Kruna Fürst Medić

Kruna Fürst Medić, književnica

Kruna Fürst Medić, književnica

Sama titula ne bi značila puno, ako bi se infrastruktura kulture podredila  samo kratkoročnim brzopletim i prolaznim efektima

* U čemu vidite najveći potencijal osječke književne kulture? Je li on dovoljno iskorišten?

– Osobno držim da Osijek ima relativno dobar potencijal književne kulture i baštine, ali on nije strukovno dovoljno međusobno povezan, poštovan  i uvjetovan, već je prepušten ad hoc događanjima, često privatno – političkim nadmetanjima i nametanjima medijima te osječkoj kulturnoj javnosti.

Ne poštuje se dovoljno nastavak uvažavanja već postignutog u književnom osječkom životu (čija je kakvoća i provjerena) i tradicijski zanimljivog književnog blaga.

Pitajmo se samo nešto gotovo minorno: zašto primjerice u Osijeku nema interesa za povezivanjem i osnivanjem udruge pjesnika haiku poezije, a ima toliko haiku- stvaralaca?!

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Je li tko zakazao?

– Je li tko zakazao? Jesmo, svi. I ustanove, i sebičnost svih nas pojedinaca zajedno, i politizacije svih vrsta i stranaka! To je temeljni problem, i to ne samo Osijeka! Drugi problem jest što smo svjedoci kojekakvih fest-poplava i zabavnih manifestacija koje  ipak uzmu dio financijskog kolača Grada.

Mnoge su i izmišljene, neoriginalne, bezvrijedne tradicijske podloge. A toliko privlačnih  i odista sjajnih tradicijskih događaja Osijek ima!

Osobno sam za nastavak, objedinjavanje  i ulaganje u tradicijske kulturne vrijednosti sa samo nužnim dodatkom osuvremenjavanja. Kako to dobro radi gospodin Vlado Pest i naša Turistička zajednica!

* Ukoliko postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kultre? Kako ga riješiti?

– Pri Gradu treba osnovati, ali izbjegavati stranački utjecaj, Centar za kulturu grada Osijeka u čije bi vijeće bili uključeni marljivi  nesebični  kreativci i objedinitelji-organizatori  kulture, koji bi mogli konkretno i nesubjektivno donositi godišnji program kulture koji bi bio prethodno predstavljen  i kulturnoj osječkoj javnosti prije uvrštavanja u dnevni red Gradskog vijeća. Naravno, njegov bitni dio bio bi i Program društvenih djelatnosti Grada Osijeka, tj. kulture uopće! Jedan savjet, koji  bi doveo do novih kulturnih sveza i brzih  pomaka u svakom gradu, pa tako i kod nas, a važi za sva, i bivša, i buduća vremena, glasi:

Nužan je apsolutni odmak pravih potreba  kulture  od  svih onih , nazovimo ih golih stranačko – političkih potreba.

Izuzetak u tome su stručno-izvršno-upravni djelatnici u gradskoj upravi, provjereni kulturnjaci!

* Na temelju čega bi Osijek mogao postati Europskom prijestolnicom kulture? U čemu vidite prednosti te titule?

Sama titula ne bi značila puno, ako bi se infrastruktura kulture podredila  samo kratkoročnim brzopletim i prolaznim efektima, tek zbog sredstava koja su eventualno na vidiku.

Kulturne vrijednosti treba povezati i logično, i smisleno , ali i turistički atraktivno i za vremena koja nam dolaze!

A Osijek ima snage i mogao bi biti ne samo grad prvog tramvaja i prvog piva u  Hrvata, već i prva europska prijestolnica kulture u Hrvata!

* Kako vi osobno možete unaprijediti kulturu grada? Imate li planove u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

Predlažem, sasvim konkretno, da se pokuša organizirati poneki od predloženih programa u književnoj kulturi Osijeka uz već postojeće Osječko ljeto kulture.

Proljetni  uvod  u osječko ljeto kulture mogao bi započeti s 13. lipnja te bi obuhvaćao u preduskrsnom travanjskom tjednu već postojeću manifestaciju Šarana jaja bojama grada i Cvjetni korzo.

Uz evenutalno književnu izložbu najvrednijih raritetnih osječkih književnih izdanja po značajnijim obrazovinm ustanovama, u osječkom arhivu i Muzeju Slavonije ili viđenijim knjižarama. Obuhvaćao bi i 13. lipnja kada se obilježava Dan trešanja (kao višestoljetnu nematerijalnu kulturnu običajnu baštinu vezanu uz Antunovo u Tvrđi), Jagode Truhelke i osječke haiku poezije. Nositelji programa bi uz Grad Osijek mogli biti gradska I županijska  Turistička zajednica, Gradska tržnica, odabrane obrazovne ustanove , mediji, crkva Sv. križa i drugi. Tu je i 21. lipnja, Dan proljeća u kojemu bi stih i cvijet  trebale dobiti sve osječke Vesne, ali i organizirati večer ljubavne poezije pod nazivom Parkovi (prema nazivu popularne pjesme  pokojnog osječkog književnika Saše Benčeka).

Zlatni danci osječke mladosti a prema nazivu romana Jagode Truhelke bi se trebali obilježavati 22. lipnja.

Tada bi se mogli predstaviti književni godišnjaci osnovaca, srednjoškolaca te studenata i mladeži čime bi se izbjeglo o stihijsko tiskanje časopisa tek pojedinih osnovnih i srednjih škola. Pritom bi se mogle dodijeliti eventualno tri nagrade pojedincima  za književni najuradak iz svakog godišnjaka naziva: Zlatna kap književnog slapa (prema pjesmi Slap D. Cesarića koji  bijaše osječki učenik). Uz već postojeći književni natječaj  Anto Gardaš za prozu, trebalo bi raspisati novi književni natječaj za poeziju kao sjet na tragično preminulog osječkog pjesnika Luju Medvidovića. Trebalo bi oplemeniti dugogodišnju  književnu  manifestaciju Krležini dani u HNK-u još nekim  književno-fotografskim trenutkom kao što su Esekerske književne razglednice Vilme Vukelić uz tiskanje starih osječkih razglednica ili Izložba svih monografskih izdanja iz života Osijeka.

 

Join the conversation! 1 Comment

  1. sjajne, promisljene i iskustvene ideje koje trebaju od prve do zadnje biti smjernice kulturne politike gradske kulture u kandidaturi OSI JEKA za EPK
    Kruno,prevazno da Te imamo uz sebe .

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s