske fotografe, a indikativno je što mnogi od njih nikada prije nisu ni bili ni u Osijeku mada su odreda kućama otišli iskreno impresionirani i gradom i širom okolicom.

Inače, Osijek je u Hrvatskoj često prepoznat kao grad iz kojeg dolaze odlični fotografi. Imamo vrlo jaku fotografsku scenu, kako umjetničku tako i reportersku i komercijalnu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s