Bruno Rechner

Bruno Rechner, arhitekt

Bruno Rechner, arhitekt

Treba nam prepoznatljivost kojom ćemo se pozicionirati u odnosu na druge gradove, a samim time i regije

* Koristi li Osijek svoju povijesnu arhitektonsku baštinu dovoljno u promicanju kulturnog identiteta? Što vidite kao osječki kulturni identitet?

– Osijek jedino i koristi povijesnu arhitektonsku baštinu u promicanju kulturnog identiteta.
Secesijski niz u Europskoj aveniji i povijesni graditeljski sklop Tvrđe istinska su arhitektonska vrijednost. No mnoge stvari, pa tako i ove u promicanju kulturnog identiteta kod nas su prije svega rezultat spontanog događanja, a manje rezultat nekakve smislene organizacije.

U Osijeku kao da je vrijeme stalo. Tako je i u promoviranju nove, suvremene arhitekture 21.stoljeća.

U nedostaku ambicija, volje i potrebnog angažmana kojima bi se promovirale nove vrijednosti, vječno se poseže za starom, dokazanom. No ne živimo prema natrag nego prema naprijed. Tako bi trebalo biti i u promoviranju arhitekture. Naglašavam arhitekture ovog stoljeća. Tu prije svega mislim na Autobusni kolodvor, Pješački nathodnik iznad željezničkog kolodvora, Trg slobode, Trg Ante Starčevića, Poljoprivredni fakultet, Naselje Retfala Nova, Kappa centrar, Esseker centar, Stambena zgrada u Huttlerovoj, Zgrada Žita, brojne dobre obiteljske kuće…Imamo što pokazati, prezentirati i pohvaliti se.

* Na koji je način potrebno taj identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?

– Dogovorimo se oko 5 povijesnih vrijednosti i oko 5 suvremenih vrijednosti u arhitekturi na razini grada. Tako i na svim drugim poljima kulturnog života, slikarstvu, kiparstvu, dizajnu, glazbi, kazalištu… I promovirajmo to kroz svakodnevni rad, angažman, susrete, obrazovanje. Rezultat se neće vidjeti kratkoročno, ali dugoročno ćemo sigurno uspjeti zainteresirati druge da posjete naš grad i otkriju neke nove, njima do sada nepoznate vrijednosti. Zamislite primjerice glazbenika Franju Krežmu kojega su u njegovo doba proglašavali novim Mozartom. Osim uskog kruga ljudi, većina ne zna reći dvije suvisle rečenice o njemu, a o njegovoj glazbi da ne govorim.

Kad smo otac (Predrag Rechner, arhitekt) i ja radili projekt uređenja Trga slobode u Osijeku, stavili smo pored njegovog spomenika glazbenu kutiju tako da možete čuti njegovu glazbu.

Zar to nije jednostavna, a efektna promocija klasične glazbe i tog vrijednog osječkog umjetnika?

Treba nam prepoznatljivost kojom ćemo se pozicionirati u odnosu na druge gradove, a samim time i regije. Istra je već napravila veliki iskorak. Pogledajmo što oni rade pa prebacimo model u naše uvjete, prostor i vrijeme. Je li to toliko teško? Je li Istra toliko daleko? O uzorima u prvim zapadnim susjedima, Slovenija, Austrija, kao modelu kako iskoristiti vlastite potencijale da i ne govorim. Ali to zahtjeva osobni angažman onih koji zauzimaju prava mjesta, a ne čine mnogo, i prije, i danas i sutra. Modeli postoje, ali ih se ne može vidjeti kroz prozor iz topline ureda javne službe. Ipak je potrebno uložiti malo napora.

* A potencijal? Koji je najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka?

– Kada ste oko razine 20, a maksimum je na razini 100, onda naravno da je potencijali velik. Tako je nama godinama potencijal velik. Imamo i turizam s velikim potencijalom, i geografsku poziciju s velikim potencijalom, i obrazovanje s velikim potencijalom…

Od svih velikih potencijala neće biti ništa ako se sustav ne organizira.

To vam je kao kod sportaša. Kada je netko jako talentiran, ali baš i nema volju za treningom i razvojem tog talenta ili još gore kad nema uvjeta gdje bi taj talent razvijao. Prošle godine sam bio u Beču proučavati njihov gradski stadion i nogometni kamp. Uvjeti za treninge, prostorno i kvalitativno koje imaju nogometaši svih uzrasta u svim vremenskim uvjetima su iznimni, rekao bih svemirski. A Austrijanci baš i nisu nešto posebno talentirani nogometaši. Zamislite naš nogometni talent u takvim vrhunskim uvjetima.

