Josip Uglik

Josip Uglik, ravnatelj Glazbene škole Franje Kuhača

Josip Uglik, ravnatelj Glazbene škole Franje Kuhača

Potrebno je odgojiti takav naraštaj kojemu će kultura biti sastavni dio života i potreba

* Osijek ima dugu tradiciju glazbenog školstva, a Glazbena škola Franje Kuhača Osijek jedan je od osječkih kulturnih identiteta. Na koji biste način promicali i zaštitili glazbeni kulturni identitet Osijeka na regionalnim nacionalnim i europskim razinama?

– Glazbena škola Franje Kuhača Osijek iako je prvenstveno obrazovna ustanova, doista je jedan od nositelja glazbenog života u Osijeku. Učenici škole redovito su prisutni na natjecanjima glazbe i plesa regionalne i državne razine, na mnogim kulturnim zbivanjima u Osijeku, a prema financijskim mogućnostima predstavljaju školu, grad i županiju i izvan granica naše zemlje. Pri tome moram istaknuti veliku potporu koju školi pružaju Osječko-baranjska županija kao njezin osnivač i grad Osijek, bez kojih mnoge izvanškolske aktivnosti ne bi bile moguće.

Glazbeni kulturni identitet Osijeka na svim razinama možemo promicati i zaštititi na dva načina: što većim prisustvom domaćih snaga, kako profesionalnih tako i amaterskih, na glazbenim manifestacijama u zemlji i inozemstvu, te dokazivanjem Osijeka kao izuzetno dobrog domaćina svih glazbenih manifestacija državnog i međunarodnog značaja koje se održavaju u našem gradu.

Jedna od takvih manifestacija s kojima se može podičiti Osijek je EPTA Međunarodno natjecanje mladih pijanista koje se u osječkoj Glazbenoj školi bijenalno održava od 1999. godine i zahvaljujući kojemu je Osijek našao svoje trajno mjesto na pijanističkoj karti svijeta. Stalno domaćinstvo toga natjecanja Osijek je dobio upravo zbog besprijekorne organizacije i izuzetnog truda i entuzijazma svih zaposlenika Glazbene škole u realizaciji ovog projekta koji odrađuju potpuno besplatno. Smatram da je takav pristup svim kulturnim događanjima najbolja formula za promicanje i zaštitu glazbenog kulturnog identiteta Osijeka.

* U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka, a što bi moglo presuditi u dobivanju titute Europska prijestolnica kulture?

– Najvećim potencijalom kulturne djelatnosti Osijeka smatram brojnost i raznolikost kulturne ponude. Što se tiče glazbe, Osijek ima respektabilne predstavnike u svim njezinim segmentima: u obrazovanju od osnovne do visokoškolske razine, a u reproduktivnom dijelu od profesionalnih ustanova do brojnih vrlo kvalitetnih amaterskih društava koji promiču glazbu i folklornu baštinu.

uglik_10

* Postoji li jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona potrebna?

– Ono što je prvenstveno potrebno reći to je da u Hrvatskoj ne postoji strategija kulturnog razvitka. Bez nje je teško govoriti o jasnoj kulturnoj politici Osijeka.

Upravo sada radi se na strategiji kulturnog razvitka Osijeka za razdoblje od 2014. do 2020. godine. To je izuzetno važan dokument kojim će Osijek svoju strategiju graditi u kontekstu vlastitog okruženja, a ne izvan toga.

Stoga je suradnja najšire platforme kulturnih dionika neophodna i uvjet bez kojega se ne može.

* Ukoliko postoji, koji je to temeljni problem osječke kulture? S kojim se problemima Glazbena škola Franje Kuhača Osijek susreće, a smatrate ih nepremostivima?

– Kao temeljne probleme osječke kulture vidim dva faktora: Jedan je promjena strukture stanovništva u posljednjih 20-ak godina, što je znatno utjecalo na odnos žitelja Osijeka prema kulturi, a drugi je problem strategije kulturnog razvitka, odnosno njezinog nedostatka.  Na njoj se radi i vjerujem da će kreatori kulturnog života grada znati odgovoriti na sve izazove koje takav zahtjevan projekt stavlja pred njih.
Što se tiče problema s kojima se susreće Glazbena škola oni nisu drugačiji od problema s kojima se u današnje vrijeme susreće cjelokupno društvo, a to su ograničena financijska sredstva.

