Irena Kovač

Irena Kovač, članica predsjedništva Mađarskog kulturnog društva“ Népkör“ iz Osijeka
Irena Kovač, članica predsjedništva Mađarskog kulturnog društva“ Népkör“ iz Osijeka

Osijek svojim multikulturalnim identitetom čini ozbiljan potencijal da postane Europska prijestolnica kulture

* Multikulturalnost Osijeka često se spominje kao njegova vrlina koja se posebno cijeni i u Europi. No, živi li danas Osijek tim multikulturalnim duhom kao prije 20 i više godina? Može li na tome graditi svoj identitet?

– Osijek kao multinacionalni srednjeeuropski grad u kojem stoljećima zajedno živi znatan broj  nacionalnih manjina, sa  svojim multikulturalnim identitetom  čini ozbiljni potencijal da postane Europska prijestolnica kulture 2020.godine.

Po zastupljenosti pojedinih europskih naroda, možemo reći, da je Osijek Europa u malom.

Neke nacionalne manjine tu žive već nekoliko desetljeća, a neki svoju opstojnost bilježe i nekoliko stoljeća (Mađari, Njemci,  Austrijanci, Židovi, Srbi). Njegujući svoj jezik, kulturnu baštinu, tradiciju te vjerski i nacionalni identitet, svojim različitostima obogaćuju kulturni i društveni život našega grada.
Upravo  multinacionalnost vidim kao jedan od najvećih potencijala kulturne djelatnosti Osijeka, koja do sada možda i nije bila dovoljno iskorištena.

* Kako promicati taj identitet na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Multikulturalnost i različitost je snažna onova na kojem Osijek treba graditi svoj kulturni identitet. Upravo to bi trebala biti osnova za povezanost i suradnju na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama.

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Brojne kulturne institucije našeg grada zajedno s kulturnim asocijacijama nacionalnih manjina  čine snažan potencijal kulturne djelatnosti Osijeka. Smatram da taj potencijal do sada nije bila dovoljno iskorišten.

U našem gradu brojne nacionalne manjine imaju svoja kulturno umjetnička društva i druge asocijacije u kojima se njeguje jezik, kulturna tradicija – pjesme i plesovi te običaji, a od 2003.godine najbrojnije nacionalne manjine su Albanci, Bošnjaci, Mađari, Njemci, Slovaci i Srbi koji imaju svoja  Gradska i Županijska manjinska Vijeća.

U njegovanju nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije mađarske nacionalne manjine našega grada, značajnu ulogu ima Mađarsko Kulturno Društvo ¨“Népkör“ u Retfali, koja je osnovana davne 1946.godine (te godine je Retfala priključena gradu Osijeku) i jedna je od najstarijih mađarskih kulturno umjetničkih društava  ne samo u Osijeku i  regiji, nego i u Republici Hrvatskoj. Osnovano je 15.ožujka 1946.godine pod nazivom „Magyar Népkör” što u slobodnom prijevodu znači „Mađarski narodni krug.”
U potonjem vremenu Mađarsko kulturno društvo „Népkör“ u nekoliko navrata promjenilo ime i sjedište, ali uprkos svim ponekad i maćehinskim okolnostima Društvo je  kao uspješan bedem ustrajalo u njegovanju  mađarskog jezika, očuvanju identiteta, tradicije, kulture i običaja Mađara našega grada. Društvo danas organizira godišnje približno 25 – 30 kulturnih i drugih manifestacija od  kojih velik broj ima međunarodnog značaja.

Dan Mađara u Osijeku,  ove će se  godine po 17. puta organizirati pod pokroviteljstvom Grada Osijeka.

