Ne smijemo biti frustrirani ukoliko ne pronalazimo zajednički jezik oko točnog utvrđivanja kulturnog identiteta

* Jedan od temeljnih ciljeva udruge CroCulTour je i podizanje svijesti o značenju kulturne baštine među lokalnim stanovništvom. Je li među građanima Osijeka dovoljno prepoznata baština i potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li taj potencijal dovoljno iskorišten?

– Građani grada Osijeka, itekako su svjesni pripadajućeg kulturnog identiteta, raznolikosti i baštine. No, ono čega nismo dovoljno svjesni jest potencijal optimalnog upravljanja kulturnom baštinom pri obavljanju kulturne djelatnosti. Svjedočimo nizu primjera neodrživih projekata. Zašto je to tako? Upravo iz razloga što se u realizaciju projekata ne uključuju presudni menadžment i marketing planovi, zasnovani na temeljnom financijskom planu, već se realizira infrastrukturalni dio kao pokretač projektne inicijative.

Griješimo jer krećemo od forme, a zaboravljamo na funkcionalni i održivi sadržaj.

Razlog tomu je što većinu projekata pripremaju i provode službenici resornih državnih i gradskih institucija bez poduzetničke vizije. Poduzetnici imaju drugačiji mentalni sklop, prepoznaju tržišne prilike, ulažu svoj kapital i itekako se brinu o održivom i kontroliranom razvoju i korištenju ponude, u ovom slučaju, kulturne djelatnosti.

* Potičete međusektorsku i unutarsektorsku suradnju radi sinergije različitih kulturno – turističkih proizvoda. Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?

– U tijeku je izrada Strategije razvoja kulturnog turizma Republike Hrvatske. Saznat ćemo više nakon prihvaćanja i objave. Za područje grada Osijek, koliko je meni poznato, ne postoji Strategija i akcijski plan razvoja kulturnog turizma, niti postoji dovoljan broj dionika koji potječu iz poduzetničkog sektora – što je ključna predispozicija razvoja tercijarne gospodarske grane – turizma.

Osijeku nedostaje poduzetnička snaga.

Politika, ali ne ona kulturna, razlog je što ne postoji optimalna suradnja i razvijeno međuinstitucionalno strateško partnerstvo.  Jasno, danas više nije dovoljna uspostava suradničkih platformi između srodnih institucija. Danas je potrebno uspostaviti strateška partnerstva među dionicima IT-a, poduzetničkog i kulturno kreativnih industrija. Tek tada postavljeni su preduvjeti razvoja kulturnih, turističkih i kulturno – turističkih proizvoda i usluga.

* Na koji biste način učinili kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Kulturne vrijednosti jesu dijelom svakodnevnog života naših sugrađana, ali nisu dio tržišta, stoga tržišna nekonkurentnost kulturnih vrijednosti utječe na neodrživost projekata.

Stoga, materijalne i nematerijalne kulturne vrednote moraju biti ekonomski vrednovane.

Drugim riječima, moraju imati svoju tržišnu vrijednost unutar određene potražnje i odgovora na potražnju – ponudu. Moramo kreirati diversificiranu i mnogobrojnu ponudu kulturnih vrednota, što znači kako je nužno kreiranje inovativnih i kreativnih programskih paketa ponude proizvoda i usluga kulturnih vrednota za trenutačne i potencijalne, odnosno,  lokalne i strane korisnike.

* Identitet treba pronaći, utvrditi i usmjeriti. Koji je osječki kulturni identitet? Je li dovoljno prepoznat?

– Smatram da griješimo prilikom ukalupljivanja kulturnog identiteta grada Osijeka. Kulturni identitet određen je tradicijom, ali i kontinuirano promjenjivom i dinamičnom kulturom.  Kulturni identitet se stvara. On nema konstantu. Identitet je promjenjiv. Početkom 20. stoljeća Osijek je doživio gospodarski, arhitektonski i urbanistički procvat, dok je danas isključivo sveučilišno središte istočnog dijela Hrvatske, s populacijom od oko 20.000 tisuća studenata. Što nam to govori?

Kulturni identitet podložan je promjenama koje su uvjetovane gospodarskim, ali i demografskim čimbenicima.

