Alka Turalija

Alka Turalija, profesorica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku

Alka Turalija, profesorica na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku

U Osijeku ne postoji nikakvo razmišljanje o širem kulturnom događanju unutar zelenih površina

* Osijeku svi često tepamo kako je “zeleni grad” zbog svojih parkova, perivoja, šetališta. Možemo li na temelju toga graditi “kulturni” identitet? Jesmo li negdje skrenuli s puta?

– Osijek kao grad perivoja (sinonim za PARK iako neki autori „filozofiraju“ da ima razlike unutar tih dvaju pojmova, perivoj je stara hrvatska riječ za park što je germanizam koji znači podići zelenu površinu!), na žalost svoj identitet nasljeđuje iz prošlosti, ali ga danas ne nastavlja. Doduše, osnove perivojne cjeline kojeg je nametnuo barok, a kasnije secesija, grad je donekle uspio očuvati, ali se ona nestručnom brigom gube iz dana u dan. Velike perivojne cjeline izuzetne vrijednosti kao što je Gradski vrt, Vrt Jagode Truhelke, Perivoj uz dvorac Pejačević, Matičnjak i Vrt obitelji Prandau, predvrtovi secesijkih vila i slično, nikada nisu dovoljno povijesno i stručno istražene, a o njihovoj obnovi nitko niti ne govori.

Današnji perivoji propadaju, a njihova se oblikovna vrijednost mijenja i karakteristične, te definirane vrijednosti od strane struke krajobrazne arhitekture, nestaju u nepovrat.

Vrtnotehnički element Secesijski zdenac, godinama je propadao i danas još nema pravo i zasluženo mjesto.
Evo nekoliko primjera degradacije vrijednosti i smanjenja zelenih površina perivojnih cjelina nestručnim intervencijama:
1) Perivoj kralja Tomislava – izgradnja sportskog objekta bez dozvole; preseljenje spomenika umirućem ratniku Roberta Frangeša Mihanovića – najranije remekdjelo impresionizma u hrvatskom kiparstvu
2) Perivoj Kralja Držislava: popločenje radi umetanja Frangešove skulpture, na dimenzije u kojima se ista gubi, te na taj način postaje neprimjetna; promjena oblikovnosti izvornog projekta
3) Perivoj Petra Preradovića – drastično smanjenje dendroloških elemenata – drveća i grmlja, što je osnova oblikovnosti secesije i naglasak na izvanredna arhitektonska ostvarenja – Kino Urania i dr.
4) „Obnova“ perivoja Zrinjevac potpuno neprikladnim projektom i što se tiče oblikovnosti (proširenje asfaltnih šetnica), ali i što se tiče samog poznavanja struke krajobrazne arhitekture, te potreba građana koji dolaze u perivoj odabirom neprikladnih i besmislenih vrtnotehničkih elemenata i vrtne plastike.
5) Svakodnevno uništavanje glavnog obilježja Osijeka – drvoreda platana, koje su naglašavale ulazak u grad sa svih strana svijeta.
6) Ogroman gubitak drvoredne cjeline i drvorednih partera radi povećanja broja automobila i povećanja gabarita izgradnje arhitektonskih objekata u gotovo svim dijelovima grada
7) Nestanak vrtova radi jačanja građevinskog lobija i izgradnja ogromnih zgrada koje imaju na mjestu predviđenog vrta betonirane ili popločene prostore radi parkinga – u gotovo svim ulicama starijih dijelova grada.
8) Devastacije zelenila radi ugradnji ljetnih terasa uz kafiće, umetanja kanti za odlaganje otpada ili reciklažu i sl.

Identitet grada Osijeka prepoznat je u njegovoj povijesti. Tu je jednako važna arhitektura objekata i arhitektura vrta. Zapravo, jedno i drugo potrebno je promatrati kao cjelinu, dakle nikako ne kao dvije odvojene vrijednosti.

