Katarina Kruhonja

Institut za mirotvorstvo trebao bi biti inkubator ljudskih potencijala i modela koji potiču uvezivanje osobnog razvoja i rada za opće dobro

Kartarina Kruhonja, mirovna aktivistica, jedna od osnivačica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku, članica REKOM-a i dobitnica Alternativne Nobelove nagrade

Kartarina Kruhonja, mirovna aktivistica, jedna od osnivačica Centra za mir, nenasilje i ljudska prava u Osijeku, članica REKOM-a i dobitnica Alternativne Nobelove nagrade

* Osijek kao svoju važnu odrednicu i dio identiteta ima u svojoj multikulturalnosti i multietičnosti. Njeguju li se one i danas? Koliko je to važno za kulturu jednog grada?

– U samo biće hrvatskog naroda, odnosno našeg kulturnog identiteta  je utkan život s drugim nacijama, vjerama i kulturama. Mi ne bismo živjeli u skladu s vlastitim identitetom ako ne bismo u njemu ostavili prostor za drugoga. Takav naš identitet je naš europski identitet, naše prirodno stanje. U njega su ugrađena i iskustva sukoba, stradanja, prisilnih migracija. Ipak,  takav je naš temelj za razvoj – kroz zajedništvo, solidarnost i suradnju.

Prevladavajući etnocentrizam u Hrvatskoj i Osijeku  brana je oslobađanju kreativnih potencijala.

Od kuda dolazimo, koja je naša priča – to je važna sastavnica osobnog života i života jednog grada. Tek sada, u ovoj svojoj dobi, kada su moji roditelji i njihova generacija već davno umrli, sada sam tek postala svjesna koliko mi nedostaje toga znanja o nama. O tome tko su bili, kako su živjeli moji pra-pra djedovi, bake i rođaci. Tako je  i s gradom koji ti je prošireni dom!
Zato bi ta zavičajna komponenta obrazovno-odgojnih programa trebala biti bolje i kreativnije zastupljena u školskim programima svih razina, u publikacijama o gradu, u našoj kulturnoj i turističkoj ponudi.
A s obzirom na negativno naslijeđe ratova koje nas još uvijek opterećuje, trebali bismo dodatne napore ulagati u izgradnju hrvatsko-srpskog povjerenja.

* Koliko bi to mogla biti prednost Osijeka u dodjeli titule Europska prijestolnica kulture? Što bi moglo presuditi? Gdje je Osijek u procesu kulturne integracije?

– Meni je drago što je Osijek odlučio sudjelovati u natječaju za naslov Europske prijestolnice kulture, što taj poduhvat mobilizira i okuplja različite čimbenike grada. Jedino to može biti naša prednost  pri dodjeli titule – autentičnost iskaza interesa – vjerodostojno podastrijeti  tko mi danas jesmo, što imamo i što želimo razvijati! Nikakve frizure neće pomoći, niti su potrebne!

Trebamo otvoreno reći da je aplikacije za ovu titulu prekretnica za naš grad, izvanjski poticaj za oporavak od teškog, u materijalnom i društvenom smislu, destruktivnog ratnog razaranja početkom devedesetih te, po gospodarske resurse grada i regije kojoj je središte, devastirajuće tranzicije.

Otvaramo novi list: potičemo konstruktivan i kreativan dijalog i usuglašavanje svih čimbenika, prvenstveno građana, oko zajedničke vizije poželjne budućnosti grada i regije! Vrijeme je da se međugeneracijski osvrnemo na to odakle dolazimo (na našu povijest); da napravimo inventuru – gdje smo danas  – što nam je čuvati i unaprjeđivati, što nam je ostaviti iza sebe (odbaciti) a što novo stvarati! I tada se okupljati oko suradničkog ostvarivanja vizije naše zajedničke poželjne budućnost!

* Kada govorimo o identitetu, što vidite kao kulturni identitet Osijeka? Je li on dovoljno prepoznatljiv?

– Mislim da bi našu kulturu trebali prezentirati u najširem smislu, zapravo u odnosu na sustav temeljnih  vrijednosti – prvenstveno kao kulturu zajedništva u raznolikosti gdje su kvaliteta života, poželjna budućnost i zajednička nada utemeljeni na ljudskoj povezanosti i povjerenju, gdje se ljudski potencijali ne razvijaju na uštrb drugoga nego, upravo obrnuto – kroz solidarnost, uključivanje i suradnju – običnih ljudi različitih etničkih ili vjerskih i svjetonazorskih korijena, mladih i starih, ljudi s posebnim potrebama i onih s posebnim znanjima, vještinama i odgovornostima u zajednici (škole, kulturne i zdravstvene ustanove, gospodarski čimbenici, udruge, lokalna samouprava..), gdje granice ne razdvajaju nego spajaju – kao što to govori naziv sada već tradicionalne manifestacije djece Osijeka –  Svijet bez granica! A zrcali pripadnost Osijeka panonskoj regiji (nizini) – zajedno s Mađarskom te rubnim djelovima Austrije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Češke i Slovačke, Srbije i Rumunije te Ukarajine!

