Tihomir Ranogajec asistent je na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Ovaj perspektivni umjetnik skladao je za solo instrumente, različite komorne sastave , zbor i tamburaški orkestar. Majstorske tečajeve kompozicije radio je s eminentnim skladateljima Ninom Šenk, Nilsom Vigelandom, Markom Nikodijevićem, Davorom Vinczeom i Genoel von liliensternom. O svojim prvim glazbenim koracima te budućim planovima i projektima više govori u nastavku.

  • Jedan ste od najtalentiranijih mladih hrvatskih skladatelja. Kako je sve počelo? Koji su bili Vaši prvi glazbeni koraci?

POČECI Prvi glazbeni koraci su bili u osnovnoj školi gdje sam počeo svirati tamburu (na opće iznenađenje mojih roditelja).

Nedugo nakon toga sam se prijavio u tamburašku školu Batorek u kojoj sam ostao dugi niz godina (prvo kao svirač, a puno kasnije i kao dirigent orkestra). Tamo sam naučio svirati gitaru, ali osnovno mi je da sam preko škole upoznao osječke glazbenike koji su mi pružili znanje iz glazbene teorije, klavira i ostalih elemenata koji su bili potrebni da upišem tadašnju Umjetničku akademiju u Osijeku. U to neko vrijeme sam i prvi put počeo pisati pjesme i svoju muziku, iako je stilski to jako daleko od onoga čime se danas bavim.

  • Kako je na Vaš rad utjecala pandemija koronavirusom? Kako ste provodili slobodno vrijeme?

Iskreno, pandemija mi je omogućila da se preorganiziram i krenem skladati punom parom. Skladao sam jednu veliku sonatu za brač i klavir (mislim prvu takvu ikad napisanu), napravio skice za veliko višestavačno djelo za klavir, nadalje pišem skladbu za  naš komorni ansambl OKTOS, koju se nadam da ćemo praizvesti krajem ove godine. U svakom slučaju, ne mogu se baš požaliti na manjak skladanja i aktivnosti kojima se nisam stigao ranije baviti. Priređujem jednu zbirku kvarteta za tambure, ali i jedno „iznenađenje“ za klavir.

  • Zbog ove su pandemije mnoge aktivnosti i projekti odgođeni ili otkazani. Jeste li se i Vi našli u takvoj situaciji? Za kada su oni planirani?

Sad kad razmišljam, dosta toga je odgođeno. U travnju nam je bila planirana velika turneja akademskog orkestra Strossmayer, a meni je osobno to značajno jer orkestar svira jednu moju skladbu (Dionizov rondo https://www.youtube.com/watch?v=txrQO3wQlbo) i velik broj aranžmana. Nadalje, odgođen je i Međunarodni festival umjetničke tamburaške glazbe gdje sam trebao imati praizvedbu skladbe Panonska rapsodija. I zadnje, dvojica kolega i ja planiramo napraviti festival suvremene glazbe Novalis, koji smo isto morali odgoditi za, nadamo se, iduću godinu.

  • Vaše su skladbe izvedene na mnogobrojnim domaćim i inozemnim festivalima. Gdje pronalazite inspiraciju?

Inspiracija… nađe se tamo gdje se traži i tamo gdje nam leže interesi, a to može biti jako varljivo. Recimo moja skladba Asseria (https://soundcloud.com/tihomir-ranogajec/asseria) inspirirana je istoimenim arheološkim nalazištem staroilirske kulture u dalmatinskom zaleđu.

Nokturno (https://soundcloud.com/tihomir-ranogajec/nokturno) (za tamburaški orkestar) inspiriran je utvrdom Kolođvar kod Ivanovca, dok Rush hour (https://soundcloud.com/tihomir-ranogajec/rush-hour), koji sam prošle godine pisao za majstorski radionicu skladanja primuzičkom biennalu Zagreb, direktna je refleksija na velike gradove i užurbani moderni život.

