Biljana Urban

Biljana Urban, pijanistica

Previše inzistiranja na identitetu ukazuje na krizu identiteta

* Dolazite iz obitelji velike glazbene tradicije te nastupate po čitavom svijetu. U čemu vidite osječki glazbeni kulturni identitet? Smatrate li da je on prepoznat kako od strane građana tako i od lokalne samouprave?

– Ukoliko kulturni identitet grada posjeduje uz svoju specifičnost i univerzalnu vrijednost,  onu komponentu u kojoj se  da prepoznati i kao evropski, grad postaje otvorenom kulturom.
Glazba je jezik koji počinje ”govoriti” tamo gdje prestaje riječ pa je zato najsretnija komunikacija koja kao slavoluk teži Drugome i time nas povezuje. Previše inzistiranja na identitetu ukazuje na krizu identiteta. Moja obiteljska glazbena tradicija je prije svega velika osječka tradicija. Smatram li da je prepoznata…?

* Što je potrebno učiniti kako bismo taj kulturni identitet zaštitili i promicali na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Zaštiti od čega? Internacionalizacija nije globalizacija. Kulturni identitet se temelji na tradiciji, znanju, njegovanju nasljeđa i prije svega kontinuitetu.

Riznicu nasljeđa Osijek ima  ali, (dis)kontinuitet je Ahilova peta osječke glazbene kulture.

No čini mi se da se u zadnje vrijeme puno toga pozitivnog dogodilo. Lav Mirski nije samo ime  trga. Jednog dana će i vrhunski zbor  “Lipa” (bravo!) zapjevati djelo svoga osnivača – hrvatsku Misu Jana-Jovana Urbana.

* Što prepoznajete kao najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten?

– Cijeli Grad je  dragulj kulture; njegova povijestnost zabilježena u arhitekturi,  njegova drevnost, vremenitost koju imaju samo neki gradovi Evrope.

Festivali kao što je Osječko ljeto su najsretniji vid spajanja specifično-regionalnog s internacionalnim.

Edinburg se potpuno identificira sa svojim Festivalom. Prag sa svojim Spring Music Festival. Bi li bi Dubrovnik imao istu slavu bez svojih Ljetnih?
I mi možemo u manjoj dimenziji postići isto.
Ne treba zaboraviti hortikulturu, Dravu i blizinu Kopačkog, kulinarstvo i kulturu vina, jedan suptilni dionizijski vid kulture koji postaje pravi evropski trend.

* Koliko je važna jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Kako to funkcionira u zemljama u kojima nastupate, a kako u Nizozemskoj?

– Sinhronizacija ovih dvaju elemenata je presudna no kulturna politika u recesiji ne funkcionira harmonično s kulturnim djelatnicima. U svijetu vlada strast stjecanja, pohlepe, pa se i kultura svodi na kulturu pohlepe, a pravi kulturnjaci, ukoliko nisu izumrli,  imaju veliku dozu umjetnickog idealizma. ”Imamo umjetnost da ne bismo propali od istine.”(Nietzsche)

Za evropsku prijestolnicu kulture 2018 izabran je  nizozemski Leeuwarden. Za uspjeh svog grada  najvise je zaslužna Rudi Wester, moja dugogodišnja suradnica, vrhunska spisateljica, diplomat, predstavnik u evropskom parlamentu za literaturu. Ono što je bilo presudno u slučaju Leeuwardena je jedinstvo djelanja cijelog grada te da je cijeli projekt vodila umjetnica-političar koja kulturu osjeća  kao visceralni dio vlastitog bića.

* Što prema vašem mišljenju može presuditi u odluci da baš Osijek postane Europskom prijestolnicom kulture?

– Mediji! Vrhunska medijska prezentacija!
Što se dogodilo s Ypsilonom i onim sjajnim web stranicama o zasluznim Esekerima?
Čini mi se da na kraju ipak presudnu ulogu imaju oni koji grad vode. A to je tako teško!  Političari nisu iz roda Merlyna čarobnjaka.

Najveća vrijednost titule prijestolnice kulture je da će dati  osjećaj ponosa i  osjećaj samovrijednosti mladim Osječanima! I tako ZDRAV identitet  postat će njihova vitalna snaga prema  prosperitetu.

Grad  prepun malih Prospera.

* U slučaju da Osijek zaista ponese tu važnu titulu, na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za pokretanje različith programa i izgradnju infrastrukture. Što je prioritet?

– Koncertne serije, dvorana, koncertni glasovir. Ono što već desetljećima nedostaje gradu.
Vratiti kina srcu grada. Investirati u Dječje kazalište, LUTKARSTVO!

* Što Osijeku i njegovim građanima treba ostati u godinama nakon 2020.-e?

Lijepa i kolosalna odgovornost.

Join the conversation! 1 Comment

  1. … Glazba je jezik koji počinje ”govoriti” tamo gdje prestaje riječ pa je zato najsretnija komunikacija koja kao slavoluk teži Drugome i time nas povezuje… Poželimo što više komunikacije o kojoj govoriš u našem i tvom gradu. Nadam se da ćemo uskoro i po tko zna koji puta biti počašćeni čuti te u Osijeku 🙂

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s