Novija arhitektura, koja se može pratiti poslije završetka II sv. rata, pa sve do danas, na žalost nije Osijeku donijela pečat posebnog grada koji uživa status cijenjene i smisaone arhitekture, pa tako niti krajobrazne arhitekture što se odnosi na stambena ali i na poslovna središta i dijelove grada. Osim perivojne baštine očuvanje iz razdoblja Hrvatske moderne (Držislavac), Osijek se nema dičiti novijim oblikovnim perivojnim vrijednostima. Pokušaj uređenja šetnice uz rijeku Dravu, također je promašaj, a posebice preslika Bundeka uz lijevu obalu Drave gdje se je pri intervenciji uništio jedini živi i stvarni ekosustav vlažne šume krajobraza rijeke Drave, koji je kao posebnost u smislu florističke i faunističke vrijednosti bio prepoznat među krajobraznim arhitektima, biolozima, ekolozima i drugim znanstvenim grupacijama.

I dok cijeli svijet razvija programe održivosti prirodnih eko-sustava i krajobraznih vrijednosti, grad Osijek, smješten u području intenzivne poljoprivrede i sa razvijenom kemijskom industrijom u centru grada – pogon Saponije, uporno ne slijedi upute struke, već sluša politiku i lobije koji ga polako ali sigurno uništavaju.

* Prema čemu taj identitet treba usmjeriti?

– Ono što nas je naučila povijest, moramo cijeniti, prihvatiti, očuvati i iz povijesti učiti. Naravno, na temeljima struke i onoga što nalaže znanost i novija otkrića, moramo graditi budućnost za nove generacije. Kako?
Najbitnije je podići svijest građana. Većina građana Osijeka ne zna ništa o povijesti grada niti o ovdje napisanom kulturnom nasljeđu. Jako malo građana razumije što je perivoj ili pak krajobrazna arhitektura, a da ne spominjem održivi razvoj ili što to znači autohtonost biljnog materijala i očuvanje staništa. Stoga je potrebno organizirati radionice unutar svih grupacija građana, od onih najmanjih do onih starijih, pa čak i bolesnih, jer rad sa biljkama oplemenjuje i liječi. Perivoji su prazni, nemaju stalnih posjetitelja i ljudi moraju u njih dolaziti tradicijom ali i interesom. Dakle, osim znanja, građanima je potrebno unutar perivoja dati dovoljno zanimljivih sadržaja.
Identitet grada potrebno je podijeliti prema razvojnim cjelinama i praćenjem najnovijih naputaka krajobrazne arhitekture i njoj srodnih struka, te podizati zelene površine i perivoje modernog izgleda i sadržajno dostojnih modernog čovjeka, a ne da radi nestručnosti, niske svijesti ili politike, uništimo prednosti koje nam je ostavila povijest.

* Kako promicati i zaštititi kulturni idenetitet koji se ogleda u nasljeđu još iz secesijskih vremena, a na regionalnoj, nacionalnoj i europskoj razini? Jesu li Osječani svjesni bogatstva svog zelenila?

– Secesija je obilježila ovaj grad u svim granama ljudske djelatnosti i Osijek kao jedinstveni grad koji nosi biserje tog vremena, njegov duh mora zadržati. Duh secesije može se ogledati u mnogim osobitostima koje je na žalost ovaj grad izgubio ili potpuno uništio.

Ne mogu prežaliti Šamačku ulicu s velikim mjedenim i željeznim znakovljem vrijednih obrtnika, ribara, kovača, trgovaca tekstilom. Ne mogu prežaliti niti Šibicaru sa zanimljivim i jedinstvenim oblikom i veličinom žigica izuzetne kakvoće.  Ne mogu zaboraviti čuveni osječki kesten iz Ribarske ulice.