Nadalje, Fugare (za bisernicu i klavir) direktno je povezan s ritmom iz heavy-metala početka devedesetih, a trenutno skladam Evoluciju, čiji je koncept nastanak života, od obične diobe stanice do ljudi i životinja… uz pitanje što je sljedeća stepenica evolucije.

  • Koliko će se Osijek promijeniti u umjetničkom smislu nakon ove pandemije, prema Vašem mišljenju?

Teško je predvidjeti takve stvari, mislim… prije godinu dana nitko nije ni čuo za Covid-19, a danas ne možemo izbjeći svakodnevne vijesti bez broja zaraženih. No ono što mogu pretpostaviti je da će se načelno smanjiti globalizacija i povezanost svijeta koja se ne odvija virtualno.

SNAGA I INSPIRACIJA Možda Osijek može od toga profitirati, ako se okrene svojim ljudima, zemlji, gradu i višestoljetnoj baštini te u tome nađe snagu i inspiraciju za umjetničko razvijanje kakvo do sada nije imao.

  • Kakvu karijeru može izgraditi mladi glazbenik u Osijeku?

Ako je dovoljno ustrajan i marljiv, može se napraviti uspješna karijera. Mislim da je Osijek dovoljno velik grad i da ima mjesta za sve oblike glazbe i razvoja mladog glazbenika. Glazbenici koji se bave klasičnom glazbom imaju sve više prilika za koncerte, ali isto vrijedi i za jazz glazbenike, tamburaše, zborove, orkestre, KUD-ove …

SLABIJA ROCK SCENA Jedino mislim da nam je alternativna rock scena slabija u zadnjih desetak godina, što vidim kao posljedicu zatvaranja klubova u kojima su dolazili svirati osječki bendovi sa svojim autorskim materijalom.

  • Ima li tambura budućnost kao ozbiljni instrument?

Svi instrumenti su nekada bili folklornog karaktera, prije nego su skladatelji napisali djela za njih koja su bila dovoljno umjetnički kvalitetna da se ostvari potreba za akademskim tretmanom, čime se dobije ta titula „ozbiljnog“ instrumenta. Ista priča je i s našom tamburom, koja se u osnovnoj i srednjoj glazbenoj školi podučava godinama te je otvaranje studija tambure (upravo u Osijeku) zapravo logičan slijed razvoja umjetničke muzike za taj instrument. Tambura je relativno mlad, svjež i neistražen instrument koji je, nažalost, češće zanimljiviji glazbenicima iz inozemstva kojima on zvuči egzotično i interesantno, nego domaćim glazbenicima koji vide samo sredstvo za izvođenje tradicijske glazbe.

  • Asistent ste na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Kako je poučavati online, bez neposrednog kontakta sa studentima?

To jako ovisi o prirodi predmeta koji se radi. Recimo, teoretski predmeti i određeni njihovi elementi bolje se i lakše mogu predočiti online. Sada kada smo se upoznali s određenim alatima za online nastavu, moguće je da ćemo neke elemente zadržati i nakon pandemije.

No veliki je problem s praktičnom/umjetničkom nastavom. Dobar primjer za to je orkestar.

POVRATAK U KLUPE Studenti su nam se u početku snimali kako sviraju svoje dionice i slali nam na e-mail, no… orkestar u suštini isključivo funkcionira kada imate glazbenike na jednom mjestu koji međusobno sebe čuju i zajedno muziciraju. Tako da što se tiče tih predmeta, jedva se čekamo vratiti u „klupe“.

  • Koji su Vaši budući planovi i projekti?

Idući veliki projekt mi je narudžba Muzičkog biennala Zagreb za 2021.godinu. Tada bi trebao imati praizvedbu za udaraljkaški duo. Nadalje tu je nova skladba za ansambl OKTOS, pa se nadam izdati zbirku tamburaških kvarteta, potom skladbu Ancient beliefs za solo klavir (u suradnji s pijanisticom Miom Elezović), jednu skladbu za klavir koja još nema ime i… tko zna što još, pitajte me za godinu dana…

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorija

Glazba, Nekategorizirano

Oznake

,