Jesenka Ricl

Jesenka Ricl, predsjednica CroCulToura, Hrvatskog društva kulturnog turizma

Jesenka Ricl, predsjednica CroCulToura, Hrvatskog društva kulturnog turizma

Ne smijemo biti frustrirani ukoliko ne pronalazimo zajednički jezik oko točnog utvrđivanja kulturnog identiteta

* Jedan od temeljnih ciljeva udruge CroCulTour je i podizanje svijesti o značenju kulturne baštine među lokalnim stanovništvom. Je li među građanima Osijeka dovoljno prepoznata baština i potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li taj potencijal dovoljno iskorišten?

– Građani grada Osijeka, itekako su svjesni pripadajućeg kulturnog identiteta, raznolikosti i baštine. No, ono čega nismo dovoljno svjesni jest potencijal optimalnog upravljanja kulturnom baštinom pri obavljanju kulturne djelatnosti. Svjedočimo nizu primjera neodrživih projekata. Zašto je to tako? Upravo iz razloga što se u realizaciju projekata ne uključuju presudni menadžment i marketing planovi, zasnovani na temeljnom financijskom planu, već se realizira infrastrukturalni dio kao pokretač projektne inicijative.

Griješimo jer krećemo od forme, a zaboravljamo na funkcionalni i održivi sadržaj.

Razlog tomu je što većinu projekata pripremaju i provode službenici resornih državnih i gradskih institucija bez poduzetničke vizije. Poduzetnici imaju drugačiji mentalni sklop, prepoznaju tržišne prilike, ulažu svoj kapital i itekako se brinu o održivom i kontroliranom razvoju i korištenju ponude, u ovom slučaju, kulturne djelatnosti.

* Potičete međusektorsku i unutarsektorsku suradnju radi sinergije različitih kulturno – turističkih proizvoda. Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?

– U tijeku je izrada Strategije razvoja kulturnog turizma Republike Hrvatske. Saznat ćemo više nakon prihvaćanja i objave. Za područje grada Osijek, koliko je meni poznato, ne postoji Strategija i akcijski plan razvoja kulturnog turizma, niti postoji dovoljan broj dionika koji potječu iz poduzetničkog sektora – što je ključna predispozicija razvoja tercijarne gospodarske grane – turizma.

Osijeku nedostaje poduzetnička snaga.

Politika, ali ne ona kulturna, razlog je što ne postoji optimalna suradnja i razvijeno međuinstitucionalno strateško partnerstvo.  Jasno, danas više nije dovoljna uspostava suradničkih platformi između srodnih institucija. Danas je potrebno uspostaviti strateška partnerstva među dionicima IT-a, poduzetničkog i kulturno kreativnih industrija. Tek tada postavljeni su preduvjeti razvoja kulturnih, turističkih i kulturno – turističkih proizvoda i usluga.

* Na koji biste način učinili kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Kulturne vrijednosti jesu dijelom svakodnevnog života naših sugrađana, ali nisu dio tržišta, stoga tržišna nekonkurentnost kulturnih vrijednosti utječe na neodrživost projekata.

Stoga, materijalne i nematerijalne kulturne vrednote moraju biti ekonomski vrednovane.

Drugim riječima, moraju imati svoju tržišnu vrijednost unutar određene potražnje i odgovora na potražnju – ponudu. Moramo kreirati diversificiranu i mnogobrojnu ponudu kulturnih vrednota, što znači kako je nužno kreiranje inovativnih i kreativnih programskih paketa ponude proizvoda i usluga kulturnih vrednota za trenutačne i potencijalne, odnosno,  lokalne i strane korisnike.

* Identitet treba pronaći, utvrditi i usmjeriti. Koji je osječki kulturni identitet? Je li dovoljno prepoznat?

– Smatram da griješimo prilikom ukalupljivanja kulturnog identiteta grada Osijeka. Kulturni identitet određen je tradicijom, ali i kontinuirano promjenjivom i dinamičnom kulturom.  Kulturni identitet se stvara. On nema konstantu. Identitet je promjenjiv. Početkom 20. stoljeća Osijek je doživio gospodarski, arhitektonski i urbanistički procvat, dok je danas isključivo sveučilišno središte istočnog dijela Hrvatske, s populacijom od oko 20.000 tisuća studenata. Što nam to govori?

Kulturni identitet podložan je promjenama koje su uvjetovane gospodarskim, ali i demografskim čimbenicima.

