Darko Mrkonjić

 

Darko Mrkonjić, tajnik Zajednice Društava turističkih vodiča Slavonije, Baranje i Srijema

Darko Mrkonjić, tajnik Zajednice Društava turističkih vodiča Slavonije, Baranje i Srijema

Trebalo bi nedovoljno iskorištene i derutne stambene prostore u Tvrđi pretvoriti u jedan veliki disperzivni hotel

* Udruga turističkih vodiča Osijek nije sudjelovala u izradi nacrta Strategije razvitka kulture grada Osijeka, ali  ste svoje prijedloge naknadno dostavili Gradu Osijeku. Koji su vaši projekti, a koji bi mogli unaprijediti kutluru grada?

– Smatrali smo da ćemo, kao i ranije, svoj doprinos dati uz Turističku zajednicu Grada Osijeka, no ona u Strategiji nije zauzela svoje mjesto (?). Ipak se u Strategiji mogu prepoznati tragovi naših ranijih inicijativa za uređenje prihvata turista kao preduvjeta za razvitak kulturnog turizma, odnosno stavljanja osječke kulture u njegovu funkciju.
U našem smo prijedlogu istaknuli brojne projekte. Neki su od njih već ostvareni, a neki u poodmakloj fazi, dakle smatramo da smo već i do sada dali određeni doprinos. Nažalost taj potencijal, zbog niza razloga subjektivne prirode, nije ni izbliza  iskorišten.
U ovom kontekstu, kao opće programe, trebalo bi spomenuti:
Službu turističkih vodiča te nužnost uspostave turističkog prijemnog centra (na čemu ustrajemo godinama, i koji se ipak pojavljuje u Strategiji) kao preduvjeta za skladan i organiziran, “domaćinski” prihvat posjetitelja.
Programe edukacija na temu kulturnog turizma za turističke djelatnke koje Udruga uz potporu Grada kontinuirano provodi od 2007. god. (najnoviji takav je program “Muzej i uloga muzeja u kulturnom turizmu” koji smo realizirali u suradnji s HGK, muzejima istočne Slavonije i Odjelom kulturologije).

Važno je spomenuti i našu inicijativu te osnivanje i rad sekcije kulturnog turizma pri HGK, kao nužnog spoja kulturnih institucija i realnog sektora u kreiranju turističke ponude. Iako na tome radimo pet godina, teško savladavamo inerciju (da izbjegnemo neku težu riječ).

Sve programe nije moguće spomenuti pojedinačno, pa vrijedi obuhvatiti one najvažnije za ovu temu po skupinama:
Brendiranje Grada (Urbani suveniri): Osječka žigica, liker Osječki Višnjevac te projekt očuvanja baštine: Švapski čikl i dr.
Prijedlozi kulturno-turističkih manifestacija (za koje smo stvorili podlogu): Sajam zaboravljenih jela – Muzej u loncu, Dani višnje u Višnjevcu, Sveučilišna regata.
In 24/365 e-mail i mobitel – turistički web info servis na osam stranih jezika te informacije za inozemne novinare i potencijalne goste na jezičnim facebook grupama.
Sustav evidencija turističkih posjeta i korištenja kulturno-turističkih sadržaja za koji vjerujemo da će uskoro zaživjeti, kao preduvjet za izgradnju strategije, kako u turizmu, tako i u kulturi.

Ono što vjerujemo da bi bio jedan od bisera uz titulu Europska prijestolnica kulture je i mega projekt Parni vlak Slavonija-Baranya (rekonstrukcija parne lokomotive i povezivanja s Pečuhom) koji smo dostavili Gradu za 2015., no to je malo duža priča jer samo je “nacrt” predprojekta  skripta od oko 50 stranica.

* Koji su vam planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– Iz našeg aspekta o podizanju kapaciteta možemo govoriti samo u smislu unaprijeđenja interpretacije baštine u turizmu.

Pored već spomenutih aktivnosti, predložili  ismo i organzaciju tečaja za turističke vodiče i voditelje poslovnica za studente osječkog Odjela za kulturologiju. Držimo da je postojeći kadar i kvaliteta nedovoljna i u redovnim okolnostima, a o situaciji da budemo izabrani za Europsku prijestolnicu kulture da ne govorimo.

Predloženom mjerom u kratkom roku dobio bi se veliki broj visokoobrazovanih stručnjaka za kulturni turizam te čvrst oslonac za uspješno ostvarenje Osijeka kao Europske prijestolnice kulture, a svakako i sam početak takvog projekta bio bi snažan argument u postupku kandidature. Vjerujemo da bi takvu mjeru i Ministarstvo turizma rad financiralo.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika?

