Damir Časar

Damir Časar, projekt Door Deal

Damir Časar, projekt Door Deal

Tvrđa ima ogromnu kulturnu vrijednost i ogromne kulturne mogućnosti, ali je, nažalost,  pretvorena u veliki „Club“

* Door Deal je projekt čiji je cilj približiti glazbu mladima i proširiti glazbenu scenu. Zašto su danas mladi udaljeni od glazbe i od koje to glazbe?

– Ne možemo reći da su mladi baš u potpunosti udaljeni od glazbe, ali možemo reći da su udaljeni od kvalitetne glazbe. Kada govorimo o kvalitetnoj glazbi onda je teško definirati kvalitetnu glazbu, barem kad je riječ o glazbi modernog doba. Većina mladih osoba povodi se za vršnjacima koji su ‘ajmo reći popularni u razredu i to je jedan od problema. Znači, ukoliko „popularni“ tinejdžer sluša turbo-folk ili elektronsku glazbu, veliki dio ostalih tinejdžera će slušati istu. Također možemo govoriti i o kompleksnosti glazbe koju danas mlade osobe ne razumiju. Uzmimo za primjer grupu Queen i njihovu pjesmu Bohemian Rhapsody i usporedimo ju s bilo kojom pjesmom koja se trenutno nalazi u TOP 10 na bilo kojoj svjetskoj ljestvici. Nakon slušanja možemo doći do zaključka da sama komplesknost glazbe više ne postoji, što se tiče instrumentalnog dijela i onog liričkog. U današnje vrijeme, stvari su se pojednostavile i glazba u instrumentalnom dijelu gubi smisao, također gubi smisao i u liričkom dijelu jer se on izostavlja ili se svodi na minimum. Glazba je izgubila poruku koju treba širiti, otvarati vidike i poticati na razmišljanje.

* Na koji način planirate približiti glazbu mladima?

– Glazba je dio osobne kulture i mi tu nažalost ne možemo ništa. Možemo samo probati približiti razne žanrove glazbe mladima.

Pripadnost određenoj kulturi definira nas kao osobe, naročito ako je riječ o subkulturi. Brojni glazbenici otkrili su ljepotu glazbe, baš na koncertima, vidjevši nastup neke grupe.

Prisjetimo se doba „novog vala“, u to doba bendovi su nicali kao gljive poslije kiše. Glazba je zbližavala ljude, širili su se vidici, poticale su se rasprave, učili su se strani jezici, širila se kultura,… Naš cilj jest upoznavanje mladih s glazbenom kulturom, a to možemo postići jedino tako da im organiziramo „svirke“ uživo.

* Kakva su vaša očekivanja?

– Očekivanja su skromna, jer sve te bendove smo mi više-manje već vidjeli i slušali uživo. Door Deal je projekt namijenjen publici i bendovima, ne nama. Kako projekt nije profitan, jedino što očekujemo jest da se publika pojavi jer prihod (80-100 %) od prodanih ulaznica ide bendu, ne nama. Na žalost i mi imamo troškove prilikom organizacije stoga ovim putem pozivamo publiku da se na našim događajima pojavljuje u što većem broju, jer ipak ovo radimo za njih.

* Kako uopće kulturne vrijednosti približiti najširem krugu građana?

– Kulturne vrijednosti se približavaju kroz obiteljski odgoj, isto tako približavaju se i kroz odgojno-obrazovne institucije koje su u tome zakazale.

* Što vidite kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Teško je o tome govoriti, možemo samo biti zahvalni pojednicima koji nešto rade za ovaj grad, a nemaju zaleđe od neke političke stranke i nisu namještenici i marionete istih.

Neprofitne udruge koje brinu o civilnom društvu i/ili promiču kulturu u bilo kojem obliku „veliki“ su plus Osijeka, ali na žalost njih se ne podržava dovoljno.

* A identitet? Na čemu Osijek može temeljiti svoj kulturni identitet? I na koji ga način treba promicati izvan svojih okvira?

– Osijek ima veliku mogućnost oblikovati svoj kulturni identitet i ispraviti poneke greške koje uništavaju naš grad. Brojni spomenici (o kojima nećemo sada govoriti) i arhitektonksa rješenja narušavaju vizualni identitet grada, a tu kao primjer možemo uzeti popularni „rondel“. Znamo kako „rondel“ izgleda i gdje se nalazi. Isto tako možemo spomenuti i javni WC koji se nalazi ispred „Supera“ pored dječjeg igrališta. Kulturni identitet grada jednako je narušen kao i vizualni.