Ne smijemo biti frustrirani ukoliko ne pronalazimo zajednički jezik oko točnog utvrđivanja kulturnog identiteta. Ono što možemo je stvarati i biti inovativni, njegovati tradiciju te kreirati dinamičnu, suvremenu kulturnu scenu. Kulturni identitet uzrokovan je društvenim promjenama. Kulturni identitet preslika je društva, socio – ekonomskih prilika, ali i mikro i makro okruženja, njegovo prihvaćanje ili negiranje od strane drugih. Što želim time reći? Kulturni identitet  prepoznat će se proaktivnim stvaranjem dodane vrijednosti onih dionika koji pripadaju kulturno – kreativnim industrijama, odgovornim lokalnim vlastima, obrazovnim ili kulturno muzejskim institucijama.

* Na koji ga način možemo promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Umrežavanjem i diseminacijom znanja i informacija. Optimalna je ona promocija u kojoj sinergijski i interaktivno sudjeluju i ponuđači i korisnici programskih sadržajnih paketa.

Osijek se prvenstveno mora pozicionirati kao regionalna prijestolnica kulture, zatim europska kulturna destinacija.

Mogućnosti koje imamo su iznimne. Kanali distribucije informacija o destinaciji su neograničeni. Prometna infrastruktura prihvata potencijalnih korisnika, putnika, turista izvrsnih je mogućnosti. Nakon što se kreira homogena i smislena informacija svi dionici javnog, privatnog i civilnog sektora mogu zajedno krenuti u promicanje grada Osijeka. Iako, to se događa i u ovom trenutku, ali bez koordinacije i harmonije.

* Koja je osječka kulturna raznolikost, a bi mogla presuditi u dobivanju titule Europska prijestolnica kulture? Gdje je Osijek u procesu kulturne integracije?

– Osijek je slavonska prijestolnica kulture, riznica povijesnih i umjetničkih razdoblja. Svojim pozicioniranjem osigurava mjesto u suvremenom europskom društveno – političkom kontekstu, potencijalnom nositelju znamena Europske prijestolnice kulture. Pred nama je zahtjevan put integracije kulture u kontekst osječkog svakodnevnog života, u političkim odlukama, u hrvatskom nastojanju za zajedništvom, u aktivističkim djelovanjima. Ukoliko uspijemo raščistiti situaciju na lokalnoj razini, tada ne vidim prepreku, već izazov strateškog kulturnog integriranja među ostale članice Europske unije.

* U čemu vidite najveću prednost dobivanja titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Osijek je već sada na dobitku. Vidite koliko se dionika uključilo u razmatranje prilika i izazova osvajanja titule? Zašto je tome tako?  Razlog su financijska ulaganja.

Ukoliko ulaganja budu imala egzaktni i održivi financijski plan, smisleni i kreativni poslovni plan i rezultate koji će svjedočiti o dodanoj vrijednosti nastalih uslijed provedbe tih planova, tada smo na dobrom putu revitalizacije duha i tijela Grada.

Ukoliko ne bude tako, onda to činimo iz krivih razloga.

* Koje infrastrukturne projekte treba izgraditi u Osijeku i koje programe pokrenuti kako bismo opravdali titulu Europska prijestolnica kulture?

– Osijek ne treba graditi iz temelja nove kapacitete. Osijek treba obnavljati i brinuti se o već postojećima te ih prenamijeniti u adekvatne kulturno poduzetničke inkubatore, laboratorije, urede, hot spot-ove. Uostalom, to je i princip očuvanja arhitektonske baštine na kojoj se zasnivaju zakoni o očuvanju kulturnog dobra. Drugi je razlog štednja.

Mi smo narod koji nije naučio štedjeti. Trošimo ono što nemamo, a što će otplaćivati naša djeca.

Financiranje iz Europskih fondova za potrebe realizacije infrastrukturalnih projekta izgradnje kapaciteta ima smisla, no ukoliko postoji sadržaj koji opravdava potrebe izgradnje. Neka se Kultura useljava u već postojeće prostorne kapacitete. Neka pusti korijenje i neka oživi, neka izviri kroz prozorska okna, ulična vrata, haustore, kino dvorane, muzejsko kulturne institucije.

Kulturu ne treba uljepšavati zidovima i davati joj formu, jer kultura je sadržaj. Kulturu u ovom ključnom trenutku čine ljudi. Ona je živi organizam.

Dom nije tamo gdje su zidovi. Dom je tamo gdje su ljudi. Jednako tvrdim i za kulturu. Postoji li prikladniji način spajanja tradicije i suvremene kulture od oživljavanja praznih prostora gradske jezgre ili korištenja postojećih kapaciteta izvan centra Grada. Takav održiv način razmišljanja mora se temeljiti na kulturnom i društvenom poduzetništvu. Nažalost, ne postoji dovoljan broj pripremljenih programskih, sadržajnih projekata spremnih na realizaciju. No, situacija se mijenja. CroCulTour  gradi suradničke platforme unutar kojih se kreira koncept i sadržaj društveno kulturnog poduzetništva.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon te vrijedne titule?

