Tihomir Slivka

Tihomir Slivka, tajnik i producent HKUD-a Osijek 1862

Tihomir Slivka, tajnik i producent HKUD-a Osijek 1862

Bez strategije, bojim se, osuđeni smo na pojedinačne uspjehe i neuspjehe

* Glazbom i tradicijskom kulturom bavite se od najranijih dana, a raspon vaših interesa je velik. U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Grad Osijek ima veliki ljudski potencijal, vrijednih i uspješnih kreativaca koji mogu u svom djelovanju puno napraviti. Mnogi su to dokazali i za svoj rad u kulturi pobrali nagrade i priznanja na europskoj i svjetskoj kulturnoj sceni.

* Identitet treba pronaći, utvrditi i usmjeriti. Je li kultura u Osijeku obavila što od toga posla? Kojim putem treba krenuti? Koji je osječki kulturni identitet?

– Institucije, na svim razinama, su vrlo važan čimbenik. Stručnost  i organiziranost ljudi u njima je ključna radi kvalitetnog usmjeravanja, praćenja i verificiranja uspješnosti rada svih ljudi uključenih u kulturne krugove našeg grada, pa i šire. Ljudi u kulturi s te institucionalne razine osuđeni su na četverogodišnje mandate kao i vlast koja potvrđuje ili gubi izbore.

Osnovni dokument  „Kulturna strategija grada Osijeka…“ mora postojati i vrijeme podijeliti po kratkoročnim, srednjoročnim i dugoročnim projektima u kulturi kako bi znali koji nam je put i ciljevi i što to mi kulturološki jesmo.

Bez strategije, bojim se, osuđeni smo na pojedinačne uspjehe i neuspjehe, a koji nam je onda to „kulturni identitet“, pitam se…

* Na koji biste ga način promicali i zaštitili na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Promicanjem svih segmenata kulturnog djelovanja, od regionalne do europske i svjetske kulturne scene, najbolja je zaštita! To je krug u kojeg valja uključiti kreativnost, izvrsnost i naravno gospodarstvo, koje se može/mora financijiski uključiti. U današnjem vremenu teške gospodarske situacije to je teško ostvarivo.

Valja nam se okrenuti globalnim komunikacijskim kanalima i kreativnošću promovirati svoje projekte za vrlo malo novca, ali puno „lajkova“.

* Što to Osijek sve ima, koja je njegova kulturna raznolikost, a koja bi mogla presuditi u dobivanju titule Europska prijestolnica kulture. Što će Osijek, osim same titule time dobiti? Koje su njezine prednosti?

– O kulturnim raznolikostima se već pisalo na blogu Oskultura, tako da ću ja reći sljedeće:

Samo sadržaj može pretvoritii Osijek u Europsku prijestolnicu kulture!

Priče o milijunima eura su lijepi snovi. U javi, svaki taj euro mora imati svoje mjesto u velikoj slagalici europskog financijskog monitoringa besprijekorno složenih i opravdanih ulaganja.

I onda nam se dogodi da ono što ćemo uložiti u „cigle i beton“ nakon „godine prijestolnice“ potrane neiskorišteni teret koji će poput omče oko vrata gušiti jednako i gradsku blagajnu i kulturu za koju neće biti sredstava.

Tako će se godina velike promocije našeg grada i kulture pretvoriti iz prednosti u manu. Osobno ne bi volio da nam se to dogodi. Trebamo učiti na iskustvima drugih i na taj način ulaganja u kulturne sadržaje i njihovu disperziju u druge gradove u našem okruženju, staviti u prvi plan. Naravno da ćemo grad „Umiti&Ušminkati“, dograditi ili izgraditi neke prostore, no ne zaboravimo na „osmijeh dobrog domaćina“ i ljubav za svoj grad i sve one koji u njega dolaze. Moja baka Vilma bi rekla: „Tihice, ponašaj se kulturno“.

* U slučaju da zaista ponesemo tu titulu 2020. godine, na raspolaganju će nam biti milijuni eura za različite programe i izgradnju infrastrukture. Što je prioritet kojega Osijek treba, a kojom bi opravdao tu titulu?

– Dio odgovora sam već napisao u prethodnom odgovoru pa dodajem: SADRŽAJ – FORMA   1:1.
I ne zaboravimo misliti na sebe. Iskreno, pošteno i kulturno. Jer tako ćemo najbolje misliti i na druge.

* Što nam treba ostati u godinama nakon te 2020.-e?

– Definitivno prva je na redu 2021. godina u kojoj će nam ostati sve ono što smo dobro ili loše učinili. Na dobrom gradimo bolje, a na lošem učimo! A onda dolazi 2022.godina …

* Priča oko Europske prijestolnice kulture se lagano zahuktava. Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika kako bi vlak išao u pravom smjeru i došao na cilj? Što je potrebno napraviti?

– Počelo je, počelo! Radimo svi zajedno na temeljima „Kulturne strategije Osijeka do 2020. godine“. Raduje me suradnja sa svim dragim ljudima iz kulturnog miljea našeg grada.

