Lidija Neznanović

Lidija Neznanović, predsjednica udruge Glazbena mladež u Osijeku

Lidija Neznanović, predsjednica udruge Glazbena mladež u Osijeku

Važno je prepoznati potencijale, dati im prostora i raditi na tome da isti ne propadnu

* Tijekom Osječkog ljeta kulture Osječani su kroz više od dva tjedna mogli uživati u bogatom kulturnom programu. No, kako te kulturne vrijednosti učiniti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana? Je li kultura u Osijeku dovoljno zastupljena i promovirana?

– Kulture nikad nije dosta, a Osječani imaju velike potencijale koje treba hraniti vrijednim programima. Kulture ima koliko je današnja situacija može proizvesti. Svakako bismo trebali iznaći načine da nam informacije o događanjima u gradu budu još dostupnije, a da pritom trošimo razumna, ne prevelika financijska sredstva na marketinšku strategiju u kulturi i na samu realizaciju događanja.

Uvijek treba raditi na tome da se zadrži postojeća publika, ali i na tome da se kontinuirano privlači i odgaja nova. Možda je najbolji način za to da se informacije o kulturnim događanjima pojavljuju na neočekivanim mjestima jer na taj način kultura dolazi čovjeku, nudi mu se i privlači ga. To je poput impulzivne, neplanirane kupnje.

Voljela bih da je koncertna sezona snažnija (nemamo Koncertnu direkciju), umjetnici smo u pronalaženju kvalitetnih, a jeftinih programa, no nedostaje nam simfonijskih orkestara i zvučnih svjetskih imena. Svakako treba podržati gospodina Davora Bobića u izuzetno entuzijastičnom radu u organizaciji Osječke muzejske glazbene srijede tijekom godine.

* Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Ako ne, na čemu treba raditi?

– Svi uočavamo da u današnjoj situaciji nije nimalo lako održavati rad kulturnih institucija, no budući da sam aktivno uključena u rad nekoliko amaterskih društava (HPD Lipa, HKUD Osijek 1862) i glazbenoj udruzi (Glazbena mladež u Osijeku), više ću govoriti o glazbenoj umjetnosti. Primjećujem da su za kreativan rad nedovoljni samo entuzijazam i talentiranost, nego je od izuzetne važnosti kontinuirana financijska podrška koja nikako ne bi smjela biti nestabilna i vezana uz političke promjene.

Svaka politička vlast kulturu treba držati visoko na ljestvici prioriteta i poticati izvrsnost jer kultura uvelike ocrtava identitet sredine u kojoj postoji. Velika je snaga u radu osječkih udruga, a  prepoznavanje kulturno-umjetničkih društava koja čine identitet grada je ujedno i strategija kulturnog razvoja.

Imamo kvalitetu koja je prepoznata u Hrvatskoj i izvan nje, manju snagu koja je važna za grad i mladalački eksperimentalnu snagu kojoj treba dati priliku. Dobri voditelji kulturno- umjetničkih društava i umjetničkih udruga mogu čuda napraviti.

* A problemi? Ukoliko postoji, navedite jedan temeljan problem osječke kulture? Što je rješenje?

– Osijek je prekrasan grad koji mora rasti u svakom smislu. Imamo talentirane umjetnike kojima treba ponuditi radne uvjete, a uživati njihove radne rezultate. Potrebe građana prerasle su prostorne kapacitete koje imamo. Treba nam više opremljenih prostora, dvorane različitih veličina za različite programe, bilo da je riječ o malim ili velikim glazbenim i neglazbenim događanjima,  predviđene za veliki i manji  broj  publike. Prostori za vježbanje bandova ili plesnih grupa, za udruge. Potaknuti gospodarstvenike da pronađu interese u podržavanju kulturnih potreba građana.

Važno je prepoznati potencijale, dati im prostora i raditi na tome da isti ne propadnu, nego ih usmjeravati od samih početaka te kasnije ubirati plodove. U malom gradu važno je da je pravi čovjek na pravom mjestu.

Potrebno je podržavati stručne ljude. Svjedoci smo da  često možemo pročitati osvrte na glazbene događaje, ali sve rjeđe glazbene kritike koje su znak ozbiljnog bavljenja glazbenom kulturom.

* Osijek u svojoj raznolikosti u svim segmentima kulture ima što za ponuditi. Koji je najveći potencijal kulturne djelatnosti u Osijeku, a što bi mogao biti temelj za osvajanje titule Europska prijestolnica kulture?

– Osijek je sveučilišni grad. Grad koji ima zadatak stalnog educiranja mladih i podizanja kulture življenja mladih. Stvaramo mlade umjetnike: glazbenike, glumce, slikare, kipare, književnike, a to je lonac koji će uskoro eksplodirati.
Imamo brojne umjetnike 19.,20. stoljeća koji čine kvalitetan temelj na kojem nastavljamo.

Talentima koji su otišli iz Osijeka odrastati u drugim sredinama treba pokazati potrebu trajne suradnje s gradom.

