Oliver Grigić

Oliver Grigić, arhitekt, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije

Oliver Grigić, arhitekt, ravnatelj Zavoda za prostorno uređenje Osječko-baranjske županije

Potencijali i vrijednost činjenice o Sulejmanovom mostu nisu nikada bili dovoljno prepoznati i iskorišteni u kulturne i turističke svrhe

* Kada govorimo o arhitekturi, na temelju čega Osijek može i treba graditi svoj kulturni identitet?

– Ponajprije na svom arhitektonskom kulturnom naslijeđu koje ne prestaje sa Secesijom nego se proteže sve do današnjih dana. Premalo se vrednuje period Moderne i urbanističko – arhitektonska dostignuća novijeg doba.

Osijek je grad u kojem je provedeno jako puno natječaja s područja arhitekture koji su rezultirali uspješnim promjenama slike grada.

Osijek je jedinstven po svom nastanku i obliku koji se proteže samo duž jedne obale rijeke Drave, dok je s druge strane prirodno okruženje i to u jednom dijelu čak zaštićeni Park prirode. Upravo ta povezanost grada i rijeke nije dovoljno iskorištena i potencirana cijelom dužinom kontakta.

 

* Na koji način taj identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

Prvenstveno treba vlastite građane informirati i educirati o vrijednostima grada, razvijati kod njih osjećaj pripadnosti i povezanosti.

Sve turiste, kojih je svakim danom sve više, treba informirati o dostignućima svim epoha razvoja grada i naravono preko društvenih mreža i interneta širiti dobre vibracije o našem gradu.

* Osijek je poseban s obzirom na svoju geografsku smještenost. Što vidite kao potencijal kulturne djelatnosti? Je li on dovoljno iskorišten?

– Osijek je nastao kao rezultat geografskih karakteristika, na prijelazu Drave na putu između  sjevera i juga. Takvim položajem  i povijesnim razvojem definiran je njegov karakteristični prepoznatljiv oblik.

Zbog tog položaja i značenja u vrijeme Turaka dobio je jedno od tadašnjih svjetskih čuda, Sulejmanov most.

Potencijali te činjenice i njena vrijednost nisu nikada bili dovoljno prepoznati i iskorišteni u kulturne i turističke svrhe. To je najznačajniji element koji je kao rezultat geografske smještenosti definirao povijest, značaj i razvoj grada.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika, a koja promišlja o arhitetkuri i urbanizmu? Zašto je ona važna?

– Ne postoji jasno definirana kulturna politika, strategija, s precizno definiranim ciljevima, zadacima i koracima koji su opće prihvaćeni od svih kulturnih dionika a koja bi za cilj imala dobivanje titule Europske prijestolnice kulture. Naravno da kao rezultat toga nema ni promišljanja o arhitekturi i urbanizmu kao sastavnom dijelu kulturne djelatnosti. Kada ne postoji sinergija svih dionika na istim zadacima i ciljevima događaju se nekoordinirane stihijske akcije koje mogu imati i kvalitetne rezultate ali se njihov učinak brzo gubi jer nisu dio osmišljenog plana i strategije.

Urbanizam i arhitektura osim što su kreatori kulturnog naslijeđa isto tako su i  kreatori prostora i objekata svih oblika kulturnog djelovanja.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.

– Kao što sam rekao: Strategija kulturnog razvoja grada Osijeka čiji zacrtani ciljevi bi se unijeli kao obavezni elementi u sve segmente djelovanja Gradske uprave ka zajedničkom cilju. Dokument koji je nedavno donijelo Gradsko vijeće jako je daleko od takve strategije i ni na koji način nisu elemetni iz tog dokumenta prenešeni kao obaveze u planove institucija Grada.

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

Ne moramo daleko ići da vidimo što se može napraviti i oprihodovati s tom titulom. Pech je preko ceste, takoreći.

Ali oni su imali jasno definiranu i općeprihvaćenu strategiju. Ljudi iz Gradske uprave najodgovorniji su za pokretanje i vođenje cijelog procesa.

* U slučaju da osvojimo tu titulu, na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za pokretanje različitih programa i izgradnju infrastrukture? Što prepoznajete kao prioritet?

– Prioritetno je stvaranje uvjeta za buduća djelovanja i aktivnosti svih kulturnih institucija, udruga i pojedinaca ovoga grada, dakle izgradnja objekata kulture. Strategija treba definirati koji su to objekti i zahvati u prostoru.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon 2020., a što bi i nadalje opravdavalo titulu grada kulture?

– Upravo ti objekti i zahvati u prostoru su najveća trajna dobit koja se može koristiti za kulturni život grada i nakon 2020. godine a od koje će profitirati svi kulturni djelatnici i svi građani kao i ostali korisnici.

 

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s