Katarzyna Dyelevska, Michal Kucharski i Katrina Upatniece

Katrina Upatniece, Michal Kucharski, Darko Mrkonjić i Katarzyna Dyelevska, Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera

Katrina Upatniece, Michal Kucharski, Darko Mrkonjić i Katarzyna Dyelevska, Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera

Tvrđa može živjeti 24 sata, ali to ne može biti učinjeno samo za potrebe studenata po cijenu isključenosti starijih stanovnika

* Na Međunarodnom znanstvenom skupu Nijemci i Austrijanci u hrvatskom kulturnom krugu, održanom početkom studenog u Osijeku, zajedno s doc.dr.sc. Vladimirom Rismondom ste predstavil projekt-istraživanje ciljano na kulturno turističku revitalizaciju osječke Tvrđe pod nazivom Festung Hotel. O čemu je riječ?

Darko Mrkonjić:
– Iza naslova krije se rad čiji cilj je analiza mogućnosti stavljanja u funkciju arhitektonske baštine te kulturno turističke revitalizacije osječke Tvrđe kao jedinstvenog kompleksa “grada i tvrđave” uz uvažavanje povijesnog i zemljopisnog konteksta. Integralni pristup podrazumijeva usklađivanje, povezivanje i objedinjavanje turističko ugostiteljske i uslužne ponude te drugih sadržaja. Razmatra se: uspostava regionalnog turističkog receptivnog centra, razvijanje smještajnih kapaciteta kroz prilagodbu stambenih prostora i uključivanje stanovnika kao dionika u turizmu, poticanje uvođenja nedostajućih ugostiteljskih sadržaja te tradicijskih i uslužnih obrta i slično.
U istraživanje su se uključili i studenti različitih smjerova  Odjela za kulturologiju, a pridružili su im se i inozemni studenti koji u Osijeku studiraju u okviru programa razmjene Erasmus, u ovom trenutku iz Latvije i Poljske, čime istraživanje dobiva međunarodni značaj i postaje svojevrsni “izvozni proizvod” osječkog Sveučilišta.

* Sudjelujete u istraživanju i realizaciji projekta kulturno turističke revitalizacije osječke Tvrđe, Festung Hotel. O kakvom se točno istraživanju radi i tko u njemu sudjeluje?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
– U ovom istraživanju želimo kombinirati ideje arhitektonske i sociokulturne revitalizacije gradske četvrti Tvrđe. Želimo pronaći i primijeniti rješenja iz drugih gradova, gdje je revitalizacije bila uspješna, a pomoću uzoraka iz gradova i četvrti sličnih profila i sa sličnim problemima.

Glavni cilj projekta je oživljavanje četvrti i poboljšanje financijske situacije stanovnika. To je i u interesu privatnih poduzetnika i vlasnika kuća, koji bi dobili pristup izvorima financiranja za obnovu povijesnih zgrada.

To bi mogao biti veliki infrastrukturni napredak za četvrt koja će postati još atraktivnija i za turiste i stanovnike. Zahvaljujući vanjskoj podršci, stanari bi bili u stanju stvoriti mogućnosti za iznajmljivanje soba ili apartmana i tako ostvariti dodatni izvor prihoda. Prvi korak će biti istraživanje javnog mnijenja među stanovnicima Tvrđe. Potrebno je izraditi profil četvrti i potreba građana.
U ideju i realizaciju projekta uključeni su profesori i studenti Odjela za kulturologiju Sveučilišta JJ Strossmayera u Osijeku te Erasmus studenati iz Latvije i Poljske.

Michal Kucharski

Michal Kucharski

* Kakve prednosti može donijeti suradnja inozemnih studenata na razmjeni u ovakvim istraživanjima i projektima?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
– Uključenost studenata iz inozemstva najbolji je način za razmjenu iskustava i ideja. Na primjer, Poznanj, iz kojeg dolazimo, u posljednjih nekoliko godina je prolazio kroz revitalizaciju okruga koji je povijesno značajan, ali je vremenom postao prilično loš i neprivlačan, kako za život tako i za posjete. Ta dobra iskustva mogu se djelomično prenijeti na Tvrđu, primjerice zbog sličnog profila stanovništva i mogućnosti koje pruža značajka lokalne osobitosti i povijesni značaj.
Budući da smo iz različitih zemalja, imamo drugačiju perspektivu u odnosu na mnoge stvari i moguća rješenja.

