Josipa Mijoč

doc. dr. sc. Josipa Mijoč, predsjednica Andizeta – Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji

doc. dr. sc. Josipa Mijoč, predsjednica Andizeta – Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji

Za Osijek vidim priliku njegovo pridruživanje onim gradovima koji se okreću od „prljavih“ industrija i usmjeravaju u razvijanje kreativnih industrija kao industrije „čistih“ resursa

* Predsjednica ste Andizeta – Instituta za znanstvena i umjetnička istraživanja u kreativnoj industriji. Njegovim osnivanjem ukazujete na povezivanje znanosti, umjetnosti i ekonomije. Postoji li ekonomska opravdanost takvih povezivanja?

– Andizet je osnovan koncem 2014. godine kao svojevrsna premosnica između kreativne teorije i prakse. Njegovi osnovni ciljevi su unapređivanje znanstveno-istraživačkog rada na području kreativnih industrija, razvijanje programa međunarodne kreativne suradnje u koje bi se uključivali znanstvenici i studenti, ali i praktičari – kreativci iz najrazličitijih sastavnica kreativne industrije. Motiv za osnivanje Andizeta bilo je uviđanje nepostojanja vertikalnog i horizontalnog povezivanja kulturnih dionika, djelatnika i djelatnosti, kreatora javnih kulturnih politika te potrošača kulturnih i kreativnih proizvoda.

Želja nam je unaprijediti komunikacije dionika kreativnih industrija s obzirom na njihov stupanj međuzavisnosti te promicati i popularizirati sektor kreativne industrije koji se trenutačno nalazi u svom institucionalnom formiranju.

O ekonomskoj opravdanosti takvih povezivanja govori Europska studija prezentirana koncem 2014. godine (Stvaranje rasta: mjerenje kulturnih i kreativnih tržišta u EU). Ova studija ukazuje na sve veću ulogu europske kulturne i kreativne industrije u gospodarstvu EU. Riječ je o industriji čijih je sedam milijuna zaposlenika u 2013. godini ostvarilo 535,9 milijardi eura prometa, što čini 4,2 posto BDP-a Europske unije. Prema podatcima provedene studije Instituta za ekonomska istraživanja u Hrvatskoj je za 2012. godinu doprinos kulturnih i kreativnih industrija iznosio 6,3 milijardi kuna (2,3%) BDP-a što je zamjetno više od udjela koji u BDP-u ostvaruju s oko 1% primjerice drvna, kemijska, tekstilna i farmaceutska industrija. Sve ukazuje kako u Hrvatskoj, pa tako i u Osijeku, kreativan sektor uz evidentiran potencijal tek očekuje rast, a Andizet svoje aktivnosti planira usmjeriti istraživanju i razvoju tih industrija.

* U svibnju je Andizet organizirao Kreativnu riznicu – Popularizacijski simpozij kulturne i kreativne industrije Ekonomskog fakulteta u Osijeku. Koji su razlozi za njegovo organiziranje? Kakvim vidite potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Potencijali kulturnih i kreativnih djelatnosti dobivaju sve veću važnost u zemljama razvijenih ekonomija. Trenutačno se kulturna i kreativna industrija Republike Hrvatske nalazi u fazi institucionaliziranja te Osijek ima jedinstvenu priliku znanstveno i stručno promisliti o svim sastavnicama kulturne i kreativne industrije te osmisliti njihovo mjesto i ulogu u aktivnom životu grada. Upravo na tragu takvih razmišljanja organizirali smo Kreativnu riznicu (22.-25. travnja 2015.) u prostorima Ekonomskog fakulteta u Osijeku koji su za to događanje preuređeni kako bi se i na taj način „otvorila vrata Fakulteta“ široj javnosti zainteresiranoj za kreativni sektor.

Kreativna riznica ukazala je na smjernice novostvarajućeg fenomena kreativne industrije te je u Osijek privukla iznimno veliki broj sudionika (izlagača) iz cijele Hrvatske.

