Jelena Havelka

Jelena Havelka, dizajnerica

Jelena Havelka, dizajnerica

Treba objediniti stručan kadar iz svih područja kulturne djelatnosti, koji bi bio usklađen i vođen palicom sposobnog, odgovornog i nepolitičnog dirigenta

* Koristi li Osijek svoju povijesnu arhitetnosku baštinu dovoljno u promicanju kulturnog identiteta? Što vidite kao osječki kulturni identitet?

– Iz moje perspektive, ne bih rekla dovoljno, već nimalo. Naime, kada nešto promičete, onda se pobrinete da na prvom mjestu zadovoljite vizualne karakteristike nazovimo to „proizvoda“, bila to kutija bombona, osobni izgled ili neka građevina, temeljem čega ćete potaknuti ciljanog konzumenta da uopće poželi otvriti taj bombon, upustiti se u interakciju ili ući u zgradu.

Pogledajte našu arhitektonsku baštinu, ona vapi za rekonstrukcijom.

Jasno je da su za to potrebna financijska sredstva koja uglavnom nisu raspoloživa za „marginalna” ulaganja. Kultura se, nažalost, na ovim područjima uvelike smatra, rekla bih, manje važnom u stvarnosti, a veliča se na papiru. A bez kulture nema ni civilizacije, ni napretka, i to svaka razvijena zemlja ima ugravirano kao filter kroz kojega sve ostalo djeluje. Nažalost, mi tek sada popravljamo stroj za graviranje.
Osječki kulturni identitet? Zaista ne znam što bi to bilo. Naime, Osijek ima širok spektar točkastog djelovanja pametnih i sposobnih ljudi, ali ništa nije objedinjeno i dovoljno bold da bi bilo prepoznatljivo. Mi nemamo čak ni dostojne suvenire. Kada netko od mojih inozemnih prijatelja poželi ponijeti sa sobom dio naše kulture i tradicije, sjećanje na grad, sram me ponuditi mu oslikanu bočicu „Orangine“ i slične stvari.
A evo, ako hoćete i jednu zgodnu anegdoticu po pitanju osječkog kulturnog identiteta, mogu vam reći kako je mene, Osječanku, jedan zagrebački kolega s fakulteta nekoć priupitao: „Havelka, jesi se ti dofurala s kombajnom?“. Presmiješno, ali prežalosno. Toliko o našoj kulturnoj prepoznatljivosti.
Svojevremeno, turistička zajednica je čak i raspisala natječaj za osmišljavanje suvenira. I tu su ljudi razbijali glavu što bi mogli predložiti i osvojiti prvo mjesto?! Pa suludo! Pozdravljam trud i želju da imamo poštene suvenire, ali to je krivi smjer.

Ne trebaju se angažirati dizajneri kako bi osmislili super kul suvenire, pa to vam je kao da pripremate žbuku, a nemate ni betonsku konstrukciju.

Suvenir je u svojoj biti materijalizacija kulturoloških odrednica nekog kraja. On se sam iskristalizira pa ga i svaki Đuro i Pero mogu proizvoditi na sto načina u vlastitoj manufakturi. Evo to je, smatram, jedan od pokazatelja naše nedefiniranosti.

* Na koji je način potrebno taj identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Kako bi se, po mom mišljenju, prepoznatljiv identitet uopće stvorio, potrebno je za početak osvijestiti postojanje nekadašnjeg urbanog života grada koji je od davnina bio kulturna sredina.  Doba u kojem Tvrđa nije služila za nestabilno prešetavanje goluždravih djevojačkih nožica i kada sveučilišnim gradom nisu orili zvuci neukih glazbenjaka! Uvjerena sam da je nužno poticati međunarodnu interakciju i razmjenu informacija putem koncerata, predavanja, izložbi i sl.

Glazbeno područje smatram izuzetno važnim činiteljem u oblikovanju kultunog identiteta.

Mišljenja sam da glazba doslovno odaje identitet, bilo na osobnoj ili kolektivnoj razini. Sjetite se kako je ranije bilo zastupljeno daleko više koncerata, od jazza, bluesa, preko klasike i popa do tradicionalnih festivala koje su pratili svjetski portali! Ovdje su dolazila svjetski priznata imena, a danas harače narodnjaci!? Pa to je ranije bilo nezamislivo, viđeno samo na RTS-u u određenim satima. Danas se, nažalost, mladi oblikuju kroz takav glazbeni treš koji neminovno uječe na više razina, od verbalne i neverbalne komunikacije, preko stila odijevanja do narušavanja osnovnih moralnih načela. Iako, tu se sada nameće pitanje – jel’ prije bilo jaje ili kokoš?

Ranije je bilo mnoštvo klubova i diskoteka, mogao si birati gdje ćeš ići. Danas nema ničega osim sirotih garaža bez ventilacije. Zar ne zaslužujemo bolje?

Gdje su klubovi u kojima će se ljudi svih životnih dobi ugodno osjećati? Pitam vas, gdje da se mladi ljudi u svojim npr. 40-ima idu zabaviti, čuti dobru glazbu, izmijeniti iskustva i vratiti se djeci u normalne sate kući, a da im sutrašnji dan ne propadne? Koga da slušaju? Gdje da ljudi u svojim 50-im godinama odu navečer na zabavu i osjete da su još živi, a da ih malograđanština ne proziva metuzalemima? Gdje da penzioneri, željni života i druženja, odu samo na kavu, da ne idemo daleko, uz neku dobru svirku organiziranu npr. jednom tjedno, a da to nisu neki penzionrski klubovi u kojima se osjećaju kao za otpis?

Gdje su koncerti stranih izvođača, velikih glazbenika? Znate gdje? Po susjednim zemljama, i tu blizu, ili bliže, u Zagrebu i Istri.