Taj je kesten predstavljao veličinu Osijeka unutar Austro-ugarske monarhije i bio svjedokom burnih događanja s kraja 19. stoljeća. Tužna sam i kada gledam čuveni zdenac i prazne i zapuštene predvrtove u Europskoj aveniji, oronule ograde i fasade… izgubljene vrijedne vrtove i vrtlarije koje spominje časopis Die Drau.
Stoga mislim da Osijek (vodeća struktura grada), niti njegovi građani nisu svjesni veličine značenja tog doba za njihov grad. Zelenilo secesije bilo je jedinstveno po mnogočemu: izgrađuju se prva javna šetališta i perivojne cjeline, sportski tereni, a oblikovnost perivoja znatno se pojednostavljuje u smisli kičenosti, ali obogaćuje u smislu raznolikosti drveća i grmlja. Unutar EU projekata sada postoji mogućnost participiranja u vidu aplikacija na natječaje za uređenje perivojne baštine, ali i novih sadržaja unutar arhitekture i zaštite krajobraza, kako urbanih, tako i šumskih, riječnih, poljodjelnih i prirodnih.

Promicanje identiteta može se ostvariti najprije stjecanjem znanja.

To znači organizaciju radionica, tribina, internetskih stranica, izdavanje publikacija: knjiga i stručnih časopisa i ponajviše povezivanjem interesnih skupina unutar mladih ljudi koji bi se školovali za vodiče kroz gradske perivoje i zelene površine. Nadalje, nedovoljno je i znanstvene pisane literature, knjiga, priručnika, ali i ilustracija i propagandnog materijala, kako na našim, tako i na stranim jezicima. Potrebno je pokrenuti nadležne institucije i uključiti se u regionalne i državne programe, poticati lokalnu upravu na prave investicije osmišljene od strane stručnjaka i nadležnih znanstvenika iz oblasti krajobrazne arhitekture. Potrebno je organizirati stručna putovanja u susjedne zemlje i sve zemlje članice EU i šire i razmjenjivati stečena znanja, kako bi ih što bolje mogli primijeniti u našem gradu. I na kraju, potrebno je promijeniti strukturu djelatnika unutar gradskih i županijskih stručnih službi i tijela koje su strogo povezane sa zaštitom krajobraznih vrijednosti, povijesnog nasljeđa krajobrazne arhitekture i programima razvoja zelenih površina grada. Bez odabira školovanih stručnih radnika, posebno mladih stručnjaka koji vole svoj grad, Osijek neće napredovati u smislu očuvanja i izgradnje vrijednih novih sadržaja perivoja i uopće zelenila grada. Nadalje, uključenjem u europske udruge stručnjaka i građana Osijek također može širiti svoju kulturu.

* U čemu vidite potencijal hortikulturnog uređenja grada? Na koji način on korespondira s ostalim segmentima kulture?

– Hortikultura se odnosi na znanje uređivanja vrta. Unutar pojma hortikultura stručno podrazumijevamo: zelene površine, uresne vrtove i perivoje, povrtnjake voćnjake, vinograde i krajobrazne vrijednosti koje je kreirao čovjek. Dakle hortikultura je kultura vrta. Osijek se može dičiti kulturom uređenja vrta i perivoja i ima tu povijesnu tradiciju koju možemo susresti unutar ulica, privatnih vrtova i perivoja i koja se odnosi na pojedina povijesna razdoblja i prema tome je možemo i razlikovati. Novija arhitektura i arhitektura vrta nije u Osijeku prepoznata niti opisana kao posebnost ili vrijednost, osim pojedinih stambenih kuća koje su dobile domaća i svjetska priznanja.

Dijelim mišljenje da bi se nekoliko novijih ostvarenja osječkih dijelova grada mogle izdvojiti kao posebnost: pješački most, zoološki vrt, kompozicija zelenila naselja Sjenjak, kao i neki privatni i školski vrtovi.

Osim povijesnog zelenila, Osijek mora promicati kulturu i tradiciju oblikovanja prostora zelenilom putem novih projekta u kojima će staviti urbanizam i potrebu modernog čovjeka u centar svih ciljeva projekta, a zelenilo kao osnovnu potrebu svakog novog dijela grada. Primjer izgradnje i obnove studentskog grada ili kampusa, može biti dobar ili loš primjer. Mladi čovjek treba drveće, jer ga ono štiti od vjetra, sunca, kiše, buke, daje mu kisik, ali i potrebnu vlagu u zraku (jedno odraslo stablo tijekom ljetnih mjeseci transpirira i do 600 litara vode!!!).