Iako je bila riječ o pilot fazi projekta planira se njezino održavanje svake godine iznova te se očekuje kako će već sljedeće godine broj posjetitelja premašiti ovogodišnju brojku od njih 1300. Kada me pitate kakav je potencijal kulturne djelatnosti grada Osijeka, tada moram istaknuti kako je Kreativna riznica u četiri dana događanja polučila iznimno zanimanje i znanosti i struke te pokazala kako Osijek može biti izvrstan domaćin i u takvim sadržajima budući da je okupila preko 120 sudionika na više od 70 sadržaja koje je posjetilo gotovo 1300 posjetitelja. Sve je to i sinergijski efekt udruženih organizacijskih snaga udruge Andizet, Ekonomskog fakulteta u Osijeku, Studentskog zbora Sveučilišta u Osijeku i grada Osijeka.

* O čemu ste raspravljali? Poznato je da ste imali veliki broj izlagača koji nisu životom i radom vezani uz Osijek. Jesu li i oni komentirali kreativan potencijal Osijeka? Kakvim ga vide oni koji nisu iz Osijeka?

– Kulturnu djelatnost Osijeka nužno je usustaviti na temelju rasprava, spoznaja i istraživanja. Za sada je Kreativna riznica jedino susretište kulturne teorije i prakse u Republici Hrvatskoj. Upravo u toj činjenici nalazi se razlog visoke zainteresiranosti izlagača za sudjelovanje i proaktivno pristupanje fenomenu kreativnog sektora koji je trenutačno u fazi nastajanja.

Program je bio izgrađen na temama koje su popularizirale sve sastavnice kreativne industrije, a načini izlaganja bili su raznovrsni – od radionica, predavanja, tribina, okruglih stolova, performansa, glazbenog programa, predstavljanje knjiga i ne manje važnog neformalnog komuniciranja među sudionicima i posjetiteljima.

Sudjelovanje izlagača iz svih dijelova Hrvatske govori o izrazitoj zainteresiranosti za kreativnu suradnju i ponajprije za ključne elemente institucionaliziranja kreativne industrije. Kreativnom riznicom pokrenuta je upravo takva rasprava i na taj način su u Osijeku postavljena ključna pitanja koja će utjecati na formaliziranje kreativnog sektora.
Ozbiljnost Kreativne riznice svakako počiva i na ugledu Ekonomskog fakulteta u Osijeku kao jednog od njezinih organizatora. Kreativna riznica omogućila je susretanje i dijalog kreativnih individualaca ali i akademskih institucija (sastavnica Sveučilišta) Hrvatskog klastera konkurentnosti kreativne i kulturne industrije, Ministarstva kulture, grada Osijeka, a sve su to naznake onoga što bi Osijek kao kandidat za Europsku prijestolnicu kulture trebao i nadalje činiti.

* Spominjete vertikalnu i horizontalnu komunikaciju dionika kreativne industrije. Kako ju postići? Što bi ona značila za prepoznatljivost identiteta Osijeka?

– Vertikalnu komunikaciju teško je postići bez događanja poput Kreativne rizinice te bez dobro postavljene i organizirane digitalne platforme. Kreativni pojedinci koji žive i rade u Osijeku svojim djelovanjem čine identitet grada. Naravno da identitet grada ovisi i o njegovoj povijesti, ali bez kreativnih transformacija (umjetničkih i znanstvenih) identitet postaje beživotna tvorevina.

U okviru Andizeta prijavljujemo projekte koji su temom vezani uz definiranje, prepoznavanje i promoviranje osječkog identiteta te kreativnih proizvoda osječkih kreativaca.

Osijek kao sveučilišni grad ima sve pretpostavke za organiziranje kreativne industrije te za korištenje Sveučilišta kao ključnog partnera. Sveučilište u Osijeku važan je resurs i očekujemo projekte koji bi integrirali znanost i umjetnost. Od ukupno 11 sveučilišta u Hrvatskoj, osječko je treće po broju studentaii što postaje jedna od temeljnih odlika identiteta grada, ali i zamašnjak za novonastajuću kreativnu industriju.

* Bavite se istraživanjima kulturnih i kreativnih gradova. Imate li spoznaje o tome kako globalizacija utječe na njih?