Nije niti jednostavno, niti jeftino organizirati se i otići negdje „samo“ zbog koncerta pa ljudi ostaju oštećeni za onu životnu iskru koja bi ih držala nasmijanima narednih mjesec dana. I što se događa – letargija. I tako dalje, i tako dalje…

* A potencijal? Koji je najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Najveći potencijal leži u kvalitetnim i stručnim ljudima! U ovom gradu još uvijek ima puno kreativnih i talentiranih ljudi, punih potencijala. U njih treba imati povjerenja i poticati njihove ideje. Ti ljudi moraju imati usmjerenje, podršku, treba im dati krila, omogućiti kvalitetno okruženje u kojem se mogu razvijati kako bi dali rezultate.

Pogledajte što je proizašlo iz npr. Pannonian-a, kojeg osobno smatram jednim od vodećih promotora našega grada van granica. Lega-lega, brand koji ne može bolje promovirati lokaliziranu subkulturu, vrlo prepoznatljivo i prihvatljivo diljem svijeta, fantastično!

To su u početku bile samo neke od ideja zanesenjaka. Pa zamislite koliko još takvih stvari čuči u mladim kreativnim glavama. Njihove ideje treba poduprijeti i, što je najvažnije, treba ih se saslušati!

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona važna?

– Ispričavam se, ali nisam to primijetila. Da ona postoji, mnoga od ovih pitanja vjerojatno ne bi ni postojala, a mi bi bili prezauzeti konkretnim zadacima za kandidaturu. Bez takve interdisciplinarne suradnje naprosto nema kulturnog napretka i to ju čini izuzetno važnom.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture?

– Nadovezat ću se na prethodno pitanje. Jednostavno, stvar je u produkciji. Treba objediniti stručan kadar iz svih područja kulturne djelatnosti, koji bi bio usklađen i vođen palicom sposobnog, odgovornog i nepolitičnog dirigenta.

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Za početak, dobit će financijska sredstva.

Ono što mene plaši jest da se može dogoditi da se to ne iskoristi na pravi način, na pravome mjestu i za najbolje stvari.

Govoreći s one maštovite strane, mogao bi dobiti međunarodnu pozornost, na mnogim poljima ostvariti veću interakciju s ljudima iz inozemstva, otvoriti npr. dodatne letove i unaprijediti gospodarsku situaciju, razbiti ustajalu energiju i iz bare prijeći u rijeku. Summa summarum, vratiti ljudima osmijeh na lice. To je ono što Osijeku desetljećima nedostaje.

* U slučaju da zaista postane prijestolnicom kulture, Osijeku će na raspolaganju biti znatna sredstva za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih programa. Što bi ste vi prvo napravili?

– Ako već pričamo u kondicionalu, da mogu, napravila bih detaljan presjek i evaluaciju postojećeg stanja svih značajnih arhitektonskih, građevinskih, urbanističkih i hortikulturnih ostvarenja i potom plan za obnovu i rekonstrukciju. Jedan od konkretnih manjih primjera koji mi sada padaju na pamet jest da bih u centralnim dijelovima grada i u starim jezgrama na temelju kojih gradimo identitet Osijeka, unificirala izglede terasa kafića koji su sada obavijeni prestrašnim plastičnim prekrivačima.
Zatim, ustanovila bih koji nam sve sadržaji nedostaju te sukladno tome prioritetno pokrenula natječaje za ostvarenje istih (djelovanje na svim područjima – infrastruktura, glazbena scena, interaktivni zabavni programi, umjetnost…).

Također bih animirala sve građane da razmisle iz svoje perspektive, iz svojih malih ili velikih iskustava, na način da daju svoj prijedlog za jednu konkretnu stvar koju bi oni napravili, a ti bi se prijedlozi potom razmotrili i najbolji realizirali.

Evo i jedan detalj o kojem osobno maštam godinama, a to je da uredim našu predivnu promenadu novom dizajnerskom urbanom opremom i dodatnim intervencijama, pri čemu bih uključivala radove umjetnika, dizajnera i arhitekata našega grada.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon 2020.?

– Treba ostati znanje koje daje mogućnost da se uloženo oplodi, razvija i proporcionalno nastavi rasti. Znači, osvijestiti nove generacije da prepoznaju te nove, ostvarene vrijednosti i razmišljaju u smjeru napretka i kulturnog stvaralaštva putem postavljanja strateškog razvoja i samoodrživosti.

* Kako vi osobno možete unaprijediti kulturu grada? Koji su vam planovi u organizacijskom razvoju i podizanju?

– U ovom trenutku, biti na raspolaganju za sva pitanja vezana uz moju struku i djelovanje. A za konkretno unapređenje kulture grada potrebna je sinergija puno ljudi različitih struka.
Žalosno je da se više ne cijeni vrijednost i kvaliteta i da ljudi to rijetko prepoznaju i uvažavaju. Ono što se konzumira (od hrane do kulture) je jeftino, prolazno i nekvalitetno.

U razmišljanjima o ljepšim mogućnostima života u ovome gradu, bilo bi zanimljivo ostvariti neke interaktivne sadržaje na različitim gradskim punktovima, mjesta gdje će ljudi kroz element igre uspostavljati neposrednu komunikaciju i kontakt, koji će zbližavati ljude i izmamiti im osmijeh na licu.

To mogu biti različite instalacije (umjetničke, arhitektonske, fotografske…), skulpture, poligoni i slično. Učiniti „kulturu“ dostupnu svima, a ne stvarati kult rezerviran za intelektualce. Na taj način mijenja se slika grada, stvara se i konzumira kultura.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s