Lana Ključarić

Lana Ključarić, likovna umjetnica

Otvorimo um i dozvolimo sasvim originalnu viziju novog prostora koji će oplemenjivati vizualni identitet grada i dugo nakon realizacije titule europskog grada kulture

* Osijek se ne može uspoređivati s Parizom u kojem izlažete već pet godina. No, što vidite kao potencijal Osijeka kojim bi se mogao približiti tituli Europska prijestolnica kulture? Je li on dovoljno iskorišten?

– Osijek se zaista ne može uspoređivati s Parizom, po svim mjerilima. To su dva sasvim različita grada. No, Osijek svakako ima svoje potencijale, a to su prvenstveno njegovi ljudi. Zasigurno je da njegov potencijal nije u potpunosti iskorišten.

Bilo bi dobro ujediniti ljude koji se bave svim područjima kulture u našem gradu.

Briga o svim znamenitostima grada kao i o njegovim kulturnim institucijama, obnavljanje istih doprinjelo bi boljem imidžu i prezentaciji grada. Srce kulture su ljudi i naglasak bi trebalo staviti na ulaganje u mlade perspektivne umjetnike.

* Mnogi likovni umjetnici kao i građani u slučaju da Osijek postane Europskom prijestolnicom kulture priželjkuju još galerijskog prostora? Što vi mislite o tome? Što je Osijeku potrebno kada govorimo o likovnoj umjetnosti?

– Prednost Osijeka je što je mali grad, što za velike stvari ne trebaju veliki novci. Infrastruktura već postoji, npr neiskorišteni stari industijski prostori, što je zapravo i svjetski trend da se ti prostori prenamijene u atelje-e, muzeje, prostore za rad budućih umjetnika.

Bila bi šteta, samo zbog kandidature Osijeka, uložiti novce u izgradnju novih prostora za kulturu.

Treba biti vrlo oprezan pri promišljanjima o tome. Na kraju kulturu ne čine samo objekti ili prostori, nego ljudi koji je žive, dišu i konzumiraju.

* Što je potrebno učiniti kako bi kulturne vrijednosti postale dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Stvar nije tako jednostavna. Veću kulturnu  osviještenost naših sugrađana nije moguće postići ciljanim izložbama i događajima. Potrebno je spoznaje o vrijednosti kulture forsirati od najranije dobi kroz sustave vrtića, osnovnih i srednjih škola.

U kulturnom nazadovanju cijelog suvremenog hrvatskog društva veliku ulogu je odigralo značajno smanjenje satnice likovne i glazbene kulture u obrazovnom sustavu.

Sama ta nelogičnost situacije implicira na tešku izvedivost kvalitetnog kulturnog i sveobuhvatnog obrazovanja (posjeti galerijama, muzejima, knjižnicama, koncertima, kazalištima…) da nadolazeće generacije razviju interes za široka područja kulture.

* Sami ste se izborili za svoje mjesto na likovnoj sceni, no, koliko je ipak važna jasna kulturan politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?

– Jasno definirana kulturna politika i proračunski novci koji su vezani za kulturu na državnom i lokalnom nivou bi značajno pomogli i osječkim i ostalim umjetnicima da se prilagode mogućnostima koja ta sredstva nude. Nadalje, jasno definirana podrška umjetnicima od strane gradskih institucija zaduženih za umjetnost i kulturu, osobito onima koji pokušavaju izlagati vani, dobro bi došla i stručna, novčana i uopće logistička podrška. Ovako su umjetnici prepušteni sami sebi od prvog do zadnjeg koraka tj od financija, organiziranja transporta izložaka, potrage za galerijama, komunikacija…

Podrška nam gotovo potpuno izostaje i eventualni uspjesi koje postignemo vani su isključivo naša zasluga.

Na lokalnom nivou stvari ipak  bolje funkcioniraju zahvaljujući velikom trudu malog broja  stručnih ljudi koji se bave tim poslom te nastoje u Osijek dovesti kvalitetne izložbe, umjetnike, kustose itd. Za sve nas bi dobro došla veća financijska podrška ali je svima jasno da u vrijeme užasne krize koja vlada u Hrvatskoj, pored egzistencijalnih problema naših sugrađana sustavu je vrlo teško izdvajati novce za kulturu.

* Kulturni identitet Osijeka je vrlo širok pojam kao i osječka kulturna raznolikost. Što vi vidite kao osječki kulturni identitet, a kojime bismo se predstavili Europi?

– Uistinu naš grad ima bogatu i raznoliku kulturnu povijest, kao i svi hrvatski gradovi kandidati: Varaždin barok, Rijeka industrijsku baštinu, Dubrovnik je ionako svojom poviješću, arhitekturom, vizualnim identitetom odavno prepoznat.

Možda je baš ova kandidatura prilika za Osijek da iskoristi svoju srednjoeuropsku orijentaciju i potencijale bogate kulturne prošlosti.

Potrebno je protresti i ujediniti osječke kreativne snage  i naše nasljeđe i ambijent, koji se nama podrazumijeva, pokušati pretvoriti u brend. To neće biti nimalo lagan posao, no Osijek posjeduje kreativce koji to mogu uspješno odraditi.

* Na koji ga način treba promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Osijek je tek sa svojom širom regijom potpuna cjelina. Slavonija i Baranja su njegovi neodvojivi dijelovi. Svakako je potrebno u njegovoj promidžbi implementirati šaroliku kulturnu, povijesnu i tradicijsku ponudu ljudi iz regije.

Ne smijemo se fokusirati samo na grad i pri tom zaboraviti ogroman kulturološki doprinos i povijesnu raznolikost svih nacionalnosti naše regije.

Ujedinivši sve to ostvarujemo prepoznatljivi identitet grada u njegovom širem kontekstu.

* U čemu vidite prednost titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Na kratko puno toga, dugoročno, bojim se, ne previše. Najbliži primjer iz našeg susjedstva je Pečuh na kojem se tijekom godina mogao vidjeti sjaj i bijeda kandidature. Naime Pečuh je bio europski grad kulture 2010. godine, kada je sve zasjalo: fasade, muzeji, galerije, kafići, da bi samo nakon kratkog vremena ti isti prostori zjapili prazni, zatvoreni i neiskorišteni. Mislim da si Osijek ne smije priuštiti istu niti sličnu sudbinu.

Pripreme treba odraditi stručno i promišljeno, upravo da se izbjegne ista situacija na koju bi struka ali i građani mogli biti vrlo ogorčeni.

* Osim galerija koje neki priželjkuju, koje je infrastrukturne projekte potrebno izgraditi i koje kulturne programe pokrentuni kako bi se opravdala ova titula?

– U gradu postoje vrlo zanimljivi prostori koji bi uz nevelika ulaganja sasvim zadovoljili potrebe grada i građana. Ako bi nešto i trebalo izgraditi bio bi to jedan dobar multimedijalni centar u koji bi se uklopili svi profili kulturnih i subkulturnih zbivanja, primjerice koncertna dvorana, prostor za plesni izričaj, konferencijska dvorana te jedan suvremeni prostor za izložbe. Potrebno je otvoriti um i dozvoliti sasvim originalnu viziju novog prostora koji će oplemenjivati vizualni identitet grada i dugo nakon realizacije titule europskog grada kulture.

Neka to bude suvremeni Eiffel u srcu Osijeka, neka zbuni i privuče buduće generacije ljubitelja kulture i postane novi simbol našeg grada.

* Što Osijeku treba ostatiti u godinama nakon 2020.?

– Njegovi građani. Nažalost perspektivna većina odlazi. Što je za ovako mali grad zapravo nedopustivo.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s