– O postojanju jasne kulturne politike u užem smislu, dakle dionika unutar kruga kulturnih institucija, ne možemo prosuđivati.
Ali iz našeg rakursa, kao najširu platformu vidimo i ono što je izvan institucija kulture i što se s kulturom treba uzajamno podupirati. A to je prije svega turizam, kao prostor najšireg spektra kulturne razmjene, kao najveće svjetske pozornice.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.

– Mislim da je problem jedan, za sve i na svim razinama.

Polazi se od toga da prvo treba riješiti “ozbiljna pitanja” pa ako nešto ostane, da se treba baviti kulturom, a ona se doživljava otprilike kao zabava.
Ne vodi se računa da je ona temelj.

Ni nogometna utakmica se bez tog temelja ne može odigrati. Ako iz  pojma”nogometna reprezentacija Hrvatske” oduzmete “Hrvatska” više nema reprezentacije. Jednako je i s industrijom i poljoprivredom, ako izvadite tehničku i poljoprivredne kulture, dobivate društvo golorukih sakupljača.
Samo ako pogledate Zakon o pružanju usluga u  turizmu, možete vidjeti da se Ministarstvo kulture spominje samo na jednom mjestu, i to arbitrarno.

* Na koji način i kroz turističku ponudu učiniti kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života ne samo najšireg broja Osječana nego i onih koji će turistički posjetiti naš grad?

– Baš na taj način na koji ste rekli!

Kultura nije “ono” kako bi smo mi željeli da nas drugi vide, već ono što stvarno jesmo. Dakle, moramo temeljiti turističku ponudu na kulturnim vrijednostima, a ne očekivati da će netko iz “realnog sektora” to odraditi.

To je sustav koji nudimo. Organizirano predstavljanje odredišta. Sada vlada nered. Kulturne institucije pod svoj krov mogu staviti tek mali dio baštine, a i do toga ih netko treba dovesti. Ostalo je vani, na ulici, među građanima, u parku, u restoranu, u hotelu.

* U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Pa valjda nikada ništa nije “dovoljno” iskorišteno. U turizmu ona mora definitivno biti polazna točka. Mi smo pokušali djelovati u tom smjeru s više inicijativa, no kako sam rekao, zakonske obveze nema pa sve ostaje (ili ne) na dobroj volji.

Grad ima snagu kojom taj potencijal može staviti u funkciju.

* Identitet treba pronaći, utvrditi i usmjeriti. Koji je osječki kulturni identitet? Na koji ga način promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Osijek je most i raskršće! Od prapovijesti. Prostor danjašnje istočne Hrvatske koljevka je (vrelo) europske civilizacije, a Osijek je njezino prometno i kulturno središte. Ako tu formulu primjenimo na kulturni turizam imamo i način i sredstvo.

* U čemu vidite prednost dobivanja titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek njome dobio?

– Možda je o dobivanju titule prerano (pa i nepotrebno) govoriti. Zec je u šumi.
Mi to vidimo ovako: Sve što se čini u pogledu priprema Osijeka za kandidaturu, dakle sve što se čini u pogledu razvitka kulture, ne može nikako biti loše.
Prema tome Osijek dobiva već samim pripremama. Ako zavrijedimo tu titulu, to je već kao da netko, nakon godina truda, npr. osvoji olimpijsko zlato, što još nakon toga uopće treba?

* U slučaju da postanemo Europskom prijestolnicom kulture, na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za ulaganje u infrastrukturne projekte i pokretanje različitih kulturnih programa? Što vidite kao prioritet?

– Za većinu naših prijedloga nisu potrebni novci, već dobra volja i stručnost (što je isto). Skeptičan sam prema velikim investicijama i grandioznim građevinama, a tako i prma rekonstrukcijama davno nestale (za što uvijek postoji razlog) arhitekture. Pitanje je uvijek hoće li to imati ikakve svrhe i može li opravdati (vratiti) uloženo.

Ako govorimo o ulaganjima, možda bi trebalo naći načina, kroz neki oblik privatno-javnog partnerstva, nedovoljno iskorištene i derutne stambene prostore u Tvrđi pretvoriti u jedan veliki disperzivni hotel.

Brojni vlasnici takvih prostora nisu u stanju održavati ih. Ako ih se (dogovorno, trajno ili privremeno) zbrine na drugi način, a te se prostore stavi u funkciju turizma, dobili smo formulu održive zaštite baštine i održivog razvitka turizma.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon vrijedne titule Europska prijestolnica kulture?

Pa kao što je i rečeno, ako zavrijedimo taj naslov, znači da smo krenuli u pravom smjeru. Što nam više treba?

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s