– Prepoznatljivost kulturne i turističke destinacije. Osijek želi biti poduzetan, prijestolnica koja će propelirati razvojnu pokretačku motivaciju na ostale. CroCulTour vizionarski je pokret. Ukoliko se organiziramo i proaktivno te sinergijski krenemo u realizaciju svih planiranih kulturnih programskih projekata tada će svijet prepoznati građane Osijeka kao pripadnike europskog miljea s bogatim kulturnim nasljeđem, konkurentno inovativnim u pristupu promocije grada Osijeka kao poželjne kulturno – turističke destinacije.

* Kako vaša udruga može unaprijediti kulturu grada? Koji su vam planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– CroCulTour već unapređuje kulturu grada.

Tijekom proteklih godinu dana sazrela je naša ideja o razvoju kulturnog poduzetništva, kao temelja razvoja kvalitetne i održive ponude kulturnog turizma.

Povezali smo se s međunarodnim partnerima, osigurali smo stratešku suradnju s lokalnim partnerima, pokrećemo prioritetne edukativne projekte u kojima djelujemo poput sinergijskog aparata.
Veliko priznanje mojoj viziji razvoja kulturnog poduzetništva je i stipendiranje za kulturnog menadžera EUNIC Fellowship Programa za kulturne lidere 2014. godine.  Lokalni EUNIC klaster u Zagrebu čini sedam ustanova – Austrijski kulturni forum, British Council, Goethe Institut, Institut Francais, Talijanski institut za kulturu, Aula Cervantes i Instituto Camoes, a koji od prošle godine, u suradnji s Ministarstvom kulture, dodjeljuje stipendije za povezivanje menadžera u kulturi s relevantnim kulturnim institucijama u EU-a te kreiranje kontinuiranog produktivnog odnosa između institucija u kojoj odabrana stipendistica radi i institucije u kojoj gostuje. Stoga, ne  mogu kriti zadovoljstvo što je klaster prepoznao moje potencijale, i eto, u studenom putujem na dvotjedni studijski boravak u Grčku, razmjenu iskustva i preuzimanja praksi.
Rezultatu moga putovanja posvjedočiti ćemo po povratku nakon čega krećemo s lansiranjem projekta Cultural Entreprenuership Croatia, koji je iznikao iz suradnje s nositeljima grčkih kulturno kreativnih industrija i “wanna be” poduzetnicima.

Svi polazimo od glavnog cilja, a to je kreiranje afirmativnog okruženja u kojem će implementacija kulturnog i društvenog poduzetništva osnažiti ekonomiju, promijeniti mentalni sklop i utjecati na samozapošljavanje mladih.

Ne želimo flertovati s pojmom kulturnog poduzetništva. CroCulTour će zaživjeti kao poduzetničko tijelo, održivo i neovisno o bilo čemu. A da se približimo tom cilju, pokrenuli smo niz temeljnih projekata – od projekata edukacije građana o optimalnom očuvanju kulturne baštine, do mini kreativnih inkubatora unutar kojih u suradnji s Udrugom za kreativan razvoj Slap umrežujemo dionike svih sektora i potičemo ih na zajedničko kreiranje proizvoda kulturnog poduzetništva i turizma, do krune našeg postojanja, a to je pokretanje culent@croatia platforme, nakon čega slijedi otvaranje vrata kulturnog inkubatora s interdisciplinarnim poduzetničkim timom, koji će stvarati sukladno sloganu CroCulTour-a, a to je “Think. Do. Inspire.” u Europskoj prijestolnici kulture.

Join the conversation! 1 Comment

  1. Odlično je pokrenut projekt Zaboravljena Tvrđa za primjer doživljajno-interaktivnog kulturnog turizma..sada ga treba održavati tijekom hladnog vremena iz Rektorata, pa nadopuniti ponudom boravka turista na događanjima niza ustanova kulture: probe pjevačkih društava, KUD-ova..HNK-a, DKO-a..UAOS-a, itd.. pa možda avanturističkim provođenjem noći “na robijanju” usred gradskih zatvora..(novih, drevnih..)..zašto ne donatorskim ručkovima za Pučku kuhinjicu (naravno, usred iste!!).. nastavimo nadograđivati brain-storming?!?!

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s