Dora Radl Ćućić

Dora Radl Ćućić, predsjednica Odbora za koordinaciju programskih aktivnosti Kreativne riznice 2016.

Europska prijestolnica kulture prestižna je titula i poticajno je već samo nominiranje za natjecanje u dobivanju tog prestižnog naslova

* Učenike svoje, Trgovačke i komercijalne škole Davor Milas Osijek kao predsjednica Odbora za koordinaciju programskih aktivnosti Kreativne riznice 2016 uključit ćete i ove godine. Kako je najavljeno na simpoziju će osim rasprave o kulturnoj i kreativnoj industriji biti govora i o kreativnoj ekonomiji. Na koji će način sudjelovati učenici?

– Od ove godine poseban naglasak organizatori stavljaju na bavljenje najmlađim članovima društva kako bi im uvid u sadržaje kreativnog sektora omogućio buduća usmjeravanja. Ekonomski fakultet u Osijeku Kreativnom riznicom povezuje srednjoškolske institucije s institucijama visokog obrazovanja te kao organizator osigurava nastavno i obrazovno vrijedne izlagače koji će se obratiti mlađim dobnim skupinama. Nastavnici srednjoškolskih obrazovnih institucija pri tome aktivno surađuju s organizatorima događanja i utječu na programske sadržaje. Nakana nam je povezati srednjoškolske obrazovne institucije sa sveučilišnom akademskom zajednicom, a populariziranje kulturne i kreativne industrije izvrstan je sadržaj atraktivan kreativcima svih dobnih uzrasta.
Obzirom da je Trgovačka i komercijalna škola Davor Milas Osijek prošle godine sudjelovala na mnogim predavanjima i radionicamaKreativne riznice 2015., ukazala nam se prilika promovirati ovogodišnju Kreativnu riznicu 2016. i aktivirati što veći broj završnih razreda srednjoškolskih institucija u njezinu organiziranju. Osim Trgovačke i komercijalne škole Davor Milas Osijek uključeni su nastavnici i učenici završnih razreda Glazbene i Ekonomske škole, Opće gimnazije, Tehničke i prirodoslovne škole, Ugostiteljske škole te Škole primijenjene umjetnosti i dizajna. Svaka navedena škola sudjeluje u svim događanjima popularizacijskog simpozija Ekonomskog fakulteta – nastavnici u ulozi predavača, a učenici kao sudionici. Posjetitelji simpozija moći će uživati kako okusom tako i izgledom u kreativnim i tematski osmišljenim zalogajčićima koje će pripremati učenici Ugostiteljske škole. Učenici i nastavnici Umjetničke škole pripremaju zanimljivu kreativnu radionicu na kojoj će sudionici simpozija interaktivno sudjelovati u svim danima simpozija.

* Koliko je važno spojiti kulturu i ekonomiju? Koje su koristi te sinergije?

– Kultura je sastavnicom kulturne i kreativne industrije, a kao i svaka druga industrija tako je i ova industrija sastavni dio ekonomije te su navedeni fenomeni u međusobnoj fuziji.

Kultura je prestala biti izdvojenim pojmom te se njezinim zaživljavanjem unutar sektora kulturne i kreativne industrije, povećava važnost njezine uloge u ekonomskom razvoju kako na lokalnoj i /ili regionalnoj tako i na nacionalnoj razini.

Kulturna i kreativna industrija generira radna mjesta, smanjuje razinu gospodarskog i socijalnog jaza, potiče razvoj novih proizvoda i usluga te povećava razinu vidljivosti. Ona je sastavni dio javnih politika, a njezin daljnji rast i razvoj potrebno je sufinancirati te uključivati sredstva strukturnih instrumenata Europske unije.

* Koliko mladi, srednjoškolci razmišljaju uopće o ekonomiji, a onda i ekonomiji u kulturi? Što je potrebno napraviti kako bi postali kreativniji?

– U Trgovačkoj i komercijalnoj školi Davor Milas Osijek učenike nastojimo usmjeravati da o ekonomiji uče razmišljati na kreativan i inovativan način, povezujući teoriju i praksu. Kroz terensku nastavu i izvan nastavničke aktivnosti, a koje uključuju posjete raznim manifestacijama pokušavamo učenicima otvoriti horizonte u realni ekonomski svijet, gdje ih kroz primjere dobre prakse potičemo na stvaranje i razvijanje vlastitih ideja i/ili nadograđivanje postojećih. Mladima ne nedostaje potencijala i kreativnosti, ali je na svim sastavnicama našega društva stajati im na usluzi kako bismo ih ohrabrivali, osnaživali i poticali pri provođenju ideja i realiziranju zamisli u društveno odgovorna djela.

* U slučaju da Osijek postane Europskom prijestolnicom kulture, koliko će upravo ovaj “ekonomski” segment biti važan?

– Svojim kulturnim resursima (Hrvatsko narodno kazalište, Dječje kazalište Branka Mihaljevića, Muzej Slavonije, Gradska i sveučilišna knjižnica, Sveučilište, Gradske galerije, knjižare i dr.) te brojnim manifestacijama i festivalima Osijek ima pretpostavke svoj ekonomski razvoj zasnivati i na doprinosima kulturnog i kreativnog sektora.

Europska prijestolnica kulture prestižna je titula i poticajno je već samo nominiranje za natjecanje u dobivanju tog prestižnog naslova.

