Katarina Dijaković

Katarina Dijaković, autorica vizualnog identiteta Grada Osijeka kandidata za Europsku prijestolnicu kulture
Katarina Dijaković, autorica vizualnog identiteta Grada Osijeka kandidata za Europsku prijestolnicu kulture

Dala bih prioritet mlađim generacijama kojima često nedostaje kvalitetnih informacija, usmjerenja i outleta za izražavanje

* Autorica ste vizualnog identiteta Grada Osijeka kanididata za Europsku prijestolnicu kulture. Jeste li razmišljali o vizualnom identitetu Osijeka i prije objave natječaja?

– U ovom specifičnom kontekstu i kao vizualno rješenje u obliku zaštitnog znaka ili logotipa, ne. To je ipak proces koji je zahtijevao detaljnije istraživanje tematike, definiranje ciljane skupine i specifične poruke koju znak komunicira. Kao Osječanka uvijek sam imala svijest o potencijalu koji grad ima, a s time i želju za njegovim daljnjim rastom i razvitkom u svakom pogledu pa tako i kulturnom.

* Vaš vizual komunicira u nekoliko slojeva značenja, specifičnih za Osijek. Koji su to slojevi i što sve čini vaš rad?

– Započela sam rad spram smjernica navedenih u javnom pozivu, a koje sačinjavaju slojevitost dizajna. Očuvanje i promicanje raznolikosti kultura u Europi, naglašavanje njihovih značajki, povećanje osjećaja pripadnosti građana zajedničkom kulturnom prostoru te poticanje kulturnog doprinosa dugoročnom razvoju grada, sve su to značajke koje definiraju što uopće znači biti na prijestolnici. U tom smislu nije bilo potrebno prikazati sam Osijek kao epicentar, već kao sredstvo i neku vrstu povećala koje druge pojedince, događaje i ostale pojmove vezane uz kulturni život stavlja u fokus i amplificira.

Pri tome primarna skupina ljudi kojoj se pokušava komunicirati ova poruka nisu nužno Osječani, već europska razina na kojoj se pokušavamo povezati i dokazati kao dostojni ovakve titule.

U tome smislu postoji još jedan sloj značenja, onaj koji se najviše odrazio u oblicima i upotrebi boja. Odabrala sam ne koristiti neke od naših zaštitnih obrisa poput Tvrđe, katedrale ili mostova jer oni ne garantiraju prepoznatljivost i ne izazivaju jednaku emocionalnu reakciju u strancu kao u nama domaćinima. Identitet grada inspiriran njegovom budućnošću i potencijalom u slučaju ovog likovnog rješenja je jednostavno i jasno definiran u manipulaciji tipografskih elemenata ‘O’ i ‘S’ pri čemu jedno nosi, podupire i nastavlja se na drugo.

Ono što je bitnije istaknuti i pokazati je apstraktniji pojam – naš karakter u kontekstu ovoga projekta – otvorenost prema raznim kulturama, raznolikostima, modernizacija te spremnost na promjene.

To sam željela prevesti u sam dizajn – upotrebom apstraktnih geometrijskih oblika te snažnih i brojnih boja. Boje korištene na samoj periferiji su vidno hladnije od onih u samom središtu kružnog oblika, sve u svrhu vizualnog potvrđivanja konveksnosti centralne ‘leće’.

* U jednoj recenziji vizualnih identiteta gradova kandidata autor za vaš rad piše kako “zasad nije predstavljena šira razrada rješenja u aplikacijama, no ne bi bilo loše kad bi ona uključivala poigravanje sastavnim elementima znaka i varijaciju priče u smjeru njegovih transformacija s obzirom na različite namjene”. Što imate u planu?

– Izrađena je detaljna knjiga standarda s mogućim primjenama.

Znak ima visoku trodimenzionalnu primjenjivost u prostoru koju bi istaknula kao jednu od najzanimljivijih mogućnosti.

Već je izrađen 3D model od materijala forex, visine pola metra koji naglašava primjenu toplih i hladnih boja, a u planu su i veći modeli.

* Što za vas čini kulturni identitet Osijeka? Je li on dovoljno prepoznat kako među samim Osječanima tako i izvan Osijeka?

– Za mene je kulturni identitet Osijeka sadržan u budućnosti koliko i u postojećoj tradiciji.

Među Osječanima postoji izražen ponos na mnoge njegove značajke, no potražiti identitet u budućim vrijednostima i potencijalu ne znači nužno umanjivanje postojećih vrijednosti.

Ne trebamo se bojati razmišljati na europskoj razini i prezentirati se s obzirom na kontekst i veličinu projekta poput ovoga.

* Na koji je način potrebno taj identitet promicati na nacionalnim, regionalnim i europskim razinama?

– Kandidaturom za Europsku prijestolnicu kulture svakako smo krenuli u smjeru koji nas vodi na tu razinu. Sam čin kandidature je potaknuo mnoge pozitivne događaje i promjene, a iz moje perspektive, dizajn identiteta grada je početak i konstanta koja nas dalje predstavlja u navedenom projektu.

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Osijek ima mnogo toga za ponuditi, ali jedan od najvećih potencijala su upravo ljudi. Uz prave prilike i podršku pri realizaciji svaki potencijal se može iskoristiti.

Osijek ima talentirane ljude u raznim područjima kojima je potrebna platforma putem koje bi pokazali svoje talente i dalje se razvijali pri tome obogaćujući svoju okolinu.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?

– Potrebno je kvalitetno komunicirati i tražiti kreativna rješenja i prilike za dobrobit svih uključenih. Poslušati svaki glas i biti izložen čitavom spektru raznolikosti kako bi se stvorila inspirativna rješenja.

Ovaj projekt ima značenje koje može obogatiti čitavu scenu.

* Što vidite kao prednost titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Prednost je svakako u tome što Osijek vlastitom prezentacijom osvjetljava druge kreativne, kulturne i umjetničke sadržaje. Pri tome procesu nadam se usvajanju modernijeg i otvorenijeg identiteta grada.

* U slučaju da Osijek bude izabran za titulu Europska prijestolnica kulture, na raspolaganju će biti znatna novčana sredstva za pokretanje različitih programa, odnosno izgradnju infrastrukture. Što je, prema vama prioritet osječke kulture?

– Dala bih prioritet mlađim generacijama kojima često nedostaje kvalitetnih informacija, usmjerenja i outleta za izražavanje.

Nedostaje lakših i dostupnijih načina za uključiti se u kreativnu zajednicu.

Radionice, izložbe, predstavljanja umjetnika i ostali pojmovi vezani uz kulturno-umjetničku scenu uvijek trebaju biti predstavljeni kao dio urbane svakodnevnice te biti dostupni svima.

* Što treba ostati Osijeku i Osječanima nakon 2020.?

– Teško je reći. U svakom slučaju, nadam se pozitivnim promjenama.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s