Mnogo je projekata koje su spremni i sposobni realizirati učenici i profesori škole, a za koje nema novaca.

Golemi trud i entuzijazam koji svakodnevnu ulažu u plemeniti posao kojim se bave nije moguće adekvatno vrednovati, niti ih nagraditi za izvanserijske rezultate koji su plod ljubavi prema svome poslu i izuzetne predanosti. Financijski faktor je presudan i u još jednom segmentu djelovanja Glazbene škole, a to je nemogućnost proširenja njene djelatnosti uslijed postojeće politike ograničenog zapošljavanja novih zaposlenika, te samim tim i ograničenog broja njenih polaznika.

* Na koji biste način učinili kulturne vrijednosti dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana?

– Da bi se to postiglo prvo je potrebno stvoriti bazu, odnosno odgojiti takav naraštaj kojemu će kultura biti sastavni dio života i potreba, kako bi se vratila ona kulturna klima koju je Osijek imao u vrijeme kada je bio jedan od vodećih kulturnih središta na ovim prostorima. Redovita i brojna ponuda kvalitetnih kulturnih sadržaja sljedeći je korak u tom procesu.

* Ako se Osijek zaista ovjenča titulom Europska prijestolnica kulture, na raspolaganju će nam biti milijuni eura za različite programe, njihovu izvedbu, izgradnju infrastrukture i slično. Što biste vi prvo napravili, a što bi opravdalo tu titulu?

– Prvo bi svakako trebalo izgraditi koncertnu dvoranu kakvu Osijek treba i zaslužuje, te je opremiti kvalitetnim koncertnim klavirom.

Bez prostornih i materijalnih uvjeta nije moguće niti realizirati velike glazbene projekte kakvi se od Europske prijestolnice kulture traže i opravdano očekuju.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon „vladanja“ kulturom, a da trajno ostanemo na razini koju bismo mogli dostići?

– Osijeku treba ostati kvalitetan kadar i to ne samo u produkciji, nego i u logističkom dijelu, kao i stalna publika.

* Koja je Vaša uloga u priči „Osijek – Europska prijestolnica kulture?“ Kako Vi osobno možete unaprijediti kulturu grada? Koji su Vaši planovi u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– Uloga koju imam kao ravnatelj Glazbene škole Franje Kuhača Osijek već 19 godina ostat će ista i ukoliko Osijek postane Europska prijestolnica kulture, jer kao što sam istaknuo u odgovoru na prvo pitanje, ova škola jedan je od nezaobilaznih i značajnih faktora glazbenog života grada. Osim velikih koncerata koje svake godine realiziraju polaznici i profesori škole (Glazbeni tjedan, koncerti u povodu Dana škole, nastupi školskih zborova i orkestara, javne produkcije odjela za suvremeni ples, koncert u povodu Svjetskog dana glasa), organiziramo i brojne koncerte umjetnika iz Hrvatske i inozemstva koji obogaćuju glazbeni život Osijeka.

Uz redovne obveze kao ravnatelja umjetničke škole sa gotovo 500 učenika ovim poslovima poklanjam svoje slobodno vrijeme, ali to činim rado, jer smatram da funkcija ravnatelja takve ustanove podrazumijeva stalan i raznovrstan angažman, ne samo na obrazovnom polju, nego i na ostalim poljima unapređenja kulture našega grada.

Želja mi je da u budućnosti u našem gradu koncertira što više naših bivših učenika koji su postali vrsni reproduktivni umjetnici u zemlji i inozemstvu i koji su se i do sada rado odazivali našim pozivima da svojim nastupima obogate kulturnu ponudu Osijeka. Da bi se to i ostvarilo potrebna su veća financijska sredstva od onih kojima trenutno raspolažemo, a i adekvatan prostor, odnosno već spomenuta koncertna dvorana.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s