Očito smo proaktivni i želimo biti dio ove vrste projekta i ostaviti ponešto u gradu koji nas stvarno šarmirao za ovih nekoliko mjeseci našeg boravka.

Vjerujemo da ćemo doprinjeti i stvaranju kontakata između institucija u Poljskoj i Latviji i ovih u Osijeku. Naše sudjelovanje i stvaranje kontakata biti će i doprinos povećanju broja posjeta Osijeku.

Katrina Upatniece:
– Ova vrsta iskustva daje studenatima, koji u Hrvatskoj borave u sklopu razmjene, nevjerojatnu priliku vidjeti kako se stvari rade u drugim zemljama, u različitim okolnostima, s drugačijim pristupom. Studenti mogu usporediti pristup, pokušati pronaći sličnosti i razlike u načinu rada. Po mom mišljenju, to je i prava prilika za uspostavljanje dugoročnih kontakata, duljih od same Erasmus+ godine. Najbolje je što je moguće ostati u kontaktu i nastaviti suradnju na projektu i nakon odlaska iz Hrvatske te tražiti način kako poboljšati situaciju u obje zemlje, učeći jedni od drugih kroz razmjenu iskustava. Danas su međunarodni kontakati jedna od najvrednijih imovina koje osoba može posjedovati, tako da kod ovakve vrste uključenosti u istraživanja i projekte postoje samo pozitivni učinci.

Bilo bi sjajno da se uspostavi veza između Osijeka i Rige, jer ima puno toga što se može iskoristiti za razmjenu. Na primjer, Urbaninstitute Riga već je u Latviji  realizirao projekte slične ovom projektu revitalizacije stare gradske jezgre koji se pokreće u Osijeku, tako da sve što je potrebno je iskoristiti to fantastično iskustvo izgrađeno na najvišoj znanstvenoj razini.

Katrina Upatniece

Katarzyna Dyelevska,

* Koji je potencijal osječke Tvrđe kada govorimo o kandidaturi za titulu Europska prijestolnica kulture?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
– Potencijal postoji, ali treba puno izvora i djelovanja kako bi ga iskoristili. Ali nitko ne bi trebao biti obeshrabren s opsegom posla. Povijesna arhitektura, prošlost područja i jedinstven šarm, stvoren i od strane ljudi koji tu žive njegova su najveća imovina. Prisutnost Sveučilišta, Glazbene škole i muzeja također je vrlo značajna.

* S kojim se drugim europskim gradovima može usporediti stanje današnje Tvrđe i njezine mogućnosti koje bi se iskoristile revitalizacijom?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
Kao što smo naglasili i ranije, situacija u Tvrđi je vrlo slična onoj u Poznan okrugu u Poljskoj – kao naprimjer Śródka ili Łazarz.

Katrina Upatniece:
– Dolazim iz Latvije, Rige, i mogu reći da je tamo, tijekom nekih projekata revitalizacije u različitim četvrtima, otkrivena i potvrđena moć kreativnosti i uključenosti stanovništva. Kako su zaključili stručnjaci iz projekta ‘Urbanistitute Rigi’ , nakon što su proveli neke od projekata revitalizacije – najvažniji elementi su kreativnost, kolektivni duh i, naravno, motivacija za članove zajednice. Kao što je dokazano u Latviji, dobre ideje divno se ostvaruju, ako postoji grupa motiviranih ljudi koji rade na njima.

Postoje četvrti u Rigi  gdje se zajednica uključe u akcije u okrugu, a rezultati su zadivljujući.

Četvrti su čiste, susjedi su u prijateljskim odnosim, po dvorištima se otvaraju male trgovine koje nude široki izbor domaće hrane i proizvoda kućne radinosti, rastu i počinju uzajamno surađivati na pronalaženju novih načina za poboljšanje, u isto vrijeme pokušavajući zaštititi svoju ljepotu, ugodan osjećaj življenja i osobnost kvarta.

* Vidite li Tvrđu kao je sutdentsku četvrt o čemu je za Oskulturu govorio Zlatko Kramarić?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
– Zapravo, kao što smo vidjeli, na neki način Tvrđa već je studentiska četvrt. Vrijedno je razvijati potencijal koji Tvrđi daje Sveučilište i škole i integrirati ih više s ostalim javnim institucijama, ali i stanovnicima četvrti. Stvoriti prostor za uzajamno pomaganje i razmjenu iskustava i sposobnosti. Naravno, kao što je prof. Kramarić  rekao, Tvrđa može živjeti 24 sata, ali to ne može biti učinjeno samo za potrebe studenata po cijenu isključenosti starijih stanovnika.

