Valerija Fischbach

Valerija Fischbach, dirigentica Hrvatskog pjevačkog društva Lipa

Osijek, to je jedinstvo u glazbenoj različitosti

* Gledajući kroz prizmu HPD Lipa, kako i kamo treba usmjeriti kulturni identitet Osijeka da bi zaslužio titulu Europska prijestolnica kulture?

– Hrvatsko pjevačko društvo „Lipa” Osijek osnovano je 1876. i djeluje kao najstarija kulturna udruga grada Osijeka s hrvatskim imenom. U imenu HPD-a „Lipa” sadržan je program pjevačkog društva, tijesno povezan s tradicijom, kulturom i sudbinom svoga naroda. Kao pjevački zbor HPD „Lipa” ostvarila je veliki broj nastupa, tkajući duhovno zajedništvo naših ljudi i krajeva među vertikalama grada Osijeka, na širinama Slavonije i Baranje, diljem Hrvatske, na samostalnim koncertima, regionalnim, republičkim i državnim smotrama i natjecanjima, a unazad 20 godina i na brojnim gostovanjima i natjecanjima u inozemstvu. „Lipa“ je gostovala u Italiji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj, Češkoj, Slovačkoj, Grčkoj, Malti i Nizozemskoj, gdje je uz zapažene nastupe primila i veliki broj nagrada i priznanja te na taj način bila „promotor“ i „veleposlanik“ grada Osijeka na najbolji mogući način.

Čast mi je i privilegija biti dijelom ovoga društva koje je osnovano sa svrhom njegovanja i unaprjeđivanja zbornoga pjevanja i kulturnog druženja. Opstalo je pod svojim imenom na navedenom temelju i djelovalo u navedenom duhu isključujući svaku politiku. Kulturno druženje, lijepa umjetnost, glazba i pjesma jesu plodovi po kojima se „Lipa” prepoznaje. Temeljni cilj „Lipe“ je čuvati, štititi, poticati i razvijati autentičnu kulturu svoje domovine te ju povezivati s drugim kulturama, a unazad 138 godina postojanja ostvarivan je mnogim vrijednim inicijativama koje su obilježavale svoje doba šireći prostore slobode stvaranja, ljepote življenja i kulturnog druženja.  Time se potvrđuje osječki kulturni identitet kroz prizmu HPD-a „Lipa“ kako nekad, tako i danas.

Kulturni identitet Osijeka treba u što većoj mjeri usmjeriti prema poticanju kulturno-umjetničkog amaterizma jer se već mnogo puta do sada dokazalo da Osijek ima izuzetno veliki potencijal na tom području.

Što je još bitnije, nove generacije prepoznaju to bogatstvo te rado nastavljaju ,,utrtim stazama” prethodnih generacija. Svaka nova generacija nastoji očuvati preuzeto, ali isto tako i ponuditi nešto novo, nešto svoje. Time se zapravo gradi i čuva kulturološki identitet, spajanjem starog i novog, a u tome Osijek može jako puno ponuditi.

* Što bi Osijek dobio titulom Europska prijestolnica kulture? Što bi moglo presuditi za dobivanje titule?

– Titulom Europske prijestolnice kulture grad bi imao mogućnost predstavljanja svojih kulturnih raznolikosti  široj javnosti: od profesionalnih ustanova (Glazbena škola, Hrvatsko narodno kazalište, Umjetnička akademija), do već spomenutog bogatog kulturno-umjetničkog amaterizma. Time bi došlo do još većeg kulturološkog povezivanja s drugim narodima i pružile bi se puno veće mogućnosti otvaranja prema europskoj kulturnoj i gospodarskoj sceni. Slijedom toga, to bi utjecalo na još veću popularizaciju glazbene kulture različitih usmjerenja te bi se otvorila i mogućnost poboljšanja infrastrukture grada u vidu izgradnje kulturnog centra, koncertne dvorane, obnavljanja Tvrđe, a sve bi to u konačnici bio, osim glazbenog, i veliki gospodarski uspjeh. Raznolikost na glazbenoj sceni vidljiva je kroz djelovanje mnogih stručnih i sposobnih individualaca, ali i kroz djelovanje manjih i većih uspješnih kulturno-umjetničkih društava, pjevačkih društava te vokalnih i instrumentalnih sastava.

* Koji je najveći potencijal glazbene djelatnosti Osijeka?

– Građani Osijeka prepoznaju HPD „Lipa“ kao kulturnu vrijednost grada, a Društvo nastoji svojim djelovanjem opravdati to povjerenje. Odnos između Osječana i „Lipe“ je nešto što počiva na tradiciji dugoj već punih 138 godina. Mislim da i to samo po sebi jako puno govori. Svojim programima HPD „Lipa“ obogaćuje kulturno – umjetničku ponudu grada Osijeka, a to će nastojati i ubuduće. Kreativnošću, inovativnošću glazbenih projekata potrebno je uvijek pronalaziti nove načine kako glazbu i kulturu uopće približiti vjernoj publici. Potencijal glazbene kulturne djelatnosti Osijeka je u glazbenom školstvu (Glazbena škola Franje Kuhača, Umjetnička akademija, škole tambure), u kulturnim institucijama (Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku), u amaterskim udrugama (pjevačka društva, kulturno-umjetnička društva, folklorna scena). Svi segmenti su podjednako važni i u svakome postoji veliki potencijal i mogućnost razvoja. Ukratko, potencijal glazbene kulturne scene Osijeka je da postoji jedinstvo u glazbenoj različitosti i na tome treba još više inzistirati u radu s nadolazećim generacijama.

* Postoje li problemi u djelatnosti osječke glazbene kulture?

– Kulturološka suradnja na razini grada postoji i na zadovoljavajućoj je razini, što znači da je uvijek moguće još i više. Grad potiče rad kulturne scene, ali je s obzirom na opću ekonomsku situaciju stalno prisutan problem financiranja rada društava i potpore projekata na području kulture. Potrebna je jasnija strategija kulturnog razvitka, možda na način da svi sjednemo za stol, izložimo svoje ideje i pokušamo donijeti nekakvo zajedničko sretno rješenje.  Potrebno je posvijestiti da se zapitamo što mi možemo učiniti za grad, a ne voditi se samo time što grad može učiniti za nas.

* Kad biste raspolagali novcem kojega Europska unija dodjeljuje gradu koji će postati Europskom prijestolnicom kluture – što biste u Osijeku napravili?

 – Osijeku ponajviše treba koncertna dvorana s kapacitetom od oko 1000 sjedećih mjesta, prostrane pozornice i valjane akustike; kulturni centar s popratnim sadržajima (dvorane za pokuse, ljetna pozornica…).

Kulturno-umjetnička društva trebaju trajni smještaj u adekvatnim prostorima za probe, ali i smještaj vrijedne arhivske građe. Smatram da je potrebno vratiti „život“ u centar grada, probuditi duh „starog“ Osijeka.

* Koji su vaši planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta glazbene kulturne djelatnosti?

– Kao i do sada, moj poziv je glazbena pedagogija i rad u kulturno-umjetničkom amaterizmu. To zaista smatram pozivom i na tim područjima mi nikada ne ponestaje ideja. Rad s ljudima i glazbom – to nikada ne može biti dosadno i uvijek i sama shvatim da kada se spoje glazba, ljubav i talent pomiču se granice.

* Ako Osijek ikada postane Europska prijestolnica kulture, što bi mu trebalo ostati poslije toga?

– Uređeni srednjoeuropski grad živopisne kulturne scene, sa sretnim i zadovoljnim građanima!

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s