Branimir Kljajić

Branimir Kljajić, arhitekt

Branimir Kljajić, arhitekt

Nekoliko vrhunskih arhitektonskih realizacija svjetskih arhitekata mogle bi odlučujuće promjeniti sliku Osijeka

* Kada govorimo o arhitekturi, na temelju čega Osijek može i treba graditi svoj kulturni identitet?

– Kada govorimo o arhitekturi, kulturni identitet Osijek može graditi na svom bogatom urbanističko-arhitektonskom naslijeđu (napr. linearni grad uz rijeku, secesijska arhitektura) te na vrhunskim recentnim realizacijama.

* Kako Osijek percipiraju osobe izvan njega, a kako sami Osječani? Podudaraju li se u čemu njihovi doživljaji?

– Vjerovatno se percepcija grada podudara kod većine posjetitelja i  kod samih Osiječana. Osobe izvan grada brzo otkrivaju grad ugodan za život sa nekoliko izuzetno kvalitetnih specifičnosti, šetnica uz rijeku Dravu, ulica Europske avenije, Tvrđa itd.

Nažalost isto tako za posjetitelje je na prvi pogled uočljivo da kulturno nasljeđe propada, te da mu se pridaje vrlo malo pažnje.

 

* Na koji način taj identitet promicati na regionalnim, nacionalnim i europskim razinama?   

– Identitet grada treba na svim nivoima promicati preko, npr. Društva arhitekata, raznim tribinama, interdisciplinarnim skupovima, a bilo bi nužno i objavljivanje realizacija u domaćoj i inozemnoj literaturi kao u arhitektonskim časopisima. ORIS, DETAIL, MARK, architektur aktuell… su neki od njih. Na taj način bi se Osijek upisao na nacionalnu i internacionalnu arhitektonsku kartu. Naravno ako realizacije nisu dovoljno kvalitetne teško da će spomenuti časopisi biti zainteresirani za objavljivanje.

Interesantno je još primjetiti da se kod nas nitko ozbiljnije ne bavi arhitektonskom kritikom realiziranih objekata???

* Osijek je poseban s obzirom na svoju geografsku smještenost. Što vidite kao potencijal kulturne djelatnosti? Je li on dovoljno iskorišten?

– Osijek bi kao regionalni centar trebao daleko više surađivati sa zemljama iz okruženja. Mislim da je to potencijal koji nije dovoljno iskorišten.

* Zašto je važna jasna kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika, a koja bi trebala promišljati o arhitetkuri i urbanizmu?

– Kulturna politika i suradnja najšire platforme kulturnih dionika izuzetno je važna. Već i rad na urbanističkom planiranju zahtjeva jedan takav pristup.

Mislim da je baš urbanističko planiranje grada u zadnje vrijeme najviše podbacilo, a još uvijek se ne razaznaje bilo kakav urbanistički koncept ili urbanistička vizija razvoja grada.

Osijek je za svoj urbanističko-arhitektonski razvoj veliku – stoljetnu šansu imao u Blok centru II  i u Studentskom kampusu, ali niti jedna od njih nažalost nije iskorištena.

* Ako postoji, navedite jedan temeljni problem osječke kulture.  

– Kako ne živim u Osijeku moram priznati ne poznajem dovoljno lokalne prilike i probleme kulturnih djelatnika i kulture Osijeka. Vjerovatno je to kao i svuda nedostatak novčanih sredstava, te kako od šire javnosti tako i od političara nedovoljno poimanje važnosti kulture.

* Što bi Osijek mogao dobiti titulom Europska prijestolnica kulture? Koje su njezine prednosti?

– Titulom europske prijestolnice kulture Osijek dobija šansu biti medijski prezentan u svijetu, biti prepoznat kao poželjno kulturno i turističko odredište. U prilogu su teme i projekti koji su bili ponuđeni kada je Graz bio Europska kulturna prijestolnica 2003 godine. Mislim da može asocijativno poslužiti za osječku kandidaturu tj. može se lako iščitati što je ono čemu Europa trenutno pridaje najviše pozornosti.

* U slučaju da osvojimo tu titulu, na raspolaganju će nam biti znatna sredstva za pokretanje različitih programa i izgradnju infrastrukture? Što prepoznajete kao prioritet?

– U slučaju osvajanja titule kao prioritete vidim ulaganja prvenstveno u sve što je potrebno kulturi grada. Za to bi vjerovatno pored ostaloga bilo potrebno izgraditi nekoliko novih (ili privesti namjeni nekoliko postojećih) građevina koje Osijeku nedostaju napr. kulturni centar, kongresna dvorana, koncertna dvorana, galerija. To su zapravo kapitalni objekti bilo kojeg grada.

U svijetu nije rijetka praksa da se za takove projekte direktno angažiraju ponajbolji svjetski arhitekti. Beč je pored niza domaćih, izuzetno kvalitetnih autora za veliki broj prestižnih lokacija i projekata angažirao strane arhitekte.

Neki od njih su Dminique Perrault, Jean Nouvel, Zaha Hadid. Na taj način priskrbio si je izvjesnu notu svjetskog, otvorenog, internacionalnog grada. Kao stanovnik Beča, upoređujući situaciju prije i poslije spomenutih intervencija mogu reći kako se to u svakodnevnom životu itekako osjeća. Naravno i za Osijek bi to bio veliki skok, nekoliko takvih vrhunskih arhitektonskih realizacija mogle bi odlučujuće promjeniti sliku grada, a sigurno bi uslijedio i niz pozitivnih učinaka na koncu i za turističku ponudu grada.

* Što Osijeku treba ostati u godinama nakon 2020., a što bi i nadalje opravdavalo titulu grada kulture?

Čitajući o Graz-u i njegovj kandidaturi naišao sam između ostaloga i na otprilike slijedeće „čitav grad je bio pozornica, stanovnici grada nisu bili statisti nego glavni glumci”.

Vjerojatno bi godina dana tako intenzivnog uživanja i življenja svih mogućih kulturnim događanja ostavila trajan trag na grad i njegove građane.

Join the conversation! 2 Comments

  1. Najvise mi se svidja kako je g. Galic uocio da su gradjani postali SUBJEKTI u Grazu. Na zalost nema kriticne mase ljudi, koji teze samoaktualizaciji te zivotu u ljubavi i slobodi.

    Odgovori
  2. Kad bi bilo 10-20 kao Ivan Kristijan Majic bio bih sigurniji u pobjedu za epk2020.
    Uvjeren sam da ih ima 100-200 u gradu a u regiji 1000-2000, ali malo tko ih trazi i promovira.

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s