Majda Milinović

Majda Milinović, voditeljica Dječjeg zbora Zumbići

Majda Milinović, voditeljica Dječjeg zbora Zumbići

Nedostaje ideja, truda i rada u pojedinim područjima kulture

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li taj potencijal dovoljno iskorišten?

– Najveći je potencijal grada Osijeka, ali i cijele regije, bogatstvo kulturne baštine i kulturne tradicije koje svoj snažan utisak ostavlja i u današnjem vremenu. Grad Osijek može se pohvaliti raznovrsnošću kulturne ponude, što dokazuju institucije kulture, brojni zborovi, ansambli, kulturno-umjetnička društva, plesne skupine i razne glazbene skupine. Kako sam nedavno diplomirala na studiju Glazbena pedagogija Umjetničke akademije u Osijeku i sudjelovala u brojnim projektima koji su izgradili prepoznatljivost studentske umjetničke scene, svakako ističem i važnost grada Osijeka kao studentskoga grada.

Velik su potencijal upravo mladi, talentirani ljudi, studenti osječkoga Sveučilišta, koji bi svojim sadašnjim, ali i budućim radom, grad Osijek mogli učiniti atraktivnijim mjestom življenja.

Potencijal naše regije, kako u svemu, tako i u kulturi, nije dovoljno iskorišten. Veliku tu ulogu igra loša financijska situacija u državi, ali kao veći problem vidim nedostatak ideja, truda i rada u pojedinim područjima kulture, što se manifestira i na osječku publiku do koje je ponekad teško pronaći put. Često je teško pridobiti pozornost javnosti, ali vjerujem kako će osječka, ali i šira javnost, prepoznati i podržati kvalitetu i dobre ideje ukoliko ustrajno i u skladu sa svjetskim trendovima radimo na njihovu razvitku.

* Kako biste kulturne vrijednosti učinili dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Kako bi kulturne vrijednosti postale svakodnevicom Osječana, potrebno je na tomu raditi od malih nogu. Sve kreće od odgoja i obrazovanja u obitelji, vrtićima, zatim školama i u sustavu visokoga obrazovanja. Upravo se time bavimo u radu s dječjim zborom „Osječki zumbići“, gdje, osim što pjevamo, plešemo, družimo se i učimo, odgajamo i kulturno osvještavamo naše pjevače od vrtićke dobi.

I sama sam jedan od primjera tog odgoja – u Zumbićima sam počela pjevati s četiri i pol godine, nakon toga sam upisala i Glazbenu školu, a kako sam odrastala, iz Zumbića sam prešla u Vokalni ansambl „Brevis“. Nedavno sam magistrirala na Umjetničkoj akademiji u Osijeku, a danas sam voditeljica Osječkih zumbića.

Circle of life u glazbenom je smjeru odredio moj profesionalni i akademski put, a ja se tu priču trudim prenositi i na moje pjevače. Kako bi kulturu približili svakodnevici naših sugrađana, važno je pridobiti pažnju medija koji danas imaju velik utjecaj na društvo, kako bi se razvila svijest cjelokupne javnosti o raznim oblicima kulture koji su prisutni u našemu gradu, ali i svijetu. Osim što je, kako sam već i spomenula, potrebno proširiti i povećati ponudu kulturnih sadržaja, potrebno ju je i živjeti u svakodnevnom životu.

* Identitet treba pronaći, utvrditi i usmjeriti. Koji je osječki kulturni identitet?

– Na osječki su kulturni identitet velikim dijelom utjecale povijesne okolnosti i vremena u kojima su ljudi živjeli. Vjerujem kako će većina ljudi Slavoniju najčešće povezati uz tamburu, bećarac, folklor i posebnost narodnih običaja. Govorimo li o arhitekturi, u središtu je pozornosti barokna Tvrđa kao povijesna jezgra Osijeka, konkatedrala Sv. Petra i Pavla te raskošna secesijska Avenija. Iz mog sadašnjeg kuta gledanja identitet Osijeka čine i kulturne manifestacije Grada i Sveučilišta te bogata zborska i umjetnička scena koja željno iščekuje zasluženu pozornost javnosti i prepoznatljivost na nacionalnoj i svjetskoj razini.

Dječji zbor „Osječki zumbići“ također čini identitet našega grada, tradiciju koja traje već 26 godina.

Tijekom dosadašnjeg rada kroz naš je zbor prošlo preko 2000 pjevača, ostvarili smo brojne zapažene koncerte i osvojili prestižne nagrade. To je dokaz kontinuiranog i kvalitetnog dugogodišnjeg rada. Što se tiče daljnje izgradnje i oblikovanja kulturnoga identiteta, Grad Osijek ima čvrste temelje, što u budućnosti treba rezultirati širokom ponudom različitih i kvalitetnih kulturnih sadržaja koji su oblikovani u skladu s vremenom u kojem živimo i dostupni konzumentima svih dobnih skupina.