Mlade umjetnike treba podržati i omogućiti im uvjete i situacije u kojima će pokazati kvalitetu i želju za radom, želju za nečim novim, ali i želju za očuvanjem tradicije jer se u tome ogleda i čuvanje identiteta. Uvijek ih treba poticati na ono što se naziva iskustvenim učenjem, uključiti ih u konkretnu situaciju u kojoj će morati uz mentorsku pomoć osmišljavati kako premostiti eventualne probleme, kako organizirati način rada, kako neko djelo postaviti na noge.

* Koji je osječki kulturni identitet? Je li prepoznat kao takav?

– Kulturni identitet čine kulturne institucije i kvaliteta njihovih proizvoda. HNK Osijek, Dječje kazalište, Glazbena škola, Galerija LU, Muzej Slavonije…
Kulturu življenja i potrebu za kvalitetnim programima građani podižu amaterskim aktivnostima.
Imamo odlične zborove, važno je reći – od najmlađeg uzrasta pa nadalje (osnovnoškolski zborovi, Zumbići, Brevisi, HPD Lipa, crkveni zborovi Sv. Josipa Radnika…) koji su veliki potencijal i prepoznati su i na međunarodnoj razini. Folklorna društva (Osijek 1862, HKUD Željezničar) koja  ozbiljnim pristupom baštini izazivaju divljenje publike nastupima po svijetu. Tradicijska kultura pokazuje zadivljujuće bogatstvo  i kvalitetu življenja na ovim prostorima. Prikazivati je u novom ruhu veliki je izazov i moda.
Brojni su Glazbeni umjetnici od Franje Krežme do u Osijeku odgojenih vrhunskih umjetnika koji muziciraju po Europi i svijetu (Vlatka Peljhan, braća Filips, Zvonimir Nađ…)
Jednako bitan segment kulturnog identiteta Osijeka  je kultura življenja: Osijek-grad parkova, starih, obnovljenih drvoreda, ogromne platane na svim ulazima u grad kao dobrodošlica, dvorišta i trgovi Tvrđe spremni za različite programe  (uredimo ih), austrougarska arhitektura, secesijska Europska Avenija, Drava i sve uz nju (kompa, Copacabana), tramvaji, bicikli…

* Kako promicati i zaštititi kulturni identitet Osijeka na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

Osijek je geografski smješten tako da može biti središte kulturne mreže ne samo sjevernog dijela Hrvatske nego i kao spona na razini Europe.

Osijek i Pečuh kao gradovi-prijatelji već dugi niz godina ostvaruju izuzetno uspješnu suradnju na razini kulture pa je potrebno tomu težiti i dalje, a bliski geografski položaj dvaju gradova samo dodatno olakšava situaciju, a daljnjom suradnjom omogućilo bi se da se za kulturu Grada na Dravi pročuje još više te bi se proširio djelokrug. Time bi se ujedno i zaštitio i promovirao kulturni identitet na svim razinama.

* Što vidite kao najveću prednost koju bi nam donijela titula Europska prijestolnica kulture?

– Radni zanos u pripremi i realizaciji projekata.

* U tom će nam slučaju na raspolaganju biti milijuni eura za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih programa. Što biste vi prvo napravili i(li) pokrenuli u Osijeku?

– Osijeku treba velika koncertna dvorana uz klavir primjerene kvalitete, dobro opremljena, dobre akustike, spremna primiti europske simfonijske orkestre. Dvorana koja može biti dostojna zamjena kazališnoj dvorani, da može primiti baletne trupe za koje su Osječani i pokazali veliki interes. Trebaju nam i manji prostori za komorne sastave, za jazz muziciranje. Obrazovanu tehničku službu.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon titule, a da bismo naš grad reći – jednom Europska prijestolnica kulture, zauvijek Europska prijestolnica kulture?

– Osim materijalnih  kapaciteta, osvješten identitet i veću radnu snagu uz stečenu međunarodnu suradnju. Potrebu građana za kvalitetnim programima.

* Koja je Vaša uloga u unaprjeđenju kulture grada? Imate li planove u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

Voljela bih pojačati rad Glazbene mladeži Osijek. Najdraži su mi edukativni koncerti u osnovnim školama. Naša je misija podizati kulturu slušanja mladih, malim, kratkim koncertima uz stručne komentare.

Preko 40 godina održavamo 2 bijenalna, sada međunarodna, trodnevna memorijala:  Memorijal Franji Krežmi i Memorijal Darko Lukić, tako dovodimo odlične mlade umjetnike u grad. Ovisno o financijskim mogućnostima cjelovečernjim koncertima predstavljamo izvrsne mlade umjetnike našim građanima. Kao korepetitor radim s mladima u HPD-u “Lipa” i HKUD-u Osijek 1862. Kao pedagoški radnik, imam zadatak razvijanjem kritičkog mišljenja razvijati kulturu slušanja i življenja mladih.

Join the conversation! 2 Comments

  1. Bravo Lidija, sve si rekla, ali bojim se da je uzalud gluhima pjevati. Danas je sve komercijalno, a kultura i komercijalizacija ne idu ruku pod ruku, samo se stidljivo smješkaju jedno drugome.

    Odgovori
  2. Odličan članak! Čestitam!

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s