Ne smijemo biti frustrirani ukoliko ne pronalazimo zajednički jezik oko točnog utvrđivanja kulturnog identiteta. Ono što možemo je stvarati i biti inovativni, njegovati tradiciju te kreirati dinamičnu, suvremenu kulturnu scenu. Kulturni identitet uzrokovan je društvenim promjenama. Kulturni identitet preslika je društva, socio – ekonomskih prilika, ali i mikro i makro okruženja, njegovo prihvaćanje ili negiranje od strane drugih. Što želim time reći? Kulturni identitet  prepoznat će se proaktivnim stvaranjem dodane vrijednosti onih dionika koji pripadaju kulturno – kreativnim industrijama, odgovornim lokalnim vlastima, obrazovnim ili kulturno muzejskim institucijama.

* Na koji ga način možemo promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Umrežavanjem i diseminacijom znanja i informacija. Optimalna je ona promocija u kojoj sinergijski i interaktivno sudjeluju i ponuđači i korisnici programskih sadržajnih paketa.

Osijek se prvenstveno mora pozicionirati kao regionalna prijestolnica kulture, zatim europska kulturna destinacija.

Mogućnosti koje imamo su iznimne. Kanali distribucije informacija o destinaciji su neograničeni. Prometna infrastruktura prihvata potencijalnih korisnika, putnika, turista izvrsnih je mogućnosti. Nakon što se kreira homogena i smislena informacija svi dionici javnog, privatnog i civilnog sektora mogu zajedno krenuti u promicanje grada Osijeka. Iako, to se događa i u ovom trenutku, ali bez koordinacije i harmonije.

* Koja je osječka kulturna raznolikost, a bi mogla presuditi u dobivanju titule Europska prijestolnica kulture? Gdje je Osijek u procesu kulturne integracije?

– Osijek je slavonska prijestolnica kulture, riznica povijesnih i umjetničkih razdoblja. Svojim pozicioniranjem osigurava mjesto u suvremenom europskom društveno – političkom kontekstu, potencijalnom nositelju znamena Europske prijestolnice kulture. Pred nama je zahtjevan put integracije kulture u kontekst osječkog svakodnevnog života, u političkim odlukama, u hrvatskom nastojanju za zajedništvom, u aktivističkim djelovanjima. Ukoliko uspijemo raščistiti situaciju na lokalnoj razini, tada ne vidim prepreku, već izazov strateškog kulturnog integriranja među ostale članice Europske unije.

* U čemu vidite najveću prednost dobivanja titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Osijek je već sada na dobitku. Vidite koliko se dionika uključilo u razmatranje prilika i izazova osvajanja titule? Zašto je tome tako?  Razlog su financijska ulaganja.

Ukoliko ulaganja budu imala egzaktni i održivi financijski plan, smisleni i kreativni poslovni plan i rezultate koji će svjedočiti o dodanoj vrijednosti nastalih uslijed provedbe tih planova, tada smo na dobrom putu revitalizacije duha i tijela Grada.

Ukoliko ne bude tako, onda to činimo iz krivih razloga.

* Koje infrastrukturne projekte treba izgraditi u Osijeku i koje programe pokrenuti kako bismo opravdali titulu Europska prijestolnica kulture?

– Osijek ne treba graditi iz temelja nove kapacitete. Osijek treba obnavljati i brinuti se o već postojećima te ih prenamijeniti u adekvatne kulturno poduzetničke inkubatore, laboratorije, urede, hot spot-ove. Uostalom, to je i princip očuvanja arhitektonske baštine na kojoj se zasnivaju zakoni o očuvanju kulturnog dobra. Drugi je razlog štednja.

Mi smo narod koji nije naučio štedjeti. Trošimo ono što nemamo, a što će otplaćivati naša djeca.

Financiranje iz Europskih fondova za potrebe realizacije infrastrukturalnih projekta izgradnje kapaciteta ima smisla, no ukoliko postoji sadržaj koji opravdava potrebe izgradnje. Neka se Kultura useljava u već postojeće prostorne kapacitete. Neka pusti korijenje i neka oživi, neka izviri kroz prozorska okna, ulična vrata, haustore, kino dvorane, muzejsko kulturne institucije.

Kulturu ne treba uljepšavati zidovima i davati joj formu, jer kultura je sadržaj. Kulturu u ovom ključnom trenutku čine ljudi. Ona je živi organizam.

