Ljerka Hedl

Ljerka Hedl, ravnateljica Gradskih galerija Osijek

Ljerka Hedl, ravnateljica Gradskih galerija Osijek

Kada ustanove, udruge i umjetnici budu svjesni veličine svoje povijesti onda će i javnost skinuti šešir

* Gradske galerije Osijek već gotovo 10 godina sustavno promiču suvremenu umjetnost u svim njezinim segmentima te uz izložbene i multimedijalne programe posjetiteljima predstavljate i filmske, kazališne i glazbene sadržaje. Možete li reći kako ste na ovaj način učinili kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Gradske galerije sljednik su sjajnih programa ID Waldinger koja je producirala suvremenu likovnu umjetnost već od 1995. godine. Barokni prostori Waldingera pamte velike izložbe Victora Vasarelya, Oskara Kokoschke, Davora Vrankića, Branka Ružića i nastavljaju s velikim Oskarom Hermanom, Svertašekom i Slavkom Kopačem.
Izložbeni  prostor Galerije Waldinger i Barutane mjesta su transformacije postojeće povijesne arhitekture u smjeru programske revitalizacije prostora i  razvijaju strategije kojima bi postale relevantan lokalni i nacionalni centar suvremene umjetnosti, filmskih programa, te scenskih – izvedbenih umjetnosti, posvećen predstavljanju i produciranju, te istraživanju i dokumentiranju, kao i populariziranju svih vidova suvremenih umjetničkih praksi i suvremenog kazališnog i filmskog izričaja.

Cilj nam je podupirati afirmaciju mladih suvremenih umjetnika, jačati međunarodne suradnje ustanove te nastaviti i osnažiti tradiciju izlaganja velikih imena suvremene likovne umjetnosti. Oslanjajući se na temelje Mini-teatra i Neovisne umjetničke scene Barutana, osnažiti i razviti program Novo kazalište Barutana.

Izuzetno je važno da Osijek, kao središte istočnog dijela RH, sveučilišni grad s vlastitim Studijem glume i lutkarstva, svojim građanima kao i stanovnicima okolnih mjesta koja gravitiraju Osijeku, osim Hrvatskog narodnog kazališta i Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku, može ponuditi još jednu kazališnu scenu. Osijek se već godinama bori s odljevom kazališnih umjetnika, ponajviše mladih, jer jednostavno ne postoji dovoljno radnih mjesta na kojima bi se oni mogli i trebali afirmirati. Želimo educirati lokalne publike o aktualnim i inovativnim suvremenim umjetničkim praksama, ali i aktivno uključiti studente Umjetničke akademije u Osijeku u sve programske aktivnosti galerije.

* Osijek je bogat kulturnim sadržajima, no izdiže li se taj sadržaj u moru drugih popularnih sadržaja i je li dovoljno predstavljen javnosti? Odnosno, je li javnost svjesna važnosti kulture?

– Okrenula bih naglavačke Vaše pitanje.

Mislim da ustanove kulture, udruge i ljudi ovoga grada nisu svjesni kulturnih vrhunaca svojeg stogodišnjeg nacionalnog teatra, svojih knjiga i književnika, glazbenika i kompozitora, velikih glumaca, velikih slikara i kipara…

Kada ustanove, udruge i umjetnici budu svjesni veličine i značenja i autoriteta svoje povijesti onda će i javnost skinuti šešir. (Sjetila sam se velikog gospodina Branka Mihaljevića pred Teatrom i bistama Radauševog Kuhača i Waldingera).

* Može li se govoriti o problemu u kulturi u Osijeku? Ukoliko  postoji, možete li navesti jedan temeljni problem osječke kulture?

– Glavni je problem osječke kulture sada stvarno financijska „manjkavost“.

* U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka i  može li se govoriti o osječkom kulturnom identitetu? Prema čemu ga treba usmjeriti?

– Glazba kao univerzalna umjetnost. Zvoni iz Muzičke škole u Jagerovoj, u kazalištu, Glazbenoj školi u Tvrđi, na prvom katu Pedagoškog fakulteta, u Kuhačevoj kući, rodnoj kući Krežminoj, tamburici Paje Kolarića, u klaviru Darka Lukića…

U ovom trenutku, jučer nedostaje Koncertni ured, Kulturni centar, Koncertna dvorana Eurodoma i veliki koncertni klavir Steinway.

Osijek je Lipa, Brevisi, zborovi. Osijek je Osječko ljeto kulture, festival koji je svojim Svibenovskim produkcijama ostavio u teatarskoj povijesti vrhunske zapise, Don Juan bistri vitez od Manche, Cirano de Bergerac, Beckettov Svršetak igre u Kožari, Tom Stoppardov Rozenkrantz i Guilderstern, Unterstadt.

* Na koji biste način vi promicali i zaštitili kulturni identitet Osijeka na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini?

– Brižnošću za zasade svoje arhitekture i kulture grada koji oduvijek pripada srednjoeuropskom krugu i koji je formalno i prirodno ušao 2013. u europsku književnost, kazalište, ples, film, muziku i lutkarstvo.

Željela bih da zablista secesija Europske avenije.

Da se sliju turisti i novci iz europskih fondova. Da građani iz svakodnevice okrenu oči i osmjeh prema svjetlu i umjetnosti.

* Upravo se u radu Gradskih galerija Osijek očitava osječka kulturna raznolikost što bi moglo presuditi u dobivanju titule Europska prijestolnica kulture. Što će Osijek dobiti tom titulom? Koje su njezine prednosti?

– Niz izložbi europskih i američkih umjetnika i umjetnosti i recentne suvremene hrvatske umjetnosti koji su prošli kroz prostore Gradskih galerija jesu samo jedan od faktora kojim grad Osijek prirodno postaje europska prijestolnica kulture. Ostali faktori su entuzijazam koji brže preplavi manji grad, osječki regionalni prsten gradova, Vukovara, Vinkovaca, Đakova, Našica, Slavonskog Broda i Iloka  i međunarodni prsten osječkih 9 gradova prijatelja.

* Budući da se radi o milijunima eura koje bi Osijek dobio za sastavljanje programa i njihovu provedbu, koje biste infrstrukturne projekte vi izgradili kako biste opravdali tu titulu Europska prijestolnica kulture?

– Završiti kulturni centar Eurodoma.
Urediti donjogradsku Kožaru u Tvornicu kulture.
Izgraditi Osijek kao grad muzeja, posebice lutkarskog muzeja.

* Prema vašem mišljenju, što Osijeku treba ostati u godinama nakon tog prestižnog naslova, a da bi se nastavio kontinuitet bogatih kulturnih sadržaja?

Osijeku ostaje infrastruktura u kojoj vrije kultura posebice u umjetničkim inkubatorima s energijom 22.000  pametne sveučilišne mladosti.

* Koja je vaša uloga u unaprijeđenju kulture grada? Koji su vaši planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta za novu razinu kulture u Osijeku?

– Osobno se doživljavam kao kontinuitet kulturnog djelovanja u svome gradu, sa srcem sam u HNK-u  ugradila 10 entuzijastičkih godina i 10 godina u gradskoj kulturi, stoga je  ambicija mog  profesionalnog rada pripremiti Osijek za europsku prijestolnicu kulture 2020. gdje će svi građani ovoga grada živjeti glazbu i animirati kazališnu lutku.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s