Vesna Mores

Vesna Mores, tajnica Slavonskog tamburaškog društva "Pajo Kolarić"

Vesna Mores, tajnica Slavonskog tamburaškog društva “Pajo Kolarić”

U prvi plan treba staviti ono što je doista naše, jedinstveno i autohtono

* Je li u vrijeme kada je ponuda glazbe iz čitavog svijeta veća nego ikada teško utvrditi identitet u slavonskoj tradicijskoj glazbi? Prema čemu taj identitet treba usmjeriti?

– Identitet slavonske tradicijske glazbe izravno je vezan uz povijest i razvoj tamburaške glazbe u Osijeku i Slavoniji. O tome je u svojoj povijesti tamburaške glazbe pisao muzikolog, skladatelj i dirigent, Osječanin Julije Njikoš. Od davne 1847. godine, kada je također Osječanin Pajo Kolarić osnutkom svog tamburaškog zbora učinio Osijek prvim tamburaškim gradom u našoj zemlji i u  Europi, ali i u svijetu.

Prvenstveno se Osijek trajno i neprekidno manifestira kao središte tradicijske tamburaške glazbe u ovom dijelu Europe.

Taj identitet treba usmjeriti na trajno očuvanje i pružanje potpore razvoju tamburaštva u Osijeku, podupiranjem rada STD Pajo Kolarić kao i Hrvatskog tamburaškog saveza koji djeluje u Osijeku i koji je kruna svih tamburaških orkestara, a koji su zajedno na inicijativu osnivača STD Pajo Kolarić prije 52 godine ustanovili jedinstven kulturni projekt na ovim prostorima, Međunarodni festival hrvatske tamburaške glazbe, a koji je svih ovih godina uz potporu Grada i Županije Osječko baranjske, Ministarstva kulture RH i Društva skladatelja postao i kulturnim brandom grada Osijeka i Slavonije.

* Na koji biste način promicali i zaštitili identitet Osijeka u tradicijskoj glazbi na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?  

– Grad Osijek ima već svoj tradicijski brand. To je MFHTG i to je Osječko ljeto kulture koje i u buduće, uz pomno osmišljene programe moraju podupirati Grad i Županija.

* STD “Pajo Kolarić” već 60 godina čuva i njeguje tamburašku glazbu. Na koji biste način učinili te kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– STD Pajo Kolarić već 60 godina ovom regijom i svijetom promiče hrvatsku, slavonsku tamburašku glazbu, bogatstvo narodnih nošnji Slavonije i Baranje i običaje našeg naroda, a osnutkom Dječjeg i Juniorskog tamburaškog orkestra te pedagoškom i glazbenom edukacijom mladih, budućih tamburaša osigurali su i budućnost te daljnje aktivnosti vezane za očuvanje svih vrijednosti glazbene i folklorne baštine Slavonije i Baranje.
Na nedavnoj proslavi 60. obljetnice postojanja programom u HNK Osijek, pokazali su članovi društva svu kvalitetu muziciranja na hrvatskom autohtonom instrumentu, na tamburici o čemu svjedoče i uspješni koncerti u Hrvatskoj, Europi i u svijetu.

* Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Što je potrebno mijenjati na tom planu?

– Kulturna politika jednog Grada i Županije mora polaziti od jedinstva, od zajedničke želje za promicanjem onih kulturnih vrijednosti koje će biti najprepoznatljivije i originalne drugom dijelu svijeta. Takvu originalnost upravo posjeduje Osijek i Slavonija kao tradicijski najbogatija regija Hrvatske.
U prvi plan treba staviti ono što je doista naše, jedinstveno i autohtono, sve vrijednosti vezane za tradicijsku glazbenu baštinu, narodne nošnje, etnologiju, književnost Slavonije, slikarstvo i arhitekturu te konačno turizam i gastronomiju.

Slavonija je unatoč zapostavljenosti najbogatija hrvatska regija i tu činjenicu treba iskoristiti.

Treba upravo tim regionalnim vrijednostima, a i putem Ureda Slavonije i Baranje u Bruxellesu promicati sve mogućnosti vrijednosti slavonske tradicijske kulture i baštine uopće.

