Jelena Pehar

Jelena Pehar, osnivačica Umjetničkog inkubatora
Jelena Pehar, profesorica likovne kulture, osnivačica Umjetničkog inkubatora

Osijeku nedostaje opća sinergija i otvorenost ljudi iz različitih kulturnih institucija, kako jednih prema drugima, tako i prema onoj alternativnoj sceni

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Najveći potencijal kulturne djelatnosti prije svega sadržan je u ljudskom resursu. Ukoliko postoje ljudi koji se bave kulturnim programima usmjereno, posvećeno i odgovorno, tada se stvara vrlo raznolik kulturni potencijal. Ono što je svakako značajno postojanje je Umjetničke akademije koja odgaja nove generacije umjetnika u Osijeku čime se stvara educirana kritična masa potrebna za razvoj autentične i autohtone kulturne scene koja će reagirati upravo na ovu sredinu i s njom u korelaciji stvarati koncepte i radove vezane za kulturni identitet grada.

Također, Osijek treba promatrati u širem smislu kao središte jedne regije i svakako uzeti u obzir blizinu Mađarske, Srbije i Bosne i Hercegovine.

U tom kontekstu Osijek se može odrediti kao mjesto kulturne razmjene na kojem bi se mogle pokretati značajne umjetničke akcije i preispitivati nove mogućnosti suradnje. Iako u nekim područjima kulture već postoje te tendencije, mislim da je to područje samo blago naznačeno, ali ne i iskorišteno u potpunosti.

* Ako postoji, navedite temeljni problem osječke kulture? Koje je rješenje tog problema?

– Teško je razlučiti jedan temeljni problem jer je sve u međuovisnosti. Ono što je očigledno i što se samo po sebi nameće kao značajan problem jest nedostatak izvora financiranja za kulturu. To je problem kojeg su svi svjesni i jedini izlaz nalaze u koprodukcijama i stranim fondacijama do kojih nije lako doći. Dio proračuna koji se odvaja za kulturu toliko je malen da je gotovo zanemariv, ali to nas dovodi do drugog problema, a to je pitanje hijerarhije vrijednosti društva u cjelini i mjesta gdje je u njemu smještena kultura.

Prosječan građanin često nema jasnu ideju o tome što on dobija od kulture.

Ljudi su uglavnom nedovoljno informirani i nedovoljno educirani što se tiče kulture, a to je posljedica sustava u cjelini počevši od osnovnih škola pa nadalje. Škole imaju neke načine kojima se djecu upoznaje s kulturom, ali to nikada nije akcentirani sadržaj, takvim se sadržajima ne pridaje veći značaj zbog čega djeca preuzimaju automatski takav stav pa i sami pozicioniraju kulturu u svojem mikrosvijetu vrlo nisko. Međutim najznačajnije promjene u svijesti društva i najznačajniji napredci vezani za nadilaženje nekih uskih i zadrtih koncepata u prošlosti krenuli su upravo iz nekog od područja kulture.
Što se tiče osječke scene, nedostaje jedna opća sinergija i otvorenost ljudi iz različitih kulturnih institucija, kako jednih prema drugima, tako i prema onoj alternativnoj sceni koja nekako šutke egzistira po različitim udrugama.

Važno je dopustiti veću slobodu u kreiranju programa, biti otvoren za eksperimente i doživljavati druge udruge i organizacije kao dio iste priče s istim ili sličnim interesima i nadahnućima.

* Mnogi umjetnici i djelatnici u kulturi kao velik problem ističu neusklađenost organizacije kulturnih događanja u Osijeku. Kulturna ponuda je raznolika, no kako učiniti kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Prije svega čini mi se važno da ljudi imaju ideju o tome zašto je njima osobno potrebna kultura, da se osjećaju njezinim dijelom i sudionikom u njezinom stvaranju. Mnogo je čimbenika zašto velik broj ljudi nema takve uvide: nedostatak kvalitetne edukacije, marketing koji,  kao sluga korporacijskog svijeta, promovira neke suprotne ideje, neartikuliranost većeg dijela kulturne scene, ubrzavanje životnog ritma, kronični nedostatak vremena i dr.

Međutim, negdje u ljudima postoji praznina i vrlo je lako primijetiti ponavljanje određenog obrasca nezadovoljstva. S druge strane kultura može pružiti upravo taj sadržaj koji otvara neka nova područja unutar čovjeka i pomaže mu izdići se iznad ispraznosti.

Za početak čini mi se važnim organizirati otvorene tribine na kojima bi se raspravljalo o pitanjima kulture, ali i educiralo.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona važna?

– Pročitala sam kulturnu strategiju koja je nedavno napravljena i drago mi je što postoji. Kulturna politika bolja je nego prije, i to je dobro. Nije mi baš konstruktivno tražiti sve moguće zamjerke i greške, ali bilo bi poželjno da oni koji kreiraju kulturnu politiku, zaista uzmu vremena i promisle o svim mogućnostima koje kultura nudi.

Da se prije svega preispitaju mogućnosti pružanja podrške i  stvaranja jedne pozitivne i kreativne ideje o tome kako potaknuti i kako izvući maksimum iz postojećeg.

Što se suradnje tiče, toga sam se dotaknula u ranijim pitanjima i mislim da je ona jako važna. Kultura se temelji na razmjeni i komunikaciji pa je samim time neophodna otvorenost i suradnja.

* Identitet treba pronaći, utvrditi, usmjeriti. Slažete li se s tim? Koji je osječki kulturni identitet? Je li potrebno ograničavati se na tu odrednicu?