Unutar izgradnje kampusa nema projekta za perivoj i sadržaje za mlade koji moraju biti prateća potreba studentu koji boravi većinu vremena u zatvorenom prostoru u blizini kompjutera. Unutar zelenih površina u Osijeku je premalo iskorištena voda koja je osnovni element vrta i označava kretanje i dinamiku prostora.

Vrtovi s odabranim vrstama koje su autohtone na našem području i uz element vode, mogu u budućnosti poboljšati kvalitetu prostora i življenja. No, unutar kampusa za sada se samo izgrađuje i betonira.
U planovima izgradnje grada također nema veće površine ostavljene za neki veći perivoj ili modernistički vrt. Bilo je naznaka osnivanja japanskog vrtnog sloga, ali je i on propao. Drugi stilovi i ostvarenja mogu obogatiti kulturu oblikovanja i vrtnu umjetnost. Osijek suradnju s drugim gradovima diljem svijeta nije iskoristio na polju hortikulture u niti jednom njenom segmentu.
Svaki ostali segment kulture grada može biti povezan s kulturom vrta, no perivojna cjelina danas je premalo iskorištena te se mnoge kulturne manifestacije, umjesto u zelenim prostorima grada odvijaju na betoniranim i asfaltiranim ulicama i trgovima. Zelenilo svakog grada u Europi povezana je sa svim ostalim segmentima kulture. Prag, Beč, Budimpešta, Pariz, Berlin, Munchen, Stuttgart i još mnoštvo drugih gradova diljem Europe, ali i svijeta, promiču svoju opću kulturu, pa čak i novitete i privredu uz pomoć vrtova i perivoja. Dakle, oni mogu biti razglednica, ali i osnovni aparat prikaza cjelokupnog ostvarenja svih grana umjetnosti i privrede.

* Postoji li kulturna politika i šira platforma kulturnih dionika koja promišlja o hortikulturnom izgledu osječkog zelenila?

– Na žalost u Osijeku ne postoji nikakvo razmišljanje o širem kulturnom događanju unutar zelenih površina. Iako je grad dao izraditi katastar zelenila, ponovno u njegovoj izradi sudjeluje premali broj stručnjaka, Osječana, koji mogu determinirati prostore a koji se snimaju na način koji već struka napušta. Naravno, svako snimanje stanja ili detaljna inventarizacija mora biti dokazana i valorizirana, a ne samo snimljena. Za tako kompleksan posao potrebno je uključiti stanoviti broj stručnjaka iz svih pripadajućih struka. Mislim da za takve, a i mnoštvo drugih odlučujućih radova unutar zelenila grada, stanovništvo dobiva premalo informacija, ali i za njih nije uopće zainteresirano.

Gradsko poduzeće Unikom svojom strukturom zaposlenika, ali i opremljenosti (pogledajte rasadnik i druge kapacitete!) ne može zadovoljiti potrebe grada kao što je Osijek.

Tu ne želim kritizirati djelatnike, već odnos prema struci koja se zove krajobrazna arhitektura, a prema tome i samim zelenim površinama u gradu. Obnova gradskih ulica nakon rekonstrukcije vodovodne infrastrukture također nije obavljena stručno i načinjeno je mnoštvo pogrešaka. Unutar perivoja Zrinjevac također.

Šetalište uz rijeku Dravu nije stručno održavano i odabir biljnog materijala, a niti način grupacije unutar betoskih posuda nije stručno urađeno. Dakle, opći odnos prema zelenilu grada nije zadovoljavajući.

Građani nemaju mogućnosti prigovora, niti sugestija. Nisu organizirani stručni timovi, niti uvažena mišljenja stručnjaka, kao i njihovi prijedlozi i upozorenja. Mladi ljudski potencijali unutar struke nisu iskorišteni, te na ključnim mjestima nije uposlena struka. Sve to rezultira sadašnjim stanjem koje nije zadovoljavajuće i ne dovodi do napretka. U gradu ne postoji šira platforma organizacije struke u vidu poboljšanja ukupnog stanja zelenih površina, a razlozi nisu novac, već politika.

