Iva Buljubašić trenutačno radi na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku, na odsjeku za kulturu, medije i menadžment kao docentica i glavna Erasmus koordinatorica. Stekla je doktorat 2015. godine na temi nekonvencionalnoga marketinga u institucijama kulture u Republici Hrvatskoj na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Tako je postala najmlađa doktorica znanosti u povijesti osječkog Sveučilišta. O potencijalu kulturne djelatnosti u Osijeku, problemima u osječkoj kulturi te budućim planovima i projektima govori više u nastavku.

Doc. dr. sc. Iva Buljubašić, docentica na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku
  • U čemu vidite najveći potencijal kulturne djelatnosti Osijeka? Je li on dovoljno iskorišten, prema Vašem mišljenju?

Grad Osijek kao kulturno i znanstveno središte istočne Hrvatske, koji se danas sve više profilira i kao turistička destinacija, ima bogatu povijest u skoro svim kulturnim djelatnostima, no ja bih izdvojila kako naš grad ipak ima najveći potencijal u glazbeno – scenskoj, kazališno – dramskoj  i muzejsko – galerijskoj djelatnosti. Zanimljiva je činjenica, kada pričamo o kazališnoj – dramskoj umjetnosti kako Osijek ima bogatu povijest: najstarija vijest o kazališnoj predstavi u Osijeku za koju se danas zna, zabilježena je 1735. godine (predstava Landelinus). Dok muzejsko – galerijska djelatnost svoj potencijal može razvijati u smjeru interdisciplinarnosti kao što je projekt „Osječka glazbena srijeda“, simpoziji, skupovi, druženja, metodičko – didaktičke radionice za djecu itd.

POTENCIJAL KULTURE Potencijal kulture u gradu Osijeku na visokoj je razini iskorišten (to se može vidjeti prema tolikim događanjima koje grad ima: Osječko ljeto kulture, Pannonian C., Osječka glazbena srijeda, Head on East, advent itd.), ali naravno da se on može i dalje razvijati, i to putem interdisciplinarnosti tj. da različite kulturne djelatnosti više međusobno surađuju i podupiru te na taj način još više povećavaju vidljivosti svojega rada.

I na kraju krajeva, veća vidljivost rada s kvalitetnim sadržajem kulturnih djelatnosti, pridonosi privlačenju većega broja publike i osvješćenja važnosti same kulture i umjetnosti. 

  • Smatrate li da postoje problemi u osječkoj kulturi? Koji?

Da, i izdvojila bi tri ključna problema: financijski, ljudski resursi i vidljivost rada (možemo to nazvati i marketinškim aktivnostima). Što se tiče financijskih sredstava, u Osijeku ne živimo u društvu plemića, aristokracije, mecena i sličnih profila ljudi te je teško dobiti privatno doniran novac za kulturu i umjetnost (što je u razvijenim ekonomskim zemljama sasvim normalno), no dobra vijest je da danas ima mnogobrojnih nacionalnih i internacionalnih natječaja koji financijski podupiru implementaciju ideja u kulturi i umjetnosti. Nadalje, na tržištu su potrebni obrazovani ljudi koji će danas – sutra voditi institucije i projekte u kulturi i umjetnosti, a to nije isto kao voditi korporaciju ili poduzeće. Stoga, vjerujem da će se u Osijeku pa i u državi sve više početi prepoznavati zanimanja kao što su „menadžer u kulturi“. I na kraju, sama vidljivost rada tj. važnost marketinških aktivnosti kulturnih institucija koja se može razvijati s proaktivnošću i kreativnošću vodećih ljudi kulturnih instiutcija ili projekata u kulturi.

  • Možete li nešto više reći o projektu koji ste ostvarili u suradnji s profesorom Davorom Bobićem (Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku)  i profesoricom Josipom Mijoč (Ekonomski fakultet u Osijeku)? Odakle se rodila ta ideja?