– Urbanizacija potaknuta globalnim trendovima dovodi do fenomena koji kulturne i kreativne industrije smješta u središte razvoja velikog broja gradova koji upravo ove industrije koriste kao podlogu svog razvitka zahvaljujući čemu je nastao i novi pojam – kreativni gradovi.1 Osim razvoju gradova, proizvodi kulturnih i kreativnih industrija doprinose razvoju gospodarstva u cijelosti. Razlog takve njihove uloge leži u činjenici da su proizvodi kulturnih i kreativnih industrija u najvećoj mjeri  domaći proizvodi, a proizvodnja u kuturnim i kreativnim industrijama temeljena je na neograničenim resursima individualne kreacije, znanstvene i tehnološke inovativnosti te nacionalne kulturne baštine.

Ekonomski fakultet u Osijeku razmišlja već u tom smjeru tako da u nastavnom planu i programu možete pronaći novi kolegij Kulturna i kreativna ekonomija.

Transformacije gradova u kulturna i kreativna središta događaju se brižljivom izgradnjom kulturne reputacije gradova kroz ponudu kulturnih i kreativnih sadržaja. U posljednje doba i Osijek doživljava takve inicijative. Jedna od njih koju ovom prigodom pozdravljam svakao je interaktivni projekt Zaboravljena Tvrđa koji će kulturnim turistima ponuditi kazališno turističke predstave.

* Ugrožavaju li kreativne industrije kulturu u tradicionalnom smislu? Postoje li gradovi koji žive isključivo od kreativnih industrija? Ako da, što bi to značilo za Osijek?

– Kreativne industrije u velikom broju zemalja EU dijele se na kulturne i kreativne industrije jer prvi dio sintagme (kulturne industrije) organiziraju poslovanje baštinskih institucija kao što su muzeji, arhivi i knjižnice dok termin kreativne industrije organiziraju djelatnosti izložene tržištu – od arhitekture i slikarstva do dizajna i oglašavanja.

Kulturne industrije mogu i trebaju surađivati s kreativnim industrijama, a njihova uspješna suradnja donosi ekonomske efekte.

Prema mnogim teoretičarima  za najuspješniji primjer kreativnog europskog grada navodi se Manchester City. Brian O’Connor, profesor kulturne industrije na School of Performance and Cultural Industries Sveuilišta u Leedsu, autor nekoliko zbornika i studija o kreativnim gradovima  Manchester City ističe kao ekonomski pothvat koji je drugačijom dinamikom kulture donio veliki broj novih radnih mjesta i zamašne investicije u kreativna poslovanja. Takva je promjena rezultirala i izmijenjenom slikom urbaniteta – neatraktivni dijelovi grada posredstvom kuturnih industrija postali su aktraktivni.
Za Osijek vidim priliku njegovo pridruživanje onim gradovima koji se okreću od „prljavih“ industrija i usmjeravaju u razvijanje kreativnih industrija kao industrije „čistih“ resursa. Osijek je još uvijek prepun podsjetnika na ugašenu slavnu industrijsku prošlost. Možda je pravi trenutak da Osijek svojom kreativnom zonom počne privlačiti i poticati upravo kreativna zapošljavanja i samozapošljavanja.

Imenovanje Osijeka Europskom prijestolnicom kulture doprinijelo bi tranziciji Osijeka u kreativni grad koji svojim kreativnim industrijama njeguje i čuva kulturnu tradiciju.

U prilog nam ide članstvo u Europskoj Uniji i mogućnost apliciranja na široku ponudu fondova namijenjenih financiranju projekata iz ove domene. Europska Unija u svom proračunu bilježi kontinuirani rast izdvojenih sredstava za kulturnu i kreativnu industriju.

* Što je sljedeća aktivnost koju planirate u okviru Andizeta?

– Intenzivno pripremamo Kreativnu riznicu 2016. koja će propitivati društveno odgovorno poslovanje kreativnog sektora. Nastojat ćemo popraviti i neke organizacijske propuste, a jedan od njih je bila i nedovoljna oglašenost simpozija te mnogi zainteresirani nisu dospjeli prijaviti svoje sudjelovanje.

Ukoliko uspijemo i ove godine osigurati dolaske uglednih kreativaca u Osijek potvrdit ćemo kao je Osijek atraktivan grad za kulturna i kreativna okupljanja te kako je temelje kreativne industrije moguće postavljati i na popularizacijskim simpozijima koji se organiziraju u Osijeku.