* Mogu li i trebaju li uređeni zeleni dijelovi Osijeka postati dijelom svakodnevnog života najšireg broja Osječana? Na koji način?

– Danas je u svijetu stavljen veliki akcent na dizajn prostora, zelene površine, eko-sustave i valorizaciju krajobraznih vrijednosti kako kulturnog, tako i prirodnog krajobraza. Mišljenja sam da Osijek ima obvezu izgrađivati se na sveukupnom povijesnom nasljeđu u kojem je arhitektura vrta bila tako značajna i priznata i to ne samo u doba secesije već i znatno prije. Zadaće koje jedan grad mora ispuniti kako bi očuvao tradiciju, uz pomno i stručno njegovanje povijesne ostavštine, ne odnose se samo na očuvanje duha vremena u kojemu je dio kulturnog nasljeđa stvoren, već i na mijenu s ciljem uvođenja novih spoznaja i mehanizama. Ponekada je to vrlo teško izvesti pravilno, radi brze urbanizacije, ali ponajviše radi pomanjkanja znanja i volje. Stoga je podizanje svijesti građana, uključivanje struke, povezivanje sa Europom i šire, uključivanje i obrazovanje mladih kadrova kao i stavljanje na prvo mjesto zelenila grada kao glavnog „brenda“ u promicanju Osijeka kao grada kulture, izuzetno važno. Mehanizmi kojima se to postiže su: tribine, radionice, cjeloživotno učenje, organiziranje priredbi (izložbe cvijeće, dani ljubica, narcisa što je tradicija u Osijeku), organizacija, botaničkog vrta, snimanje info materijala, dokumentacija povijesti izdavanjem knjiga, časopisa, vodiča kroz perivoje i priručnika; očuvanje povijesnog nasljeđa kroz stručnu i pravilnu obnovu, izrada platforme zelenila unutar planova arhitekture i krajobraza, uključivanje svih građana i naravno struke, povezanost sa gradovima i institucijama unutar zemlje i čitave Europe i svijeta, sudjelovanje na međunarodnim natjecanjima i projektima EU, povezivanje različitih struka u timove.

Unutar tijela lokalnih uprava morali bi postojati Savjeti građana, kao tijela uprave koja donose prijedloge i odluke o glavnim ulaganjima i razvoju svih zelenih površina u gradu. Kada građani sudjeluju u kreaciji i očuvanja prostora u kojem žive, u ovom razgovoru, zelenila, oni ga moraju i koristiti.

Kako? Danas se svijest o boravku na zraku gubi i potreba za razonodom ili boravkom unutar perivoja nije samo šetnja ili sjedenje na klupama. Unutar perivoja potrebno je uvesti sadržaje kao što su: posebni dijelovi perivoja namijenjeni kućnim ljubimcima; tematski vrtovi koji prate trendove pojavnosti moderne arhitekture vrta ili novih biljnih vrsta; ljetne pozornice, aktivnosti tipa šah, veliki domino; fitnes na otvorenom i slične sprave za razgibavanje; otvoriti travnjake za gaženje i korištenje, organizacija priredbi (vezanih za datume ili proslave: vjenčanja-slikanje, traženje pisanica skrivenih u grmlju; dovođenje kazališta lutaka, pjesnika, komorne glazbe i još mnoštvo različitih događanja…). Unutar perivoja i sami građani mogu sudjelovati svojim idejama i radom-aktivni parkovi i sl.

* Mislite li da bi upravo identitet kojega Osijek temelji na svom horitikulturnom uređenju može biti presudno za dobivanju titule “Europska prijestolnica kulture”?

– Da, mišljenja sam da je identitet i osvještenost, te praćenje trendova u svijetu itekako vezano uz zelenilo i poštivanje pravila struke krajobrazne arhitekture. Uređenje prostora biljkama i biljnim zajednicama, ne samo da podiže estetsku vrijednost urbanog prostora, već se nameće kao osnovna potreba, ali i kvaliteta organizacije načina života modernog građana. Količina i način oblikovanja zelenih površina odraz suvisine znanja, kulture i kvalitete življenja modernog čovjeka. Stoga sve uljuđene zemlje u svijetu podižu moderne prostore na način, da zelene sustave stavljaju u centar i osnovu oblikovnosti i potrebe.