Ova kulturna manifestacija svake godine u mjesecu rujnu okuplja više stotina sudionika  s područja ne samo Osijeka, već iz Slavonije, Baranje, susjedne Mađarske i u zadnjih nekoliko godina i Vojvodine. Uz svečani mimohod  svih sudionika mađarske folklorne skupine, u živopisnim narodnim nošnjama, izvode izvorne mađarske pjesme i plesove, a predstavnici mađarskih sela na svojim štandovima predstavljaju razne kulinarske specijalitete mađarske kuhinje. Zanimljivo je i prikazivanje običaja kao što je npr. Berba grožđa i priprema mošta te pečenje rakije, koje posjetitelji mogu i kušati.
Dan Mađara od 2014.godine  na inicijativu  gospodina Antonio de Blasia, generalnog  konzula Mađarske u Osijeku, postala je početna manifestacija Tjedna mađarske kulture u Osijeku.
U sklopu te manifastacije susreću se predstavnici zbratimljenih gradova Osijeka i Pečuha koje   preko 40 godina njeguju svestrani i  plodnu suradnju.

Na inicijativu Mađarskog kulturnog društva Népkör, u Osijeku se  već dva desetljeća uoči Uskrsa organizira tradicionalna manifestacija „Šarana jaja u bojama grada“ u kojoj sudjeluju predstavnici svih nacionalnih manjina grada Osijeka sa svojim folklornim ansamblima, izradom  šarenih usrkšnih jaja, specijaliteta i običaja vezane za taj najveći vjerski blagdan.

Od brojnih manifestacija tu su još: večer mađarskih narodnih pjesama Danko Pište, Obilježavanje Tjelova, crkvenog goda mađarske Retfale,  Berbene i pokladne zabave obilježavanje Dana Grada Osijeka te značajnijih datuma iz povjesti  mađarskog i hrvatskog naroda. U sklopu tih manifestacija svake se godine u sklopu obilježavanja  obljetnice mađarske revolucije,  polažu vijenci na spomen ploču na zgradu Mačkamame, gdje je bilo pruženo utočište velikom broju mađarskih izbjeglica za vrijeme revolucije 1956.godine, te  na spomen ploču na zgradi Népköra posvećeno Mihalju Antalu, rođenom Retfalčaninu, kao jedinom predstavniku kmetskog podrijetla u prvom Narodnom parlamentu u Budimpešti 1848/49.
U njegovanju izvornih mađarskih pjesama posebnu ulogu ima mješoviti pjevački zbor koji je osnovano 1986. godine u okviru Mađarskog kulturnog društva Népkör. Spomenuti zbor po stručnim  dirigentskom vodstvom mr.sc. Marije Vereš, dobitnicom laskave titule „Vitez mađarske kulture“, nastupa po brojnim manifastacijama grada Osijeka, širom Hrvatske i godišnje ima više nastupa u brojnim mjestima  susjednih zemaljama – u  Mađarskoj, Austriji,  Vojvodini ,Sloveniji. Na poziv Europskog cluba, mješoviti zbor Népköra nastupao je u Beču u okviru adventskih manifestacija, a 2014.godine u budimpeštanskoj Areni nastupio je na novogodišnjem koncertu kao dio zbora Doline Karpata. ( Kárpát medence). Uz potporu  iz Republike Mađarske i Radio Osijeka mješoviti zbor izdao je nekoliko CD-a, a za svoj rad primili su i brojna značajna priznanja.
U povodu 60.obljetnice djelovanja  MKU Népkör posjetio je tadašnji predsjednik Republike – Stjepan Mesić, a Grad Osijek je Mađarskom kulturnom društvu Népkör dodjelio visoko priznanje Zlatnu plaketu „Grb grada Osijeka“.

U očuvanju mađarskog  kao maternjeg jezika, posebnu ulogu ima Prosvjetno – kulturni centar izgrađen  u Osijeku 1999.godine.