Nadam se da će „hladni odnosi“ među nekima nestati. Barem dok ne napravimo strategiju koja definitivno pomaže svima pa i onima koji dolaze iza nas.

Ujedinjeni u kreativnosti, izvrsnosti, ljubavi i poštovanju ostvariti ćemo sve. „Kol’ko nas ima,…“

* Ukoliko postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.

– Razjedinjenost, pomalo i zatvorenost u vlastitu „kućicu“ (ako ju imaš!?) i naravno pomanjkanje novca za osnovne potrebe, plin, voda, struja…pa tek onda kultura.

* Koja je vaša uloga u nastojanju da Osijek postane Europskom prijestolnicom kulture? Koji su vam planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– Naš ansambl „HKUD Osijek 1862“ nastavlja sa svojim aktivnostima koje se temelje na zaštiti tradicijske kulture, folklora, glazbe i prenošenju znanja na mlađe naraštaje. Isto tako naši voditelji pojedinih skupina folkloraša i tamburaša  i ove godine pohađaju seminare i školovanja. Tako se usavršavaju i strukovno ali i pedagoški kako bi što uspješnije prenosili znanja i vještine, posljedica čega je sve veći broj polaznika – od najmlađih pa do naših veterana. Svjesni da je naša tradicija, u svome bogatstvu i originalnosti najveće blago koje imamo, i jedinstven „izvozni proizvod“ kojim pronosimo, predstavljamo i štitimo našu tradicijsku kulturu, svake godine odlazimo na turneje i festivale van granica Hrvatske. Do sada smo obišli gotovo cijeli svijet. Nedostaje samo Australija, ali planovi su da i nju posjetimo 2015. godine.Ove godine na redu je Argentina! Osim velikih festivala, koncertiramo i u dječjim vrtićima našeg grada, gradskim četvrtima, domovima umirovljenika, školama i fakultetima, Vinkovačkim jesenima, Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu, Etno mjuziklu u Szegedu…

Ovih dana završavamo i projekt „Nek’ Drmež pleše cijeli svijet“ u suradnji sa „legicom“ Anom Rucner. Promovirat ćemo ga svim komunikacijskim kanalima, od interneta do nacionalnih televizija, a izvodit ćemo ga svako na svojim koncertnim nastupima u Hrvatskoj i u inozemstvu, kao poziv da nas posjete svi ljudi svijeta i upoznaju naš grad , Slavoniju, Hrvatsku…

U međuvremenu komuniciramo sa svim ljudima iz struke, učimo, obnavljamo fundus originalnih nošnji, zanavljamo i školske tambure za najmlađe, nabavljamo plesne cipele za svakodnevne probe i treninge, prenosimo ljudima dobre vibracije, energiju, osmjeh, tradiciju, pjesmu, svirku, korake i plesne figure najboljih hrvatskih koreografa, etnologa, etnokoreologa, zaljubljenika u izvorni hrvatski folklorni izričaj. Prenosimo ljubav.
Članovi našeg ansambla uz ples, pjesmu i muziciranje izvrsni su učenici i studenti naših škola i fakulteta. Ponosni smo na njih.  Na naše najmlađe koji svojim osmjehom uništavaju loše raspoloženje. Na naše umjetničke voditelje koji i danas mogu biti „naši najmlađi“ mada imaju tisuće sati upornog, stručnog i predanog rada na „daskama“ koje volimo. I na podu, plesne dvorane i na tamburama vrhunskih majstora. Ponosni smo na našeg Željka Čikija.

Do 2020. godine želimo izgradit i novu koncertnu dvoranu sa gotovo tisuću sjedala uz pomoć našeg trajnog pokrovitelja Tvornice šećera Osijek i Europskih fondova, kako bi Brevisice, kao najbolji zbor u svojoj kategoriji na svijetu pjevale u njoj, a ne na -18 na Trgu A.Starčevića.

Kako bi Lipa nakon 130 i više godina i isto toliki broj osvojenih priznanja po cijelom svijetu, u svom gradu zapjevala u svojoj koncertnoj dvorani. Slikari i kipari neka svoja djela postave u prostor nove dvorane. Računamo na Vas! I baletne produkcije, dramske, koncertne svih glazbenih vrsta i uzrasta  i popa, rocka, jazza i ljetne literarne večeri i smotre akustične glazbe… i prvi poljubac dok sjedite u 20-tom redu slušajući zvuke Liszta najboljih iz naše „glazbenjare“, a njena baka je red iza vas…
Sve ovo i još više ugradit ćemo zajedno u naš grad, u našu Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine, ali i 2021.-te, i 2022-ge. i još dugo. Jer hrvatska tradicijska kultura je ono što mi jesmo. I nema ju nitko ovakvu. Mi smo original!  A original je jedan! A ja mislim na sve Vas i volim što je tako! Ne zaboravimo da će ono u što vjerujemo i želimo biti i ostvareno. Možda već 2020. godine!
I ne zaboravimo na one drage ljude koji još neko vrijeme neće biti u mogućnosti sjediti na svojoj radnoj stolici i pisati i promišljati o kulturi, nego će graditi i obnavljati život.

Ne zaboravite: 060 90 11

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s