* Smatrate li da postoji jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika? Zašto je ona važna?

– Ne. Ne postoji jasna kulturna politika. Suradnja kulturnih dionika postoji jedino na razini osobnih poznanstava i afiniteta. To nije sustav koji osigurava budućnost kao i smisleni razvoj i stvaranje kulturnog identiteta grada.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture?

– Temeljni problem je nedostatak financijskih sredstava kao posljedica uništenog gospodarstva. Nažalost jačanje gospodarstva neće se dogoditi sve dok ne napustimo ukorijenjeni socijalistički mentalitet funkcioniranja i ne prihvatimo suvremene tokove protržišnog, kapitalističkog društva.

Jer sada živimo u nekakvom vakumu, zrakopraznom prostoru, koji u normalnom svijetu ne postoji, a za kojeg mi mislimo da je kapitalizam.

Zapad ide velikim koracima naprijed. Što duže odgađamo promjene to smo u sve većem raskoraku sa suvremenim svijetom.

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Titula Europske prijestolnice kulture je posljedica našeg sveukupnog društvenog angažmana, a ne njegov povod. Da bi se to dogodilo potrebno je na tome istinski poraditi. Po prirodi sam optimist, ali nisam nerealan.

Ne osjećam snagu koja će povući, držati tempo i ambiciju te složiti plan koji će nas do toga dovesti.

Kada to kažem, ne mislim ni na kakve strategije koje uvijek ostanu mrtvo slovo na papiru, nego na jednu karticu teksta koja daje motiv, smjer, način i cilj. Volio bih biti demantiran i ugodno iznenađen.

* U slučaju da zaista postane prijestolnicom kulture, Osijeku će na raspolaganju biti znatna sredstva za izgradnju infrastrukture i pokretanje različitih programa. Što bi ste vi prvo napravili?

– Napravio bih sve da ulaganja koja bi se ovdje dogodila ostvaruju prihode od kojih će korist nematerijalnu, ali i materijalnu imati i generacije koje dolaze, a ne da se investiranje, kao što je često slučaj, svodi na jednokratnu potrošnju iza koje ostaje trošak, a ne novi prihod. Mnogo je takvih primjera, a jedan od najlošijih je primjer Grčke koja je jednokratno investirala u Olimpijske igre da bi godinu dana nakon toga ostala prazna, neiskorištena infrastruktura, a rate kredita još nisu ni počele stizati. I to isto je doprinjelo situaciji u kojoj se ta država sada nalazi. Pozitivan primjer je grad Bilbao koji je investicijama u kuturno – turističke sadržaje napravio čudo.

Dakle, da za kongresnu dvoranu koja će generirati nove prihode kroz organizaciju kongresa i unaprijediti ugostiteljsko-turističke sadržaje u gradu. Da, za novi veliki muzej koji će generirati pozitivne aktivnosti u mnogim kreativnim područjima društva i omogućiti novi sadržaj turistima koji dolaze.

Da, za atrakcije koje će istaknuti grad i regiju u odnosu na druge, a kojih sada nema. Da, za mnoge druge sadržaje koji nisu nužno vezani za kulturu, ali su vezani za razvoj i jačanje gospodarstva. Da, za još aktivniji suživot, aktivnosti i sadržaj vezan uz Dravu. Da, za novi gradski stadion koji će imati nogometni kamp čime će privlačiti tisuće sportaša iz šire regije i time opravdati svoju investiciju. Sve ovo doprinjelo bi i jačanju zračne luke Osijek jer bi grad postao nova zanimljiva destinacija…

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon 2020.

– U budućnosti očekujem grad koji će imati bolju infrastrukturu, uređenije javne prostore, odličan kontakt s prirodnim kvalitetama prostora, prije svega rijekom Dravom, više sadržaja  u kulturi, obrazovanju, zabavi, još više dobre arhitekture, ekonomski stabilan grad sa sretnim i nasmijanim ljudima koji imaju mogućnost napredovati, ugodan stil života u ovom mirnom i lijepom gradu. Iako ovo više zvuči kao popis želja nego izgledna opcija u kratkom vremenu, dozvoljavam si malo i sanjariti.

* Kako vi osobno možete unaprijediti kulturu grada? Koji su vam planovi u organizacijskom razvoju i podizanju

– Doprinos kulturi grada dajem svakodnevno kroz posao arhitekta, projektirajući široki spektar objekata i prostora respektirajući pri tome prostor (grad), struku (arhitekturu) i investitora (onoga koji to sve plaća). Jedino u toj simbiozi pronalazim osobnu i profesionalnu sreću i zadovoljstvo. Vjerujem da će takav pristup biti prepoznat kao nešto dobro i vrijedno.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s