S niz gradova iz tih zemalja vežu nas prijateljstva i suradnja – trebamo iskazati kako to bogatstvo želimo na poseban način proživjeti u godini Euorpske prijestolnice kulture.

I s gradovima s kojima smo tijekom rata bili na suprotstavljenim stranama vežu nas zajednički napori na poslijeratnoj obnovi komunikacije, suradnje i povjerenja – posebno s Novim Sadom, Suboticom i Tuzlom. Nadalje, bilo bi vrijedno, i za to već primamo pozive, da naše zajedničko iskustvo mirne integracije podijelimo s ljudima/gradovima iz Ukrajine.

* Što vidite kao najveći kulturni potencijal Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Ljudi su život i kulturni potencijal grada.  Bez ljudi, svi ostali potencijali su „mrtvi“ kapital. Mislim da treba pozvati i potaknuti građane, kulturne i druge ustanove, gospodarske čimbenike, udruge i društva Osijeka i regije da pošalju svoje prijedloge kojima žele sudjelovati u programu Europske prijestolnice kulture. Trebamo graditi na onome što imamo! Neka svi ti prijedlozi postanu dijelom zajedničke priče!

Sve je važno, interesantno i životno.

Od nezaboravnih beskućnika kojima je Grad bio dom (Đokica, Dule) do Nobelovaca – od kulture parkova i zelenila do industrijske kulture, od tradicionalne pjesme do Muzičke akademije i džez glazbe…, od obrtništva do grada studenata i znanja…Koliko bude odaziva na sudjelovanje – toliko će biti bogat, zanimljiv i izvediv naš program EPK.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto su one važne?

– Znam da je usvojena Strategija kulturnog razvoja Osijeka do 2020.g i da se tu kulturi prilazi dosta široko. O suradnji najšire platforme kulturnih dionika nisam dovoljno upoznata. No, sigurno bi se uvijek mogla i trebala unaprjeđivati – tu je aplikacija za titulu konkretan poticaj, razlog. Ključno je pitanje ima li Grad kapaciteta da takav proces potakne, vodi i artikulira – to zahtjeva dodatni, a ne samo uobičajeni napor.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture?

– Ne poznajem dovoljno problematiku.

Mogu samo reći što bih kao građanaka Osijeka voljela vidjeti – izlazak kulturnih sadržaja iz tradicionalnih prostora ususret građanima – na ulice i trgove, u škole, crkve…

Na obostranu radost – rekla bih, radost sustvarateljstva umjetničkog događaja!

* Vratimo se na titulu. Što vidite kao najveću prednost titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– U skladu s onim što sam već govorila, dragocijen dobitak, pa čak i ako ne bi dobili titulu, bit će ako  priprema (i program) Europske prijestolnice kulture pridonesu stvaranju ozračja poticanog za kreativnost i suradnju – između društvenog, upravnog i gospodarskog sektora na lokalnoj razini, kao i s gradovima iz regije – u pitanju je više od jačanja kulturnog turizma –  kultura prati, odnosno oslobađa kreativnost u njezinoj humanoj dimenziji! Tu je potencijal za održivi razvoj!

* U slučaju da ju Osijek zaista ponese, na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih kulturnih programa. Što vidite kao prioritet?  

– Mislim da bi alternativna kulturna scena obogatila grad te da treba podršku i u infrastrukturi i za programe – pa imamo studentsku populaciju Umjetničke akademije – njima treba dati prostor i poticaj za razvoj.

Također, dobro ulaganje bi po mom mišljenju bilo u prostor za aktivnosti organizacija civilnoga društva, uključujući i smještajne kapacitete za rezidencijalne seminare.