* Smatrate li kako je kulturni amaterizam zapostavljen kao dio osječke kulture? Koji je, prema vama, temeljni problem osječke kulture?

– Kulturni amaterizam je od neizmjerne važnosti za ukupan razvoj kulture jednog naroda i jedne zemlje. Amaterizam mora podupirati Grad, Županija, a i sve institucije vezane za kulturu jer amaterizam znači okupljanje mladih u kulturna društva, amaterske pjevačke zborove, dramske skupine itd.

Amaterizmom izgrađujemo uspješnu mladu generaciju daleko od pošasti kafića, alkohola, droge.

Amaterizam znači izgradnju zdravog društva.

* Kandidatura te moguće proglašenje titulom Europska prijestolnica kulutre za osječku bi kulturu mogao biti rješenje mnogih problema. Koje su prednosti dobivanja titutle Europska prijestolnica kulture?

– Titula Europska prijestolnica kulture svakom gradu koji ju nosi pruža i materijalnu i svaku drugu promidžbenu korist. Do danas su takvi gradovi Graz, Pečuh i drugi dobili velika materijalna sredstva za obnovu i izgradnju kulturnih institucija i zdanja, za realizaciju vrijednih programa i projekata u području kulture i umjetnosti, a o turistčkim prihodima i promociji da i ne govorim.

Potrebno je osmisliti originalan, inovativan i jedinstven program kulturne promocije tradicijskih vrijednosti Osijeka i Slavonije.

Važno je pokazati svo bogatstvo glazbene, likovne i svih drugih kulturnih tradicijskih vrijednosti našega grada kako bi taj program postao upečatljiv Europi i donio Osijeku taj naslov. Sigurna sam da je to želja svih građana našega grada i da će taj projekt svi naši sugrađani poduprijeti.

* Ako zaista budemo proglašeni Europskom prijestolnicom kulture, na raspolaganju će nam biti milijuni eura za programe i njihovu izvedbu. Što treba izgraditi ili pokrenuti u Osijeku kako bismo opravdali tu titulu?

– Ukoliko Osijek dobije taj prestižan naslov potrebno je izgraditi dodatne kulturne objekte kao što je kazalište, koncertnu dvoranu, dodatnim sadržajima obogatiti zelenu oazu grada, njegove parkove, šetalište uz Dravu, urediti jedinstvenu staru jezgru grada Tvrđu, proširiti muzejsko-galerijski prostor i Tvrđu pretvoriti u jedinstveno kulturno središte i pozornicu grada koja bi svojom povijesnom pričom, jedinstvenim arhitektonskim izričajem i izgledom bila posebna i originalna Europi i svijetu.

* Kultura se nakon 2020. godine neće prestati događati. Što Osijeku treba ostati u godinama nakon te 2020.-e?

Osijek i dalja treba ostati ono što je bio svih ovih godina, središte hrvatske kulture i tradicije, čuvar tradicijskih vrijednosti i bogatstva Slavonije i svog dijela baštine, slavonske tradicijske tamburaške glazbe, bogate književne i likovne scene po čemu je prepoznatljiv i danas u svijetu.

Brigom i potporom razvoju kulturnog života potrebno je potaknuti generacije koje dolaze na bavljenje kulturom i čuvanjem tradicijskih vrijednosti i slavonske narodne baštine koja je doista prepoznatljiva kako u našoj zemlji tako i u  svijetu.

* U čemu vidite svoju ulogu? Kako vi osobno možete unaprijediti kultura grada? Imate li kakve planove u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– STD Pajo Kolarić i Hrvatski tamburaški savez u Osijeku će uz potporu Grada i Županije i dalje promicati vrijednosti slavonske glazbene baštine.  Njegovat ćemo i čuvati običaje Slavonije i Baranje po kojima smo već punih 60 godina poznati u svijetu gdje smo na svim poznatijim pozornicama izvodili tu našu slavonsku tamburašku glazbu i običaje i taj svijet zadivili svojim bogatim slavonskim zlatarama, narodnim nošnjama koje ne posjeduje niti jedan drugi narod na ovoj planeti.
 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s