Uspijemo li zadržati ovaj elan s kojim smo bili u kandidaturi za Europsku prijestolnicu kulture, zbilja ćemo imati priliku vidjeti Osijek 2020. kao grad u kojem kulturno stvaralaštvo ima puno veću ulogu nego danas.
Mislim da je javna rasprava dokaz toga koliko ljudi žele da se kulturni život Osijeka promijeni i nadogradi. Mislim da je Europska prijestolnica kulture kao proces kandidature savršena platforma za to. I siguran sam da definitivno idemo u drugi krug.
Osječka književnica smatra da u grad treba vratiti kulturu koja se zbiva izvan njegovih granica.
Predsjednik udruge Anique Fontis najavljuje projekt uređenja jednog gradskog stana u secesijskom stilu, koji će biti otvoren javnosti. To je poruka novim generacijama da je njihov grad obogatio secesijsku kulturu Europe. Nekad je Osijek bio Europa u malom.
Voditeljica Vokalnog sastava Akvarel smatra da kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020. Osijek treba iskoristiti kako bi razradio programe koji će privući i odgojiti novu publiku, te na taj način postaviti i nove kulturne temelje grada.
Pjevač Passage Banda smatra da je potrebno kulturu naprosto dovesti u sve prepoznatljive gradske prostore, svima u susjedstvo.
Tajnik Slovenskog kulturnog društva “Stanko Vraz” nada se da ćemo 2020. dočekati kao Europska prijestolnica kulture.
Osijek je gospodarski i politički potonuo na dno. Poznati germanist i publicist kaže kako je projekt Europske prijestolnice kulture prilika da se izvučemo iz tog blata.
Predsjednica CroCulToura kaže da je važno stvoriti uvjete za razvoj kulture u privatnom sektoru, u smislu razvoja kulturno-kreativnih industrija, kako bi umjetnici mogli održivo kreirati a da su istovremeno neovisni o drugim sistemima financiranja.
Dvostruki sudionik programa Europske prijestolnice kulture (Sibiu i Pečuh), redatelj Ivan Kristijan Majić smatra kako je ovo prilika da vlastitim idejama dokažemo kako smo naprosto dovoljno sposobni za taj posao
Osječki medičar i voskar tumači kako nas licitari povezuju s drugim europskim narodima i da su istovremeno znak ljubavi prema kulturi i tradiciji koja ujedinjuje grad.
Frontman punk banda Debeli precjednik kaže da je buduća Europska prijestolnica kulture nezamisliva bez malog kluba u kojemu bi se odvijali subkulturni sadržaji.
Predsjednica Plesnog studija Shine smatra da Osijeku treba prostor u kojemu će se kontinuirano educirati mladi plesači.
Predsjednica udruge Hrvatskog centra UNIMA smatra da je potrebno skupiti svu snagu i svu gradsku energiju, pa onda velikim koracima promicati grad na kulturnoj karti Europe.
Prodekan Umjetničke akademije u Osijeku govori o izazovima za mlade kulturnjake i mogućim kreativnim industrijama koje mogu pogoniti programe Europske prijestolnice kulture.
Tajnik i producent HKUD-a Osijek 1862. objašnjava kako se trude Osijek učiniti sretnijim i veselijim mjestom za život prezentirajući urbanu priču zasnovanu na tradicijskoj kulturi i u svijetu jedinstvenom folkloru.
Predsjednik HKUD-a Željezničar objašnjava kako dva najveća gradska KUD-a nisu dobila mogućnost niti jednu minutu nastupiti na Osječkom ljetu kulture. Iz proračuna se amaterska kultura slabo financira, a još slabije koristi za promociju, iako su njihove izvedbe dobrodošle i cijenjene svugdje u svijetu.
Osnivač Tamburaške škole Batorek predlaže organizaciju velikog međunarodnog festivala na kojemu bi se okupili najbolji tamburaški orkestri iz regije.
Operna pjevačica osječkog HNK smatra kako bi u slučaju da Osijek dobije titulu Europske prijestolnice kulture trebalo napraviti ogromnu operu i ogroman mjuzikl zbog kojih bi u Osijek dolazili posjetitelji iz cijeloga svijeta.
Operni pjevač HNK u Osijeku kaže kako kandidatura za Europsku prijestolnicu kulture podrazumijeva razmišljanje o sadržajima, a ne samo o građevinama. Perivoji, parkovi i čarobna Tvrđa, po njegovu mišljenju, su scene na kojima bi mogla biti ponuđena kulturna i umjetnička događanja.
Voditeljica programa za lutkarstvo na Umjetničkoj akademiji smatra da je upravo lutkarstvo jedan od najvećih gradskih potencijala
Likovni umjetnika i osnivač SLAMA Land Art Festivala smatra da je suvremeni izlazak u prirodu, kontakt s prirodom i stvaranje u skladu s prirodom nešto što treba i Osijeku i cijelom svijetu. Govori iz iskustva sudionika programa bivših europskih prijestolnica kulture.