Naime, osječka civilna scena ima broj organizacija koje imaju kapacitet za biti u svom području regionalni, čak međunarodni centri znanja i civilne kulture, sigurna sam da bi mogle sudjelovati u prikupljanju dodatnih sredstava za obnovu, opremanje te održavanje prostora. I da bi ih ispunile sadržajima.
U strategiji kulturnog razvoja Osijeka do 2020.g.  navedeno je da bi zgrada kožare mogla biti osposobljena za te namjene i, ujedno, sačuvana kao spomenik industrijske kulture grada. Ja nisam u stanju procijeniti je li to financijski/građevinski moguća misija. No, bilo bi sjajno. Ujedno bio bi to spas u zadnji čas – da se barem jedan spomenik tog vremena u Osijeku zaštiti i sačuva!

* A što se tiče programa, imate li što biste voljeli vidjeti?

– Bez obzira na titutlu,  na srcu mi leži osnivanje Instituta za mirotvorstvo. Osijek i naša regija imaju iskustvo i znanja iz područja poslijeratne izgradnje mira. Studenti, doktorandi,  mirovni instituti i univerziteti iz svijeta, te mirovni aktivisti/ce iz kriznih područja nas obilaze želeći učiti iz našeg iskustva. Osim toga, hrvatsko društvo je još uvijek u procesu transformacije iz totalitarnog i ratnog u demokratsko.

Umjesto političkih i politikantskih tumačenja trebaju nam istraživanja kao osnova za samorazumijevanje gdje smo i kako dalje.

Osim toga možemo se opisati kao društvo koje ima manjak kulture dijaloga, dakle zapravo deficit demokracije. Trebaju nam, dakle, i istraživanja i znanja ali i  mjesto društvenog dijaloga i dogovora oko zajedničkog tla u pitanjima u kojima postoje polarizirajući prijepori, pri čemu neki čak dobivaju i elemente prijetnje nasiljem prema neistomišljenicima. Institut za mirotvorstvo bio bi jedan od odgovor na te važne i hitne potrebe našeg društva.
No, i više od toga.

Mirotvorstvu treba pristupiti radi održivog razvoja, odnosno radi odmrzavanja kreativnih potencijala ljudi i zajednice.

Radi se o dva čimbenika – prvi je odgovor na pitanje ŠTO želimo a  drugi KAKO bismo to postigli.
Pod mirotvornom zajednicom podrazumijevamo, kako sam već naprijed rekla, na zajednicu u kojoj su kvaliteta života, poželjna budućnost i zajednička nada utemeljeni na ljudskoj povezanosti i povjerenju. Ljudski potencijali se ne razvijaju na uštrb drugoga nego putem solidarnosti i suradnje. U takvoj zajednici različitosti (etnička, vjerska ili bilo koja druga) obogaćuju i poticaj su kreativnosti a ne prijetnja.
Temelji za građenje takve zajednice su osnaženi ljudi. Osnažena osoba prepoznaje da posjeduje snagu kojom može mijenjati vlastiti život. Ona je radoznala, poznaje i razumije situaciju, posjeduje vještine i samopouzdanje koje je stekla uporabom tih vještina kao i dostatnu razinu samosvijesti o tome kako je iznutra (što osjeća, misli, zna, želi) i što joj nedostaje. Osoba koja je iskusila biti osnaženom, znači koja je preuzela odgovornost za osobni razvoj i razvoj svoje zajednice, bolje će razumjeti i ljudske poteškoće i pasivnost te vjerovati u još neotkrivene mogućnosti. Bit će spremnija uključiti se i pružiti potporu osnaživanju ljudi s kojima živi i radi. A kada su ljudi dovoljno osnaženi da patnji, nepravdi, razlikama i problemima koji ih plaše priđu dovoljno blizu a konstruktivno – uklanjaju se brane pa potencijali za suosjećanje, za hrabrost, za kreativnost i za mudrost koje svi posjedujemo bivaju obilno navodnjavani, osnaženi.

To odmrzavanje kreativnih potencijala, to je izvor održivog razvoja.

Ono je moć koja proizlazi iz sinergije, uvezivanja osobnog razvoja i rada za opće dobro. Poznajem puno mladih ljudi koji su radeći za opće dobro dobili na samosvijesti, razvili svoje potencijale, znanja i vještine, povezali se s drugima i rade ono što ih ispunjava i čini zadovoljnima i radosnima. Kažu, nema šanse da bi otišli iz Osijeka! Oni su razvojni potencijal Osijeka! I oni nam pokazuju što funkcionira! Institut za mirotvorstvo trebao bi biti inkubator ljudskih potencijala i modela koji potiču uvezivanje osobnog razvoja i rada za opće dobro!.

* Što Osijeku treba ostati i nakon 2020.?

– Osijek grad prosperiteta – održivog razvoja – kulture mira i mirotvorstva.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s