Davor Horvat

Davor Horvat, predsjednik udruge Snaga kulture

Davor Horvat, predsjednik udruge Snaga kulture

Osječka mladost spremna je sudjelovati u kreativnim projektima

* Koja je uloga udruge Snaga kulture? Zašto ste ju osnovali?

– Kao rođeni Osječanin, osjetio sam potrebu da moj i naš grad Osijek prikažem u najboljem svijetlu. Obilje kulturnopovijesne baštine ostaje gotovo nezamijećeno ukoliko sami ne poduzmemo aktivnosti koje će istaknuti sve ono čime se naš grad treba ponositi i poslužiti kao primjer ostalim gradovima Lijepe naše.
U tu svrhu, osnovao sam i udrugu Snaga kulture koja okuplja ljubitelje kulturnopovijesne baštine i uspješno djeluje već pet godina.
Osim uglednih Osječana iz područja kulture i umjetnosti, udruga ostvaruje uspješnu suradnju sa svim osječkim i prigradskim osnovnim školama s kojima uspostavlja suradnju kroz različite projekte i građanske inicijative.

* Pokrenuli ste projekt Barunica i violinist, glazbeno dramsku priču s konca 19. stoljeća, a kako biste građanima približili povijesnu baštinu Osijeka. Što prepoznajete kao osječki kulturni identitet?

– Osječki identitet prepoznajemo upravo kroz isticanje kulturnopovijesnih vrijednosti na način koji će biti prihvatljiv svim generacijama. Projektom Barunica i violinist pokazali smo da kroz dijalog dvije povijesne osobe, osječke dobrotvorke Paulinne Hermann i osječkog prerano preminulog violiniste Franje Krežme, stvaramo presjek jednog povijesnog razdoblja koji na zanimljiv način u prvom licu jednine opisuje živote ove dvije povijesne osobe.

Posebnost ovog projekta je što se odvija na javnom gradskom prostoru ispred spomenika Franji Krežmi kojega je posjetila barunica Hermann.

Uloge ovih osoba povjerene su kostimiranim učenicima osnovnih škola kao primjer živuće povijesti (living history).

* Prepoznaju li ga i građani kao takvoga ili imaju potpuno drugačiju sliku o Osijeku?

– Građani grada Osijeka, a posebice mlade generacije su prepoznale da je ovakav način predstavljanja osječke povijesti njima prihvatljiv i da treba nastaviti sa sličnim projektima koji bi trebali postati i svojevrsna turističak atrakcija.

* Na koji je način potrebno taj identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Promicanje kulturnog identiteta našeg grada zahtjeva veći angažman Turističke zajednice grada Osijeka, koja za sada u dovoljnoj mjeri ne prepoznaje vrijednost ovakivih projekata i ne vidi da je povezivanje kulture i turizma zapravo stvaranje realne osnove za razvitak kontinentalnog kulturnog turizma na jedan novi način koji je već uobičajen u mnogim zemljama našeg okruženja, a i u mnogim primorskim gradovima Hrvatske.
U turističkoj ponudi grada Osijeka nema programa koji bi ukazao na mogućnost izvođenja “živuće povijesne predstave” koja bi zasigurno privukle pozornost turističkim skupinama koje za sada kroz naš grad prolaze u rutinskom suhoparnom obilasku grada uz turističkog vodiča i ne doživljavaju naš grad kao nešto što ga izdvaja od drugih gradova.

Osječki hoteli također nemaju istančan osjećaj za uspostavu suradnje s našom udrugom i svojim gostima upriliče jedan novi doživljaj o kulturnim vrijednostima našeg grada.

Za goste koji dolaze iz različitih zemalja predstava “živuće povijesti “se može izvoditi na različitim jezicima i tada bi postala još zanimljivija. Posebno se treba obratiti pozornost na turiste iz udaljenih zemalja i prilagoditi jezik na kineski, japanski, arapski …
Prilikom posjeta stranih delegacija u Osijek, ovakova prezentacija osječke povijesti stvorila bi novo ozračje u stvaranju kulturnog identiteta našeg grada.