Nacionalni znanstvenoistraživački projekt pod nazivom „Istraživanje utjecaja promocijskih aktivnosti na razvoj publike generacije Y nacionalnih i gradskih kazališta u Republici Hrvatskoj“ govori o tome kako je u području marketinga u kulturi važan rad u prikazivanju i populariziranju kulturnih i umjetničkih ostvarenja te poticanje kontakta stalne i nove publike s umjetnošću, umjetničkim djelima institucijama kulture. Navedeno ukazuje na potrebu istraživanja “udaljenosti proizvođača i potrošača“, a tržišni pristup kulturi nameće zahtjev poticanja potrošnje zbog veće ekonomske dobiti ili institucije čije proizvode prodaje (izložbu, predstavu i sl.). Promocijske aktivnosti (posebno nekonvencionalne aktivnosti) nailaze na “plodno tlo“ za implementaciju jer kazališta u Republici Hrvatskoj trebaju kreativnu, niskobudžetnu i zanimljivu promociju, ali također trebaju istražiti koje su to promocijske aktivnosti koje najviše privlače mlađu publiku (posebice generaciju Y). Svako kazalište ima svoju misiju i viziju.

ZADATAK I SVRHA Zadatak marketinga u kulturi tj. promocijskih aktivnosti treba biti upoznavanje što većeg broja potencijalnih korisnika (sadašnji i budući posjetitelji) sa spomenutom misijom i vizijom te privlačenja što većeg broja publike. Svrha ovoga istraživanja bila je istražiti razvoj empirijskih spoznaja o promocijskim aktivnostima u kazalištima te stavove zaposlenih u kazalištima (u ovom slučaju nacionalna i gradska kazališta) Republike Hrvatske i generaciju Y o promocijskim aktivnostima.

Projektni rezultati donose provedbu dvaju nacionalnih istraživanja te publiciranje znanstvenih radova u prestižnim bazama indeksirani u WoS-u i Scopus-u. Također, projekt je koristan i budućim istraživačima i kazališnim marketinškim stručnjacima jer je istraživanjem predložena mjerna ljestvica Theatre PUM Scale (Scale of Potential of Unconventional Marketing in Theatre) kojom se mjeri potencijal nekonvencionalog marketinga u kazalištima.

Ideja se rodila kao nadogradnja moje doktorske disertacije iz 2015. godine. Prijavila sam ideju projekta na interni natječaj Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku znanstvenoistraživačkih i umjetničkih projekata te dobila financijska sredstva za provedbu projekta.

  • Zbog pandemije koronavirusom mnogi su projekti i aktivnosti odgođene ili otkazane. Jeste li se i Vi našli u takvoj situaciji? Za kada su oni planirani?

Što se tiče našega znansvenoistraživačkog projekta, imali smo sreću da smo terensko istraživanje za projekt implementirali prije početka same pandemije, stoga se nismo našli u neugodnoj situaciji i mogli smo iz udobnosti svojih domova obrađivati podatke. No, nažalost zbog pandemije su ipak neki planovi „pali u vodu“. Jedan od planova koji sam morala odgoditi je da sam trebala ove godine u svibnju ići znanstveno se usavršavati u Madrid, na Complutense University of Madrid. Također, što se tiče znanstvenoga usavršavanja, plan mi je bio ove godine u studenome ići u Seoul, na Sveučilište Yonsei, ali pošto je situacija neizvjesna, nisam sigurna hoću li to uspjeti napraviti.

PROJEKTI Uz međunarodna znanstvena usavršavanja, imala sam u planu i druge projekte u kulturi. Kolegica Danijela Klobučar (voditeljica Odsjeka za kulturu, Grad Osijek) i ja planirale smo baš za vrijeme ožujka i travnja ove godine zadati studentima Akademije za umjetnost i kulturu dva projekta.