Katarzyna Dyelevska

Katrina Upatniece

* Koja je uloga samih stanovnika Tvrđe u projektu revitalizacije? Na koji način njima pristupiti?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
– Oni bi trebali biti uključeni na bilo koji mogući način.

O stanovnicima se na prvom mjestu i radi u cijelom projektu, jer sama obnova objekta nije dovoljna da donese zadovoljavajuće promijene u četvrti. Oni trebaju dati i svoje ideje, reći ono što očekuju od nas, i znati što žele postići. Stanovnici bi zato trebali biti pravodobno informirani o  idejama.

Opća ideja je da ih se ne isključuje iz projekta koji je o njima, jer ne možemo biti sigurni da znamo bolje od njih ono što im je potrebno (jer i ne znamo) i nametati ideje koje su s Mjeseca.

* Što vidite kao najveću prepreku na koju bi se moglo naići u rješenju ovoga problema?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
– Nedostatak novca; Pasivnost građana u odnosu  na nužne promijene te crvena vrpca (birokracija).
To su 3 glavna problema koja vidimo, ali oni su zapravo zajednički za sva mjesta koja trebaju oživljavanje. Pasivnost dolazi iz nedostatka vjere da je moguće uspješno ostvariti promjene, tako da je na neki način to i razumljivo. No, građani Osijeka (uključujući studente) trebaju znati da je birokratizacija problem svugdje, a  revitalizacija je težak postupak s rezultatima koji će se pokazati nakon više godina – ali to je svakako vrijedno truda.

Katrina Upatniece:
– Mislim da će ovdje biti presudno “probuditi” stanovnike Tvrđe. Nije lako postići da se svaka osoba uputi u ideju i zapravo sudjeluje u njoj. To je svačiji vlastiti izbor – podržati projekt ili ne. To je i najveća prijetnja jer jedan dio ovog projekta zavisi od stava zajednice i nitko ne može obećati da će biti u potpunosti realiziran, s obzirom da je reakcija svakog pojedinca Tvrđe nepoznanica.

Kada i ako ljudi osjete koliko je važan njihov stav, podrška i njihovo i najmanje sudjelovanje u projektu, u tom će trenutku Tvrđa procvjetati.

* Što općenito vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
– Mladi umjetnici, čitava alternativna i ne-institucionalizirane umjetničke skupine. To je ono što je nama najzanimljivije u Osijeku. Možete vidjeti bendove koji svaki tjedan sviraju u nekim pubovima, tu je i studentska kazališna skupina, koja izvodi prekrasne drame na pozornici. Postoje institucije, kao što su galerije, muzeji, kazališta, ali ne toliko puno, u usporedbi s drugim kandidatima za Europsku prijestolnicu kulture. To je najlakša ideja – svoje slabe točke pretvoriti u svoje prednosti. Kultura je u Osijeku tamo gdje ju ne očekujete.

Katrina Upatniece:
– Osijek ima veliki potencijal – puno mladih ljudi, prekrasnu Tvrđu, puno parkova.

Koliko sam ga do sada upoznala, u Osijeku je mnogo kreativnih ljudi koji bi mogli imati velike ideje za grad.

Svaka osoba bilo koje dobi zapravo može pokrenuti vlastiti posao i učiniti Osijek najudobnijim i najgostoljubivijim gradom u Hrvatskoj, bez obzira o kakvoj se ponudi radi, restoranu, domaćem vinu i kolačima, suvenirnici, ili nakitu ručne izrade. Mislim da je ljepota ovog trenutka to što bi baš ovaj projekt mogao biti nevjerojatni početak buđenja grada i ostvarenja snova mnogih negovih žitelja..

* A kulturni identitet Osijeka? U čemu ga prepoznajete?

Katarzyna Dyelevska & Michal Kucharski:
– Djelomično smo već odgovorili na ovo pitanje, a osim toga i vrlo je teško znati odgovor nakon samo dva mjeseca boravka. Možda za poljske državljane, koji dolaze iz  homogene zemlje, zanimljiva stvar je okružuje i položaj Osijeka u blizini Mađarske, Srbije i Bosne u isto vrijeme.