* Ako zaista i budemo proglašeni tom značajnom titulom, na raspolaganju će nam biti milijuni eura za programe i njihovu provedbu. Što u Osijeku treba izgraditi ili kakve programe pokrenuti, a u kojima bi hortikulturno uređenje imalo glavnu ulogu? Što Osijeku treba ostati nakon ove titule, a da bude nadogradnja bogatstvu iz secesijskih vremena?

– Najprije je potrebno organizirati struku u tim. Zatim je potrebno podići svijest i osnovno znanje građana. Potrebno je izvršiti reorganizaciju službi lokane uprave, Županije i Grada. Zatim organizirati tribine i radionice, pokrenuti znastvene i druge obrazovne ustanove: fakultete, ali i sve nivoe obrazovanja od vrtića do srednjih škola. Potrebno je izraditi zajednički plan projekata zelenih površina, uključiti se u udruge koje potiču oblikovanje i organizaciju zelenih prostora, organizirati sve pripadajuće struke i donijeti plan razvoja zelenih površina; izraditi Zakon o javnim zelenim površinama, izraditi norme unutar struke, provesti, prevesti i uvesti standarde, osigurati modernu mehanizaciju. Nadalje, potrebno je Sudjelovati u organizaciji urbanog prostora i širenju gradske aglomeracije na način da se strogo odredi udio zelenih površina u odnosu na izgrađeni prostor.

Potrebno je  osmisliti Futuristički perivoj, tematski vrtove, prikaz autohtonih i endemskih vrsta Slavonije, izgraditi botanički vrt, izraditi povijesne studije svih perivoja u Osijeku.

Treba izraditi projekte obnove i detaljan plan zaštite za povijesne perivoje, izraditi kvalitetan i moderan monitoring zelenila unutar katastra zelenila, organizirati znanstvene skupove iz područja krajobrazne arhitekture, izdati kjnige i druge publikacije, dovesti prikaze krajobrazne arhitekture drugih zemalja, organizirati međunarodne izložbe iz područja krajobrazne arhitekture i hortikulture uopće, izdati kvalitetan časopis koji stručno i popularistički prati događanja unutar struke na području grada, osnovati institut za povijesne vrtove, očuvanje krajobraza i krajobraznu arhitekturu. Nadalje, potrebno je uključiti lokalne medije, Turistički zajednicu grada i organizirati natjecanja i tradicijske povijesne događaje vezane za zelene površine i uzgoj i prezentaciju dendro -materijala i cvijeća prikazati građanima i svijetu. Važno je i uključiti građane da svojim radom i angažmanom potiću očuvanje i podizanje zelenih prostora grada, te ih uključiti na projekte EU. Treba obnoviti nestale i zaboravljene povijesne vrtove i perivoje te i zraditi projekte za očuvanje naših vrijednih biljnih vrsta i osmisliti načine reprodukcije i prodaje (nekada je Osijek imao nekoliko europski poznatih vrtlarija).

Trebalo bi organizirati studij krajobrazne arhitekture, uključiti se u sve projekte EU koji se odnose na vrtove i perivoje te uključiti druge kulturne sadržaje i događanja i iskoristiti ih kao brend: povijesni hrast, ljubice, crvene makove i žitna polja (kao dio i gradske vrtne arhitekture-prikaz); križeve krajputaše s ružama penjačicama, male poklonce s uređenim gredicama.

Potaknuti proizvodnju drveća i grmlja, te cvijeća. Moramo uvoditi prirodu u grad i živjeti prema principu zdravog okoliša, očuvati tradicionalne biljne vrste i oblikovnost vrta koji se sastoji od povrtnjaka, voćnjaka i cvjetnjaka i svakako osnovati muzej tradicijske kulture vrta i vrtlarenja.

* Koja je vaša uloga u unaprijeđenju horitikulturnog uređenja? Imate li planove u organizacijskom razvoju i podizanju kapaciteta?