Jedan projekt odnosio se na to da studenti 3. godine preddiplomskoga studija Akademije za umjetnost i kulturu, Odsjeka za kulturu, medije i menadžment istražuju i naprave marketing kampanju za ovogodišnje Osječko ljeto kulture, a drugi projekt se odnosio na to da studenti 1. godine diplomskoga studija istoga Odsjeka također istražuju publiku i naprave marketing kampanju za Osječku glazbenu srijedu. Pobjednički timovi s najboljim rješenjima dobili bi praksu u nekima od institucijama kulture grada Osijeka. No, vjerujemo kako ćemo propale spomenute projekte ipak uspjeti izvršiti sljedeće akademske godine.

  • Koliko će se Osijek promijeniti u umjetničkom smislu nakon završetka pandemije, prema Vašem mišljenju?

Svakako će se promijeniti, i to u smislu kreativnosti i inovativnosti. Sve kulturno –  umjetničke institucije koje su aktivne u gradu Osijeku morali su pokazati kreativnost i inovativnost kako bi i dalje imale pozornost svoje stalne i pridobili pozornost nove publike. Primjeri za to su online kulturna događanja koja su se prikazivala za vrijeme karantene te hvale vrijedan projekt Grada Osijeka i Kulturnog centra Osijek „Kultura na kotačima“.

  • Docentica ste na Akademiji za umjetnost i kulturu u Osijeku. Kako je poučavati online, bez neposrednog kontakta sa studentima?

Iskreno, na početku mi je bilo pomalo čudno te sam osjećala paletu emocija. Prvotno sam se osjećala zbunjeno, a u nastavku mi je čak taj način rada postao sve zanimljivi i opušteniji. Također, na početku online nastave nedostajao mi je kontakt sa studentima jer prema njihovom govoru tijela, pogledima, energiji i vidljivom raspoloženju ja određujem svoj ritam predavanja i same nastave. Kada smo svi zajedno u predavaonici, naravno da lakše mogu „pročitati“ što im je zanimljivije, jesu li koncentrirani, umorni itd. No, kako smo ovu akademsku godinu proživjeli i online i offline putem, mogu danas reći da bi u budućnosti svakako pristala i na daljnju online nastavu, pa čak i na kombinaciju.

  • Koji su Vaši budući planovi i projekti?

Ovo pitanje bi razdvojila na privatne i poslovne planove. I u jednom i u drugom području pokušavam dosegnuti svoj osobni zenit. Što se tiče poslovnih planova, svakako bih voljela da se situacija stabilizira te da mogu izvršiti svoja međunarodna znanstvena usavršavanja (kao što sam to redovito radila do dolaska pandemije), spomenute projekte u kulturi i dalje napredovati u akademskom svijetu, prema redovitoj profesuri. Kako me za sada akademska karijera odvela u područje istraživanja o konvencionalnom i nekonvencionalnom marketingu u kulturi i umjetnosti, no moja znatiželja me vuče i u druga područja kao što su neuromarketing i bihevioralni marketing.

ZAKLADA Što se tiče privatnih planova, svakako mi je u planu osnovati svoju zakladu za financijsko podupiranje mladih u obrazovanju jer iz svojeg desetogodišnjega iskustva rada s mladima sam često doživjela da bi velik broj mladih htio realizirati svoje daljnje visoko obrazovanje, ali nisu u mogućnosti radi manjka financijskih sredstava.

Također, veliki su dio mojega života putovanja (i iz poslovnih i privatnih razloga) te želim, što je više moguće, proputovati svijet, upoznati nove zemlje, običaje, ljude i kulture. Za mene su putovanja tajni tonik kreativnosti i inspirativnosti pomoću kojega obogaćujem svoj kozmoplitski duh.

Komentiraj

Popunite niže tražene podatke ili kliknite na neku od ikona za prijavu:

WordPress.com Logo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš WordPress.com račun. Odjava /  Izmijeni )

Google photo

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Google račun. Odjava /  Izmijeni )

Twitter picture

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Twitter račun. Odjava /  Izmijeni )

Facebook slika

Ovaj komentar pišete koristeći vaš Facebook račun. Odjava /  Izmijeni )

Spajanje na %s

Kategorija

Nekategorizirano, Strategija

Oznake

,