* Projekt ste radili u suradnji s učenicima osnovnih škola, studentima Umjetničke akademije i drugim partnerima. Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Kao najveći potencijal kulturne djelatnosti grada Osjeka vidimo iskrenu spremnost osječkih osmoškolaca, srednjoškolaca i studenata za sudjelovanje u ovakovim projektima u kojima mogu iskazati svoju kreativnost kroz dramsku, glazbenu, plesnu, literarnu i likovnu umjetnost.
Njima je osobito važna tematika i posebno inicijativa naše udruge kao pokretačka snaga kulture.

* Je li on dovoljno iskorišten?

– Potencijal kulturne djelatnosti grada Osijeka nije dovoljno iskorišten.

* Postoji li u Osijeku jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je to važno?

– U Osijeku ne postoji jasna kulturna politika, kao ni suradnja najšire platforme kulturnih dionika. Gradski odjel za kulturu ne raspolaže dovoljnim podacima o projektima koji bi za grad bili od posebnog značaja za stvaranje kulturnog identiteta grada. To je posebno razvidno prilikom financiranja projekata na gradskoj i županijskoj razini gdje se gotovi svi projekti financiraju u minimalnim iznosima koji su nedostatni za pokrivanje osnovnih projektnih troškova. Na taj način se financira kvantiteta, dok kvalitetni projekti zbog simboličnih sredstava uglavnom ostaju nerealizirani.

Zahvaljujući različitim zakladama koji u cijelosti financiraju kvalitetne projekte, ipak se kvaliteta uspije probiti nad kvantitetom.

Od velike je važnosti da Grad prepozna udruge koje imaju kontinuiran rad i postižu zapažene rezultate i da ostvari suradnju s takovim udrugama i osigura im sredstva za nesmetan rad. Udruge će kroz svoje aktivnosti opravdati sredstva i dati svoj doprinos u stvaranju kulturnog identiteta grada. Ta će se sredstva vratiti kroz povećanje broja turističkih posjeta i stvaranje pozitivnog kulturnog ozračja svojih sugrađana.

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Titulom Europske prijestolnice kulture, Osijek bi bi postao važna turistička destinacija i poželjno mjesto za promociju kulturnih sadržaja. Privukao bi mnoge znatiželjne građane širom Europe i Svijeta koji za Osijek možda nisu ni čuli. Isticanjem svojih kulturnih vrijednosti, grad bi privukao i strane ulagače koji bi otkrili mogućnosti investiranja u prirodna i kulturna dobra kojima Osijek obiluje, kao i njegova okolica.

* Koje infrastrukturne projekte treba pokrenuti u Osijeku kako bismo opravdali ovu titulu? Treba li graditi nove prostore ili iskoristiti postojeće?

– Za grad bi od izuzetne važnosti bilo pokrenuti projekte
• za izgradnju kvalitetnog autobusnog parkirališta u blizini Tvrđe za turističke skupine koje stižu iz različitih dijelova naše zemlje i europskih zemalja sa recepcijom, info-pultom, sanitarnim čvorom i bankomatima,
• za izgradnju parkirališta za osobna vozila na rubnim dijelovima Tvrđe i pretvoriti ovaj povijesni dio grada u pješačku zonu
• autobusni transfer s Aerodroma Klisa za turističke posjete iz udaljenih zemalja,
• kvalitetnog korištenja naprednih tehnologija za promociju kulturnih vrijednosti grada,

Postojeće prostore i prilaze spomenicima treba urediti i osvijetliti, fasade na secesijskom nizu osvježiti, fontane popraviti i ugraditi rasvjetu, parkove pojačati rasvjetom, staze kroz parkove bolje urediti, oštećene klupe u parkovima i javnim prostorima popraviti, povećati broj košara za otpad, označiti mjesta za pušače u javnom prostoru.

* Što Osijeku treba ostati nakon 2020.?

Godina 2020. će doći vrlo brzo. Osijeku trebaju ostati kulturne vrijednosti kojima će se moći ponositi svaki građanin ovoga grada.