Krešimir Tolj

Krešimir Tolj, frontman i glavni vokal Passage benda

Krešimir Tolj, frontman i glavni vokal Passage benda

Titula bi bila zamašnjak kulturnog stvaralaštva i alat koji bi kulturnjake „natjerao“ na suradnju

* Passage band postoji već 26 godina i jedan ste od najpoznatijih cover bendova u Hrvatskoj. Često ste na osječkim javnim događanjima, trgovima. Kako biste učinili kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Arhitektonska kultura dijelom je svakodnevnoga života Osječana, što izravno, što subliminarno. To je svakako zanimljiv potencijal.

Trebalo bi spojiti brendirana arhitektonska obilježja grada s ostalim oblicima kulturnog stvaralaštva.

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Supkultura.

* Je li on dovoljno iskorišten?

– Odgovor na ovo pitanje je vrlo jednostavno i glasno NE.

Hermetizirani javni kulturni prostori, elitizam i kvazielitizam kulturnih djelatnika, kukavički konzervatizam, stvorili su utvrde samodopadnosti, i što je još gore, učmalosti i nečinjenja.

Ipak postoji i zdrav primjer. Umjetnička akademija u Osijeku donosi svježinu u kulturni život grada sve češćim iskoracima u supkulturalno. I po mom mišljenju to bi mogla biti platforma razvoja kulture današnjice u našemu gradu.

* Na koji bi način trebalo promicati kulturni identitet Osijeka na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

Prepoznavanjem pojedinca. Onoga koji ima što ponuditi na globalnoj razini. Bezrezervno stati uz njega. I kroz tako otškrinuta vrata, predstaviti sve vrijedno.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona važna?

– Vidljivo je kako ne postoji, što sam u odgovoru na prijašnja pitanja i obrazložio.

Bez suradnje, nema suvremenog kulturnog stvaralaštva, a još manje kulturalne strategije.

* A problemi? Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.

– Mnoge sam već naveo. Ali sad mi pade na pamet još jedan. Pretjerana kritičnost kritike i javnosti, koja počesto inicira samokritičnost autora. Tako se stvara negativna selekcija.

Uporni zauzimaju kulturni prostor.

Rješenje je, možda, u poticanju svih oblika stvaralaštva davanjem srednjoročnih kredita na negativnu kritiku.

* Što bi Osijek dobio titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Prednosti su mnogostruke i sigurno neću biti osobito originalan kad kažem da je turistički potencijal ogroman.

No, po mom mišljenju važnije, mislim da bi eventualno dobivanje titule Europske prijestolnice kulture bilo zamašnjak kulturnog stvaralaštva i alat koji bi kulturnjake „natjerao“ na suradnju.

* Što je prioritet Osijeku, ako govorimo o programima u kulturi odnosno infrastrukturnim projektima u okviru titule Europska prijestolnica kulture?

Muzej suvremene umjetnosti.

Pokloniti javnosti po jedno suvremeno djelo i imamo postav.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon 2020.-e?

– Ovisnost građana o kulturi u najširem smislu.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s