Dom nije tamo gdje su zidovi. Dom je tamo gdje su ljudi. Jednako tvrdim i za kulturu. Postoji li prikladniji način spajanja tradicije i suvremene kulture od oživljavanja praznih prostora gradske jezgre ili korištenja postojećih kapaciteta izvan centra Grada. Takav održiv način razmišljanja mora se temeljiti na kulturnom i društvenom poduzetništvu. Nažalost, ne postoji dovoljan broj pripremljenih programskih, sadržajnih projekata spremnih na realizaciju. No, situacija se mijenja. CroCulTour  gradi suradničke platforme unutar kojih se kreira koncept i sadržaj društveno kulturnog poduzetništva.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon te vrijedne titule?

– Prepoznatljivost kulturne i turističke destinacije. Osijek želi biti poduzetan, prijestolnica koja će propelirati razvojnu pokretačku motivaciju na ostale. CroCulTour vizionarski je pokret. Ukoliko se organiziramo i proaktivno te sinergijski krenemo u realizaciju svih planiranih kulturnih programskih projekata tada će svijet prepoznati građane Osijeka kao pripadnike europskog miljea s bogatim kulturnim nasljeđem, konkurentno inovativnim u pristupu promocije grada Osijeka kao poželjne kulturno – turističke destinacije.

* Kako vaša udruga može unaprijediti kulturu grada? Koji su vam planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– CroCulTour već unapređuje kulturu grada.

Tijekom proteklih godinu dana sazrela je naša ideja o razvoju kulturnog poduzetništva, kao temelja razvoja kvalitetne i održive ponude kulturnog turizma.

Povezali smo se s međunarodnim partnerima, osigurali smo stratešku suradnju s lokalnim partnerima, pokrećemo prioritetne edukativne projekte u kojima djelujemo poput sinergijskog aparata.
Veliko priznanje mojoj viziji razvoja kulturnog poduzetništva je i stipendiranje za kulturnog menadžera EUNIC Fellowship Programa za kulturne lidere 2014. godine.  Lokalni EUNIC klaster u Zagrebu čini sedam ustanova – Austrijski kulturni forum, British Council, Goethe Institut, Institut Francais, Talijanski institut za kulturu, Aula Cervantes i Instituto Camoes, a koji od prošle godine, u suradnji s Ministarstvom kulture, dodjeljuje stipendije za povezivanje menadžera u kulturi s relevantnim kulturnim institucijama u EU-a te kreiranje kontinuiranog produktivnog odnosa između institucija u kojoj odabrana stipendistica radi i institucije u kojoj gostuje. Stoga, ne  mogu kriti zadovoljstvo što je klaster prepoznao moje potencijale, i eto, u studenom putujem na dvotjedni studijski boravak u Grčku, razmjenu iskustva i preuzimanja praksi.
Rezultatu moga putovanja posvjedočiti ćemo po povratku nakon čega krećemo s lansiranjem projekta Cultural Entreprenuership Croatia, koji je iznikao iz suradnje s nositeljima grčkih kulturno kreativnih industrija i “wanna be” poduzetnicima.

Svi polazimo od glavnog cilja, a to je kreiranje afirmativnog okruženja u kojem će implementacija kulturnog i društvenog poduzetništva osnažiti ekonomiju, promijeniti mentalni sklop i utjecati na samozapošljavanje mladih.

Ne želimo flertovati s pojmom kulturnog poduzetništva. CroCulTour će zaživjeti kao poduzetničko tijelo, održivo i neovisno o bilo čemu. A da se približimo tom cilju, pokrenuli smo niz temeljnih projekata – od projekata edukacije građana o optimalnom očuvanju kulturne baštine, do mini kreativnih inkubatora unutar kojih u suradnji s Udrugom za kreativan razvoj Slap umrežujemo dionike svih sektora i potičemo ih na zajedničko kreiranje proizvoda kulturnog poduzetništva i turizma, do krune našeg postojanja, a to je pokretanje culent@croatia platforme, nakon čega slijedi otvaranje vrata kulturnog inkubatora s interdisciplinarnim poduzetničkim timom, koji će stvarati sukladno sloganu CroCulTour-a, a to je “Think. Do. Inspire.” u Europskoj prijestolnici kulture.