Hrvoje Marjanović

Hrvoje Marjanović, MC, beatmaker i producent benda Krankšvester

Hrvoje Marjanović, MC, beatmaker i producent benda Krankšvester

Građani, koji bi također trebali biti uključeni u kreiranje kulture grada u kojem žive, nekako su ostavljeni po strani

* U jednom ste intervjuu izjavili “Najgora umjetnost je ona koja ne izaziva nikakvu reakciju”. Svojim stihovima itekako izazivate razne reakcije. Zašto su umjetnost i kultura važni?

– Umjetnost je potpis civilizacija i pobjeda nad kaosom. Ona nije kruh života, ali je zato vino života… I ostali citati koje možete objaviti na svom Fejsu.

* Krankšvester su se probili na hip hop sceni iako (još uvijek) niste postali dio mainstreama. Kako Osječani prihvaćaju vaš izričaj?

– Koncerti dokazuju da odlično prihvaćaju to što radimo, ali u posljednje smo vrijeme prečesto nastupali tako da očekujem da će nas, održimo li još samo jedan koncert, prestati prihvaćati.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.

– Stvarno ne bih znao. Već pet godina ne živim u Osijeku, ali problem (ili “problem”) svake sredine je to što ne postoji masovni interes za raznolikim kulturnim sadržajem koji se ne svodi na povremeni odlazak na koncert SARS-a, preživanje kokica u Cineplexxu i pripiti posjet muzeju za Noć muzeja.
Zašto je tako? Nije originalno i vjerojatno banaliziram, ali možda za sve možemo okriviti loše stanje u državi koje kod većine izaziva kroničnu egzistencijalnu tjeskobu pa se sve na kraju svodi na one najosnovnije težnje, a u takvom ozračju malo tko prepoznaje važnost “kulturnog uzdizanja”. Panično pričamo o poslu, parama, režijama, spajanju kraja s krajem, bježanju u inozemstvu i ostalim problemima, a takvi smo čim izađemo iz srednje.

A kad su ti neka najosnovnija egzistencijalna pitanja preokupacija u formativnim godinama, teško da ćeš razviti zdrav apetit za kulturnim sadržajem koji tvoj grad nudi.

“Finer things in life” postanu dobar auto, jeben stan i ona dva tjedna koja provedeš slikajući selfieje u Zakintosu.

To naravno ne znači da ne možeš ponekad skoknuti u kazalište ili na izložbu niti je ovo što sam rekao pokušaj da to opravdam, ali kazalište nije nešto što ćeš predložiti kad netko pita “što ćemo večeras”.

* Osijek se kandidirao za titulu Europska prijestolnica kulture. Vidite li u toj priči Krankšvester, odnosno hip hop kulturu na svim njezinim razinama?

– Bojim se da u toj priči nitko ne vidi nas.

Pitanje je i tko će raspolagati sredstvima i prepoznaje li taj netko važnost hip-hop kulture.

To jest, prepoznaje li uopće hip-hop kao kulturu ili smatra da je to nešto “suprotno od kulture”. Uglavnom, ne gajim pretjerani optimizam, ali ako netko to prepozna – super.

* Koje su prednosti dobivanja ove titule?

– Marginalno sam pratio cijelu tu strku vezano za EPK, ali čini mi se, i možda stvarno griješim, da se radi o masi likova koji se u prvom redu laktare za neku paricu izvana iako ta raspodjela sredstava iz europskih fondova i gradskog proračuna na papiru ne djeluje toliko sjajno koliko se piše.
Maribor se, primjerice, nije posebno okoristio titulom. Štoviše, donijela im je više štete nego koristi.
S druge strane, građani, koji bi također trebali biti uključeni u kreiranje kulture grada u kojem žive, nekako su ostavljeni po strani.

U slučaju svih gradova koji su se kandidirali sve je djelovalo kao rezultat odlučivanja na brzinu sklepanog tima ljudi dok je ostatku cijela priča o tituli ostala apstraktna.

* U slučaju da postanemo prijestolnicom kulture, na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih programa. Što je Osijeku prioritet?

– “Znatna sredstva” mi se čini kao fraza koju svi ponavljamo i koja zapravo stvara daleko bolju sliku o raspodjeli 50-50. Slažem se da je ovo izvanredna prilika da se grad promovira i obogati ponudu, ali ako se u razvijanje strategije ušlo lakomisleno i s nerealnim očekivanjima, prioritet bi u prvom redu trebao biti pametno provoditi projekt.

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Nisam pratio, ali čak i ako pucam u prazno i kažem da nije dovoljno iskorišten, mislim da nisam fulao.
Svaki grad ima potencijal.

U Beču smo nedavno gledali neke rimske ruševine koje ne bih ni primijetio da mi netko oko njih nije razvezao priču, ali oni priču imaju i to je odlično.

Netko s vizijom će napraviti senzaciju od starog dedinog nakurnjaka.

* Kada govorimo o kulturnom identitetu Osijeka, u čemu ga prepoznajete? Što kao kulturni identitet Osijeka prepoznaju oni izvan njega?

– Kao netko tko sve promatra sa strane, nisam siguran ima li Osijek uopće identitet koji bi pobudio neku instant asocijaciju. Godinama sam živio u Osijeku, ali ništa mi ne pada na pamet. Barem ništa što bi bilo kulturni ekvivalent riječi “lega” koju stranci istog trena povezuju s gradom.

I stvarno ne kažem da Osijek “to nešto” nema već da očito nije učinjeno dovoljno da se “to nešto” naglasi i brendira.

Doduše, to je samo dio većeg problema jer da Hrvatska nema more koje puštamo da odrađuje posao turističke zajednice, nitko ne bi ni znao da postojimo. Ne znam ni što bih rekao o Zagrebu. Dakle, žalosno je da ni glavni grad nema taj “konkretni vajb” Varaždina ili Dubrovnika.
Međutim, više-manje svatko od nas može dijagnosticirati problem i prditi o njemu. U ovom slučaju treba netko s vizijom tko će znati kako ga riješiti.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s