Marijan Gubina

 

Marijan Gubina, predsjednik udruge Auxilium, autor knjige 260 dana

Marijan Gubina, predsjednik udruge Auxilium, autor knjige 260 dana

Poticanjem književnika da svojim perom utječu na razvoj kulture mira uspjeli smo građanima približiti problem nasilja i emotivne invalidnosti

* Pokrenuli ste udrugu za promicanje razvoja kulture – čitanja knjige. Na koji se način želite približiti građanima, a posebno djeci?

– Udruga AUXILIUM osnovana je s ciljem razvoja kulture mira, a kako je kultura/ područje književnosti jedno od najsnažnijih „alata“ za razvoj društva posebno smo dali značaj književnosti u svim oblicima. Poticanjem književnika da svojim perom utječu na razvoj kulture mira uspjeli smo građanima približiti problem nasilja i emotivne invalidnosti, no ujedno i zainteresirati mnogobrojne građane na razvoj kulture čitanja knjige.

Iako su djeca od posebne važnosti i nužno je da djeca stvaraju naviku čitanja knjige, neosporna je činjenica da moderno vrijeme, odnosno novi stil života nosi svoje negativne čimbenike pa je time teže utjecati na djecu i mlade.

No, bitno je isticati da nije nemoguće, već je samo teže te da se i naši modeli pristupa djeci i mladima također moraju prilagođavati novim uvjetima. Uzevši u obzir da je kultura čitanja knjige odavno ugrožena mi smo odbacili teorije koje se baziraju na davnoj prošlosti i svakodnevno analiziramo, anketiramo i razgovaramo s djecom i mladima te se prilagođavamo njihovim potrebama, odnosno provodimo prihvatljive modele. Jedan od njih je školski program „Mirotvorac „ u kojem se knjiga 260 dana koristi kao alat, a zbog našeg nenametanja obveze da je pročitaju, učenici sami pokazuju veliku zainteresioranost za istu.

* Što je još potrebno činiti kako bi se kulturne vrijednosti učinile dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Nužno je stvoriti nepolitički interdisciplinarni tim koji bi napravio savez ili platformu kulturnih dionika grada Osijeka čiji bi cilj bio koordinirano zajedničko djelovanje s jasnim zadacima, vremenom provedbe zadataka i evoluacijom djelovanja.

 

* Smatrate li da u Osijeku postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je to važno?

– Nažalost, ne postoji, no doći će ili je došlo vrijeme i za to. Danas svatko trči na svoju stranu, sudaraju se međusobno i rijetki dođu do cilja, a svakim novim danom sve je manje sudionika. Smanjenjem broja sudionika smanjuje se i kvaliteta.

Od iznimne je važnosti stvoriti platformu kulturnih dionika kako bi se znalo tko, što, na koji način i kako radi.

Uvođenjem reda sigurno bismo obogatili kulturnu ponudu grada Osijeka i povećali interes, kako direktnih, tako i indirektnih korisnika.

* Što prepoznajete kao osječki kulturni identitet?

– Osijek je zbog svoje kulturne povijesti bogat grad i zbog iste ima izgrađen kulturni identitet, no on se mora održavati i graditi dalje kako ga s vremenom ne bismo sami osiromašili.

* Na koji ga je način potrebno promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

Dio kulturnog identiteta grada Osijeka su 22 manjinske zajednice koje svojom kulturom, kao i stilom života obogaćuju grad Osijek te nam otvaraju veće mogućnosti i bolju produktivnost kako na regionalnim, tako i na europskim razinama.

* Koje su prednosti dobivanja titule Europska prijestolnica kulture? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Puno je prednosti, no najbitnije je osnaživanje kulture s ciljem brendiranja grada Osijeka i kulturnih dionika.

Potrebno je da grad Osijek ponudi multifunkcionalni kulturni sadržaj koji će se odraziti na turizam i gospodarstvo.

Grad Osijek kao europska prijestolnica kulture zasigurno će imati otvorenu mogućnost plasiranja svojih kulturnih projekata, odnosno kulturnih izričaja kroz knjigu, slikarstvo, kiparstvo, kazalište i drugo, no na nama je da se za isto kvalitetno i pravovremeno pripremimo kako bismo izvozili, a ne uvozili.

* Što bi u Osijeku trebalo izgraditi, koje projekte pokrenuti kako bismo opravdali ovu titulu?

– Prije svega moramo izgraditi jedinstvo koje ćemo kroz koordinirano djelovanje potvrditi. Koordiniranim djelovanjem postići ćemo kvalitetu i kontinuitet, a jedino kvalitetom i kontinuitetom možemo opravdati titulu.
Jedan od mnogobrojnih projekta koji ima „glavu i rep“ te multifunkcionalnost i multikulturalnost je projekt „Prijatelji manjina“.

* Što Osijeku treba ostati nakon 2020.?

Neupitno je potreban Dom kulture koji će sadržajno obuhvatiti svu vrstu kuture te pružiti građanima grada Osijeka i turistima pogled u prošlost i budućnost s osjećajem i osjetilima sadašnjosti. Sastavni dio Doma kulture je i multimedijska 6D atrakcija naslova Vremeplov Osijeka.