– Identitet grada kao i identitet pojedinca nešto je što je u određenoj mjeri podložno stalnim promjenama i preispitivanjima. U kolokvijalnoj upotrebi pod pojmom identiteta podrazumijevamo neku prepoznatljivost, po čemu je nešto jedinstveno, različito od ostalog. Međutim identitet je mnogo širi i dublji pojam. Ako identitet shvatimo kao proces koji se jednim dijelom trudi zadržati prijašnje dosege kroz tradiciju, a drugim dijelom isto to refleksivno propituje nekim novim suvremenim praksama, tada je taj koncept dovoljno otvoren prema novome, a istovremeno sadrži i ono staro. U takvom stavu identitet nije nešto što ograničava jer je otvoren i fleksibilan.

Problem nastaje kada identitet vežemo samo za potrebu oblikovanja neke čvrste, fiksne i nepromjenjive forme koja će nas predstavljati i negiramo mogućnost njezinog propitivanja.

Tada je to pomalo ograničavajuće jer tada ta forma postaje sama sebi svrhom i razdvaja se od prirodnog tijeka promjena jednog grada. Osječki kulturni identitet postoji jer je u Osijeku prisutna kultura. On je u većoj ili manjoj mjeri osvješten i prepoznat, ali njegovo postojanje je neupitno. Kulturni identitet čini zbroj svih kulturnih dionika i ukupnost njihovih aktivnosti kao i djela koja ostaju kao rezultat tih aktivnosti. Međutim ono što gradovi danas imaju tendenciju stvarati više vezano je za marketing i brendiranje nekog mjesta kao proizvoda ponuđenog na policama turističkih agencija i drugih interesnih skupina s ciljem ostvarivanja profita. U tom brendiranju najčešće se oslanjaju na kulturu, a ponekad i na neke druge specifičnosti mjesta pa se tako organiziraju, primjerice, neki festivali u kojima se cijeli grad pretvara u igraonicu gdje se ljudi dva dana gađaju rajčicama i sl.

* Što vidite kao prednost Osijeka na temelju čega bi mogao postati Europskom prijestolnicom kulture?

– Nisam još nigdje vidjela kriterije prema kojima će se ta odluka donositi pa je teško pretpostaviti što je prednost, a što nedostatak.

U svakom slučaju mislim da je važno ne zamarati se previše drugim kandidatima i ne trošiti energiju na neke nedostatke, već svu pažnju usmjeriti na kreiranje vizije.

Potrebno je osmisliti kako bi bilo najoriginalnije, najzabavnije i najsamouvjerenije predstaviti zašto je Osijek idealan za tu titulu.

*A koje su prednosti ove titule? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Prednost je što se tom titulom osiguravaju sredstva pomoću kojih bi postalo moguće mnogo toga realizirati u gradu. Osijek kao grad bio bi promoviran i povećao bi se broj posjetitelja. Dugoročno bi se moglo utjecati na cjelokupnu atmosferu u gradu i infrastrukturu kulturne scene te uključiti veći broj građana u kulturne aktivnosti. Mnogo je mogućih dobrobiti ove titule i važno je biti programski spreman odgovoriti na njezin mogući dolazak.

* U slučaju da Osijek zaista postane Europskom prijestolnicom kulture na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za pokretanje različitih programa i izgradnju infrastrukture. Što je prioritetno za Osijek?

– Važno je tu titulu iskoristiti s dugoročnim rezultatima. Trebalo bi svakao posvetiti se izgradnji infrastrukture da bismo bili u mogućnosti ostvariti bilo kakve programe.

Ono što Osijeku trenutno nedostaje jest mjesto gdje ljudi mogu dolaziti i baviti se kulturom na dnevnoj bazi.

Nedostaju otvoreni oblici kulturnih mjesta gdje će se događati i stvarati neke nove ideje. Važno je napraviti program permanentne kulturne razmjene, trebalo bi umrežiti postojeće institucije i udruge te osluhnuti pojedinačne potrebe onih koji su i do sada toliko truda uložili u kulturu ovoga grada.

* Što Osijeku treba ostati nakon 2020.?

– Ovisno u što će se uložiti sredstva. U svakom slučaju ostat će promjena u odnosu prema kulturi jer bi se događalo mnogo više aktivnosti u gradu te bi svatko mogao pronaći nešto za sebe. Nadam se da bi ostali i neki novoizgrađeni prostori namijenjeni kulturnim djelatnostima i povećan broj međunarodnih suradnji u koje bi bio uključen.

Jelena Pehar_4

* Kako Vi osobno možete unaprijediti kulturu grada? Koji su Vam planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– Trenutno je u razvoju jedna ideja o osnivanju organizacije pod nazivom Umjetnički inkubator. To bi bio prostor u kojem bi zajedno radilo više udruga umjetničkih i srodnih područja. Unutar te organizacije svaka udruga nastavila bi sa svojim dosadašnjim radom, ali bi se također provodio program na kojem bi radile sve uključene udruge i pojedinci. Taj dio programa dovodio bi u interakciju različite grane umjetnosti.

Do sada predložene aktivnosti odnose se na produkciju umjetničkih radova, organizaciju kulturnih događaja, organizaciju tzv. residence programa, javnih tribina, umjetničkih akcija u urbanom prostoru i sl.

Pokretanje te organizacije dogodilo se kao rezultat želje za jednim slobodnim kreiranjem kulturnih i umjetničkih aktivnosti i kao način da se kultura i umjetnost približe građanima. Želja nam je stvoriti jedan živ i svakodnevno posjećivan prostor u kojem bi se radilo, razgovaralo, stvaralo, kreiralo i družilo.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s