Ova ustanova namjenjena je pripadnicima mađarske nacionalne manjine s područja cijele Republike Hrvatske, a primarni je zadatak Centra  čuvanje i njegovanje  mađarske kulture, jezika i tradicije od predškolske do srednjoškolske dobi. Unazad nekoliko godina na osječkom Filozofskom fakultetu otvorena i Katedra za mađarski jezik, što omogućuju pripadnicima mađarske nacionalne manjine ali i studentima druge nacionalnosti, da svoje akademsko obrazovanje nastave na mađarskom jeziku.
S istim ciljem u veoma skromnim okolnostima već nekoliko godina uspješno djeluje i igraonica za djecu predškolske dobi u prostorijama Mađarskog kulturnog društva Népkör.
Mađarsko kulturno društvo Népkör s ostalim mađarskim institucijama ima izuzetnu ulogu u suradnji  sa susjednom Mađarskom, Županijom Baranja, zbratimljenim gradom Pečuhom – bivšom Europskom prijestolnicom kulture, s. 13.-im Okrugom Budimpešte te s kulturnim institucijama i društvima susjedne Vojvodine, među ostalima s istoimenim društvima (KUD „Népkör“) iz Subotice i Kule.
Tu moramo spomenuti da je MKD Népkör  zajedno sa  Zakladom za prekogranične Mađare sa sjedištem u Pečuhu, u proteklih nekoliko godina  sudjelovao u realiciju  četiri različitih IPA porgrama prekogranične suranje.
Na kraju bih spomenula, da se MKD“ Népkör“ svake godine susreće s problemima nedostatka potrebnih sredstava za svoje djelovanje i samo zahvaljujući svom predsjedniku, gospodinu  Danielu Magdiki,i entuzijazmu brojnim članova uspio je postići spomenute rezultate koje sve više dolaze u pitanje.


 
* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.

– Jedan od temeljnih problema osječke kulture je nedostatak financijskih sredstava što proizlazi prvenstveno iz  teške gospodarske situacije. Uvjek je kultura onaj segment našeg društvenog života na kojem se štedi ne samo kod nas, to karakteristično i za druge sredine.

* Što vidite kao prednost titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek njome dobio?

– Kada bi Osijek dobio titulu Europske prijestolnice kulture, imao bi na raspolaganju znatna sredstava ne samo za pokretanje  raznih kulturnih programa, već i za izgradnju kulturnih infrastruktura. Pri izboru tih infrastruktura svakako bi trebalo voditi računa o tome, da one i nakon 2020. godine ostanu u punoj funkciji. Odnosno, njihovo bi djelovanje trebalo pokriti troškove  redovnog funkcioniranja.

* U slučaju da Osijek zaista postane europskom prijestolnicom kulture, na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih programa. Što vidite kao prioritet Osijeka?

– Kao prioritet navela bih opremanje i stavljanje u funkciju koncertne dvorane pri Europskom domu.

Treba izgraditi ljetnu pozornicu, možda na mjestu gdje je nekad bio restoran Bijela lađa, gdje bi se mogli pružiti razni kulturni sadržaji kako građanima našeg grada, tako i turistima koji posjećuju naš grad.

Uz Dravu na spomenutom mjestu (gdje postoji potreba izgradnje riječnog pristaništa s obzirom na očekivani dolazak većeg broja kruzera sa stranim turistima)  pristiglim turistima bi u Tvrđi, ali i u Reformatskoj crkvi u mađarskoj Retfali te uz druge brojne  znamenitosti našeg grada, mogli ponuditi program u kojem bi angažirali brojna kulturno-umjetnička društva većinskog naroda i nacionalnih manjina.  Spomenuta ljetna pozornica  mogla bi biti u punoj funkciji i u sklopu već tradicionalne Osječke ljetne noći.
S obzirom na to da je Osijek sveučilišni grad, gdje djeluje i Muzička škola i Akademija za dramsku umjetnost, možda bi bilo zgodno izgraditi jedan višefunkcionalni kulturni objekt unutar studentskog kampusa, koji bi bio pristupačan brojnim studentimi koje žive u našem gradu. Naravno za to bi trebalo osmisliti stalni program uz sudjelovanje mladih umjetnika.
Ono što je izuzatno važno, da sva izgrađena infrastruKtura,  koja bi se izgradila namjenskim europskim sredstvima, i nakon 2020.godine ostane u punoj funkciji  ne samo što se  programskog sadržaja tiče, već i  njegovog redovnog financiranja.

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s