– Moja uloga unutar struke krajobrazne arhitekture do sada je potvrđena i realizirana u više od 250 projekata vrtova i manjih perivoja. Kako se aktivno projektiranjem bavim već više od trideset godina, neka ostvarenja mogu se točno prikazati, pošto je biljni materijal stasao i u punoj je razvojnoj formi. Danas, kao viši predavač na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku predajem kolegij Oblikovanje krajobraza i dendrologija i odgajam mlade stručnjake unutar područja hortikulture. Sudjelujem i na IPA međugraničnom projektu pod naslovom Garten und Parks Europas (vrtovi i perivoju Europe) unutar kojeg sudjeluje 7 zemalja. Od strane njemačke udruge krajobraznih arhitekata u Berlinu predložena sam za člana međunarodne Komislije za vrtove i parkove Europe, kao predstavnica Hrvatske. Unutar mojih znanstvenih radova osvrnula sam se na tradicijski slavonski vrt, povijesne vrtlarije, a autorica sam i tri povijesne studije poznatih i vrlo vrijednih perivoja: Perivoja Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu, Malog parka u Đakovu, te Perivoja Prandau-Mailath u Donjem Miholjcu. Koautorica sam izložbe o povijesnom perivoju obitelji Pejačević u Našicama i članica komisije za dodjelu priznanja za najljepši vrt, prozor i balkon, akcije Turističke zajednice u Osijeku. Predavanjima o aranžiranju i uzgoju cvijeća, povijesnim perivojima i vrtovima, sudjelujem na mnogim radionicama unutar Udruga i otvorenih sveučilišta u Osijeku, Vukovaru i u Slavonskom Brodu. Moji planovi za budućnost odnose se na organizaciju studija krajobrazne arhitekture u suradnji Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku, Poljoprivredno-prehrambenog fakulteta u Sarajevu i Rektorata dubrovačkog sveučilišta. Velika mi je želja osnovati botanički vrt u Donjem Miholjcu unutar obnove perivoja i velike vrtlarije Prandau-Mailath, kao pokušalište za buduće generacije studenata ali i kao turistički interpunkt, te centar rasadničarske proizvodenje ukrasnog drveća, grmlja i cvijeća, a kao nositeljica ideje i voditelj projektaBaltazar grad-Adica u Vukovaru želja mi je ostvariti sve zamišljeno u ideji i stvoriti brend profesora Baltazara koji će biti prepoznat u svijetu kao nosioc sveukupne kulture življenja hrvatskog naroda.

Unutar gradskih zelenih površina u Osijeku pokušavam već nekoliko godina formirati „Japanski vrt“ s japanskim paviljonom u kojem bi se svakodnevno demonstrirala kultura ispijanja čaja uz prikaz posluge i načina pijenja različitih vrsta čajeva. Takav vrt u Japanu naziva se „Vrt čaja“, a kako Japanci sve više pokazuju interes i za posjetom našeg grada, mišljenja sam da je Osijek spreman proširiti svoje zelene površine i na vrtove koji su posebno cijenjeni u svijetu i dio su svjetske kulturne baštine krajobrazne arhitekture.

Radi velikog broja sakupljenog povijesnog materijala na temu razvoja Osijeka i vrtne umjestnosti u gradu, želja mije izdati knjigu o povijesnom nasljeđu i razvoju vrtne umjetnosti u gradu Osijeku unutar prošla tri stoljeća.

 

Join the conversation! 1 Comment

  1. Vrlo dobri i konstruktivni prijedlozi; bilo bi dobro da je svaki prilog (intervju) imao i datum nastanka.
    Isto tako – bilo bi dobro (sada nakon…) organizirati seriju okruglih stolova (po tematskom okviru) i dobre prijedloge pretočiti u nekakav gradski (kulturno-urbanistički) dugoročni plan… da (buduća) gradska uprava ima neke orijentire.

    Odgovori

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava / Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava / Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava / Izmijeni )

Google+ photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google+ račun. Odjava / Izmijeni )

Spajanje na %s