Novinarka i književnica napominje kako je na poslovima dobivanja titule Europske prijestolnice kulture nužno angažirati tim koji će precizno rješavati probleme. Sve ostalo, kaže, imamo.
Predavačica na Umjetničkoj akademiji u Osijeku kako već sad ovisimo o mladim generacijama koje treba zainteresirati za kulturna događanja. Oni su presudni za stvaranje imidža grada na koji će moći biti ponosni.
Prodekan na Umjetničkoj akademiji smatra kako Osijeku nedostaje jako Kulturno vijeće koje bi trebalo uvidjeti u kojem smjeru bi kultura grada trebala krenuti.
Zamjenica ravnateljice Gradskih galerija Osijek smatra da bi titula Europske prijestolnice kulture bila izvrsna prilika i poticaj mladim suvremenim umjetnicima da rade ono što najbolje znaju.
Književnica i profesorica na Ekonomskom fakultetu smatra da je Osijek istovremeno i kopno i more i močvara i pustinja, i da te kontraste treba koristiti u svrhu promicanja njegove zanimljivosti onima koji ne vide sve odlike osječke gradskosti u jednom trenutku.
Ravnateljica škole primijenjene umjetnosti i dizajna smatra kako osječku likovnu scenu može intenzivirati uključivanje njihove školske galerije pod upravu Gradskih galerija Osijek.
Tajnik i urednik Matice Hrvatske ogranka Osijek tumači kako se vremena mijenjaju i kako nekadašnje osječko gospodarstvo treba zaboraviti i okrenuti se građenju sveučilišta.
Ravnateljica Galerije likovnih umjetnosti Osijek govori o potrebi većeg otvaranja prema posjetiteljima kroz jednostavnije prezentacije likovne kulture.
Voditeljica odgojnog rada i osnivačica udruge Breza smatra kako Osijek već sada odgaja djecu za kulturu i da je po tome specifičan, unikatan.
Ravnatelj Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića u Osijeku progovara o planovima proširenja repertoara. Između ostaloga, bit će i predstava za starije osmoškolce i za srednjoškolce.
Umjetnički voditelj HKUD “Osijek 1862” kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture vidi kao rješenje mnogih gradskih problema i konačno objedinjavanje potencijala.
Glumica Dječjeg kazališta Branka Mihaljevića tumači da će nam djeca vratiti točno onoliko koliko u njih uložimo jer su oni istovremeno i veliko kulturno naslijeđe i promotori naše kulture.
V. d. intendanta HNK u Osijeku objašnjava kako ostvariti pljusku u lice svima onima koji glasno postavljaju pitanja o tome treba li nam uopće kazalište.
Ravnatelj Glazbene škole Franje Kuhača, Josip Uglik smatra kako što više mladih u Osijeku treba biti uključeno u aktivno bavljenje glazbom – sviranje i pjevanje.
Asistent na Umjetničkoj akademiji, Igor Gajin kaže kako je gradska kulturna strategija tek skica budućnosti koju treba realizirati.
Baletni plesač Vuk Ognjenović smatra kako plesna umjetnost u Osijeku nije vraćena na daske, a to je preduvjet priči o prijestolnici kulture.
Direktorica Kinematografa Osijek o programima koje je moguće financirati iz fonda Kreativna Europa.
Ravnateljica Gradske i sveučilišne knjižnice o tome što bi stvarno bilo super.
Ravnateljica Gradskih galerija Osijek govori o ideji osječke tvornice kulture.
Ravnatelj Agencije za obnovu osječke Tvrđe sažeto objašnjava viziju o funkcionalnostima starog grada u budućnosti.
Sudjelujte u promociji stavova o osječkoj kulturi. Preporučite naš časopis i naše sugovornike. Vjerujemo kako će kratke naznake tema o kojima razgovaramo dovesti novu publiku na Oskulturu. Puno Vam hvala.
U zemlji stalnih reteriranja, nasilnih kidanja veza, odricanja od iskustava i zadužbina prethodnih neimara, stavovi Dražena Budimira i Ljerke Hedl su garant napretka.
Iz mnogih izvještaja i studija napravljenih na temu Europske prijestolnice kulture može se zaključiti da titulu odnose gradovi čiji građani odlučuju svjesno iskoračiti u zajednički napor stvaranja boljeg mjesta za život.
Svi klubovi vijećnika, kako onih na vlasti tako i opozicije, podržali su na današnjoj sjednici Gradskog vijeća kandidaturu Osijeka za Europsku prijestolnicu kulture 2020.
Taj nepresušni podmorničar ljudskih duša, stanuje u milijunima domova – u Osijeku u najvećem gradskom dnevnom boravku, Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici, te odnedavno i na daskama HNK.
Sudjelujte u promociji stavova o osječkoj kulturi. Preporučite naš časopis i naše sugovornike. Vjerujemo kako će kratke naznake tema o kojima razgovaramo dovesti novu publiku na Oskulturu. Puno Vam hvala.
Raduje me da živim u gradu u kojem često susrećem Rema i Gajina. Iz njihovih predanja Osijek se baš doima spremnim za europske/svjetske izazove.