 

* Na koji ga je način potrebno promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Da bismo promicali vlastiti identitet, najprije sami moramo progledati i početi cijeniti ono što imamo u vlastitom dvorištu. Kada budemo dovoljno voljeli i prepoznavali potencijal kulture koju može stvoriti naš grad, identitet će se, uz suradnje s identitetima drugih gradova i država, potpore i poticaje te dobre projekte, plasirati na više razine regionalnog, nacionalnog i europskog tržišta.

* Dugo ste godina bili predsjednica Studentskog zbora Umjetničke akademije i voditeljica ste Dječjeg zbora „Osječki zumbići“ pa možete iz vlastitog iskustva govoriti o suradnji među kulturnim dionicima. Postoji li ona i zašto je potrebna jasna kulturna politika?

– Potreban je, prvenstveno, jasan, kvalitetan i dobro razrađen strateški plan radi određivanja smjera razvoja gradske kulture, jačanja kulturnog identiteta grada i plasiranja kulturne ponude grada Osijeka na šire tržište. Studentski zbor Umjetničke akademije u Osijeku, čija sam predsjednica bila tijekom studiranja, ima izvrsnu suradnju sa Sveučilišnim zborom, samim Sveučilištem J. J. Strossmayera, njegovim sastavnicama, Gradom Osijekom, ali i istaknutim akademijama u svijetu. Studenti Umjetničke akademije sudjeluju u brojnim projektima od kojih je većina međunarodnoga karaktera. Kao značajnije treba istaknuti: Međunarodni festival kazališnih akademija-Dionizijev festival, Međunarodni festival vokalne glazbe „InterVox“, Međunarodno pjevačko natjecanje „Lav Mirski“, Božićni festival glazbenoga odsjeka „GLAZBOS“. Svi ovi festivali svoje sjedište imaju upravo u Osijeku, a u sklopu njih naš se grad predstavlja i na međunarodnoj umjetničkoj sceni. U suradnji sa Studentskim zborom Sveučilišta, Studentski zbor Umjetničke akademije već dugi niz godina organizira tradicionalnu manifestaciju osječkoga Sveučilišta „Osječko ljeto mladih“. Studenti Umjetničke akademije, često zajedno s profesorima, sudjeluju u izvedbama Umjetničkoga programa. Kako i priliči našem stručnom opredjeljenju, na nastavi nismo uvijek sjedili u klupama i slušali suhoparna predavanja, već smo kroz projekte učili i stvarali te na zanimljive načine, pod mentorstvom i stručnim vodstvom naših profesora, dolazili do novih spoznaja.

Zajedničkom snagom, energijom i željom za afirmacijom mladih umjetnika, studenti i profesori Umjetničke akademije u Osijeku uvelike pridonose ponudi kulturnih događanja grada Osijeka, a i šire.

Govorimo li o doprinosu Dječjeg zbora „Osječki zumbići“, dovoljno govori činjenica da je zboru dodijeljeno priznanje Grada Osijeka za uspješno djelovanjena promicanju glazbene kulture grada Osijeka, kao i Pečat grada Osijeka za značajan doprinos u duhovnom razvoju grada Osijeka. Tijekom višegodišnjega rada, zbor je ostvario zapažene rezultate na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Zbor je održao koncerte, pobjeđivao na prestižnim natjecanjima, sudjelovao u operama Hrvatskog narodnog kazališta u Osijeku, izvedbama u sklopu „Osječkog ljeta kulture“. Snimili smo i nekoliko nosača zvuka, a prošle godine napunili dvoranu ,,Zrinjevac“ gdje smo zajedno, sadašnji i bivši pjevači, velikim slavljeničkim koncertom proslavili 25. obljetnicu rada.

* Osijek je bogat kulturnom raznolikošću. Što bi moglo presuditi u dobivanju titule Europska prijestolnica kulutre?

– Osijek je mali grad sa širokom lepezom različitih kulturnih usmjerenja. Skupimo li sve adute koje imamo, spojimo li tradiciju i suvremenu kulturu i umjetnost, prikažemo li ih u pravom svjetlu, izvrsne i kvalitetne, Osijek bi zasigurno mogao ponijeti titulu Europske prijestolnice kulture.

* Što vidite kao prednosti ove titule? Što bi Osijek njome mogao dobiti?

– Prednost ove titule upravo je ona po sebi sama – bila bi to velika čast i prestižno priznanje za grad Osijek, za sve one koji čine kulturu grada Osijeka i koji se svojim radom trude razvijati ju, ali i za svakog građanina našega grada koji tu kulturu uživa. Vjerujem kako bi ta titula imala značajan doprinos u podizanju cjelokupne kulturne svijesti svih nas, a uz financijska bi sredstva koja bi nam bila na raspolaganju Osijek mogao dodatno jačati i razvijati se u tome smjeru.

* Koji su to infrastrukturni projekti koje bi u Osijeku trebalo pokrenuti kako bismo opravdali titulu Europska prijestolnica kulture?

– Izgradnja novih, adekvatnih objekata za provođenje kulturnih i umjetničkih programa, te obnova već postojećih prostora. Želimo li opravdati titulu Europske prijestolnice kulture, moramo urediti dvorane, galerije, muzeje i ostale gradske prostore.