Bendovi se izbacuju iz gradskih prostora, organizacija događaja gotovo je nemoguća ukoliko ne posjedujete veću količinu kapitala. Podrške grada i kulturnih institucija nema. Brojni projekti nisu prepoznati od strane Grada.

Organizacija događaja na otvorenom nije moguća ukoliko će trajati nakon 01:00 h, dok glazba trešti iz klubova koji se nalaze u Tvrđi. Sama Tvrđa (s kojom se busamo u prsa) ima ogromnu kulturnu vrijednost i ogromne kulturne mogućnosti, ali na žalost Tvrđa se pretvorila u jedan veliki „Club“. Ukoliko želimo promicati kulturni identitet grada Osijeka, tada trebamo razmisliti da taj posao damo mladima. Mladi su ti koji se trebaju upoznati s kulturom, mladi imaju ogromnu mogućnost pretvoriti Osijek u kulturološku „Meku“. Ako netko poznaje medije, rad, modernu kulturu, subkulturu, glazbu i modernu umjetnost, to su onda mladi ljudi. Na žalost većina mladih napušta grad Osijek, baš iz razloga što im se tu ne ukazuje nikakva podrška.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.

– Dom kulture! Takva ustanova, jednostavno ne postoji, ne postoji ni klub studenata, ne postoji ni jedna ustanova koja će dati mladima prostor za rad, bio to prostor za rad udruge ili prostor za rad na nekom projektu.

Pošto je Door Deal glazbeni projekt moramo istaknuti kako mladi budući potencijalni glazbenici nemaju gdje održavati probe bez novčane naknade, dok u ostalim gradovima imaju.

Brojne udruge svoj rad održavaju u vlastitim domovima, sastanci se održavaju u kafićima, a to znatno utječe na sam rad udruga te se odražava na same projekte. Što se tiče Doma kulture, uskoro ćemo progovoriti i o tom problemu, ali kroz jedan drugi projekt. Pula je mladima dala cijelu vojarnu „Rojc“ da djeluju. Zagreb ima „Medicu“, Križevci „Klub kulture“,… Što Osijek ima?

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Na žalost, mi ne vjerujemo da će Osijek dobiti titulu Europske prijestolnice kulture iz razloga što se po tom pitanju premalo poduzelo i sve što se poduzelo, poduzelo se jednostavno prekasno. Sama Rijeka je u znatno većoj prednosti od Osijeka i to je sramota odgovornih osoba.

* U slučaju da postanemo kulturnom prijestolnicom, na koji ju način treba opravdati: izgradnjom infrastrukture ili pokretanjem različitih programa? Što nedostaje Osijeku?

– Kao što sam već rekao, ne vjerujem da će se takvo nešto ostvariti, barem ne 2020. kako se to planira. Jedino na što možemo apelirati jest da se već danas počnemo brinuti za budućnost i slijedeću kandidaturu za bilo koju titulu. Osijeku osim „Doma Kulture“ nedostaje plan i program. Uzmimo za primjer grad Pulu. Pula ima isplaniran svaki dan u ljetu, kulturna događanja u Puli su svaki dan tijekom ljeta, a ni ostala godišnja doba nisu izostavljena.

Kako je rekao dogradonačelnik Vladimir Ham: “Osijek se može ponositi s dvije stvari, a to su Sveučilište i Pannonian Challenge“. To je nažlost istina. Urban Fest Osijek (UFO) više nije ono što je bio, naročito od kad se održava u dvorištu „Vege“.

Nema dovoljno posjetitelja iz drugih gradova, a i domaćim posjetiteljima iz nekog razloga mrsko je doći na sam početak događaja. Izložbe posjećuju srednjoškolci i to samo zato što su natjerani od strane profesora, isto tako vrijedi i za posjećenost HNK. Netko treba tim srednjoškolcima objasniti što je kultura i koje su njezine vrijednosti.

* Što Osijeku treba ostati nakon 2020.?

– Prvo i osnovno, Osijeku trebaju ostati mlade osobe koje će nositi naš grad, koje će promicati kulturu, koje će ostaviti trag i učiniti ga još boljim za buduće naraštaje. Ukoliko se mladi isele u Irsku, Kanadu,…

Osijeku će ostati samo umirovljenici koji imaju previše svojih problema, a ne da razmišljaju o kulturi i njenom utjecaju.