Kulturni impuls njeguje se godinama, a temelji se na stoljetnim i višestoljetnim tradicijama. Postanemo li oni koji njeguju kulturnu tradiciju, ali s istodobnim pogledom u budućnost i u inovativne potencijale naših kreativnih radnika, postat ćemo kulturnom prijestolnicom i bez dodjeljivanja laureata. Kreativna riznica jedan je od načina na koji se promišlja i živi kultura. S obzirom da je ovogodišnja krovna tema Kreativne riznice „društveno odgovorna kreativnost“ moram zamijetiti da su takva događanja potvrda kako Osijek proaktivno živi kulturne i kreativne sadržaje već danas.

* Što vidite kao prednosti ove titule? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Jedna od prednosti bila bi u povećanom stupanjuvidljivosti destinacije grada Osijeka kao kulturno – turističkog središta istočne Hrvatske. Atraktivnost destinacije manifestira se povećanim priljevom domaćih i stranih gostiju, broju noćenja, pansionskoj i van pansionskoj potrošnji, što izravno i/ili neizravno utječe na kulturne, sportske, modne i druge manifestacije. Moram ponoviti kako je za mene puno važnije njegovanje procesa koji zahtijevaju strpljivost, dugotrajnu strategiju i sustavnu njegu. Primjerice, usmjeravamo li promišljanje svih nas na društvenu odgovornost kreativnih djelatnosti, kolektivna svijest mijenja se već time što velikim brojem ponavljanja sintagme „društveno odgovorna kreativnost“ propitujemo temeljno značenje pojma. Jednako tako, propitivanjima potencijala Osijeka za dostizanje titule Europske prijestolnice kulture, Osijek se kvalitativno mijenja.

Željeti ponekad znači i uspjeti. Željeti titulu Europske prijestolnice kulture znači upravo sada razgovarati o potencijalima Osijeka, ali i o tome što srednjoškolci mogu pridonijeti Osijeku.

Time je izmijenjena jedna navika, a takav je impuls ponekad pokretač čije je dosege teško predvidjeti. Osijek je grad koji u depopulariziranoj Hrvatskoj nastanjavaju brojni mladi. Svake akademske godine mi postajemo sve mlađi, a kako Sveučilište raste naša je mladost sve mlađa. Sukladno tome, Osijek svakim razgovorom o kulturi, razgovora o mladima, odnosno o Budućnosti.

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka, a budući da ste se bavili modom i dizajnom?

– Moda je pojam koji integrira više proizvodnih i ekonomskih aktivnosti. Istodobno, modom se označava ono što najveći dio populacije želi za sebe. Fascinantno je kako se modom mogu nametati pravci i utjecati da određeni modni proizvod postane predmetom koji mnogi žele za sebe.

Sve veći je broj onih koji žele oživjeti slavnu osječku prošlost u kojoj je Osijek nekada bio grad s razvijenom tekstilnom industrijom.

Organizatori Kreativne riznice 2016 ove će godine u travnju (20.-23. travnja) pokazati na primjeru Startasica i poduzeća Borovo pozitivnu hrvatsku modnu praksu. Poduzeće Borovo i Ekonomski fakultet u Osijeku potpisali su ugovor o suradnji na organiziranju manifestacije Kreativna riznica. Na više načina posjetitelji će se upoznati Startas proizvodima. Posljednjih nekoliko godina Borovo svojim Startasicama privlači pozornost mnogih te će organizacijski odbor Kreativne riznice (studenti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku) kroz sve dane popularizacijskog simpozija nositi različite startasice. Neki primjerci Startasica bit će i dijelom nagradne igre koju organiziramo za naše srednjoškolce. Fokusirajući se na poslovni sektor osječka modna dizajnerica LuKaBu brenda Marina Jerant za ovu prigodu namjerava dizajnirati posebne haljine kojima će se pokazati kako spajati različite modne izričaje za poslovne prigode i ležernija izdanja s proizvodima starstas te tako predstaviti kombinaciju nekoliko sektora kulturne i kreativne industrije na Kreativnoj riznici.

* Što Osijeku treba ostati 2020.?

– Na budućnost ne gledam kao na ostavštinu prošlosti već kao na cilj kojemu sadašnjost teži tako da uključi sve svoje potencijale – i one proizvodne, ali i one koji se oslanjaju na maštu i na dobru volju. Osijek 2020. vidim snažnim kulturnim, kreativnim i sveučilišnim središtem. Također ga vidim gradom ekoloških industrija kakva je, primjerice, IT industrija, ali i „pametnim gradom“ u kojemu se živi na „pametan način“ – korištenjem najsuvremenijih tehnologija za dobrobit čovjeka. Nadam se da će Osijek 2020. također organizirati Kreativnu riznicu, odnosno, „kreativne riznice“ – popularizacijske simpozije kojima se određene teme približavaju najširoj zajednici na način da se organiziraju popularizacijske platforme kao susretišta, razgovarališta, „igrališta“ i „učilišta“. Osijek je grad koji se dvije tisuće godina obnavlja i izrasta u najvećem zamahu upravo nakon kriznih razdoblja. Doista vjerujem kako Osijeku u 2020. neće trebati ono što će ostati već da će Osijek biti kadar (kulturno i kreativno) graditi i stvarati.