Konferencija za novinare GIP-projekta „Tragovi njemačkog jezika, književnosti i kulture u Hrvatskoj“ kao i podprojekta „Digitalizati njemačkih tiskovina od 18. do 20. stoljeća u Hrvatskoj“ održat će se 3. studenog 2017., u 10 sati, u zgradi Magistrata Muzeja Slavonije, Trg Svetog Trojstva 2.
Projekt će predstaviti nositelji projekta Filozofski fakultet u Osijeku i Univerzitet iz Giessena, te partneri Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Muzej Slavonije, te tvrtka ArhivPro.
Sveučilište Justusa Liebiga u Gießenu pokretač je i voditelj GIP-projekta „Tragovi njemačkoga jezika, književnosti i kulture u Hrvatskoj“, kao i podprojekta „Digitalizati njemačkih tiskovina od 18. do 20. stoljeća u Hrvatskoj“. Sadržaj Projekata je dokumentiranje i znanstveno vrednovanje prisustva njemačkih useljenika u Hrvatskoj od razdoblja kasnoga srednjega vijeka pa sve do kraja Drugoga svjetskog rata, pri čemu je hrvatski znanstveni partner na navedenim projektima Odsjek za njemački jezik i književnost Filozofskoga fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku.
Da bi se istraživački materijal u sklopu projekta mogao uopće znanstveno istraživati, Sveučilište Justusa Liebiga u Gießenu za vrijeme trajanja projekta surađuje ne samo s FFOS-om, već i s drugim partnerima koji ciljeve gore navedenih znanstvenih istraživanja podupiru posuđivanjem građe u svrhu njegove digitalizacije.
Suradnici na Projektu su imatelji vrijedne baštinske građe: Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu i Muzej Slavonije u Osijeku te tvrtka ArhivPro iz Koprivnice koja će obaviti digitalizaciju građe.
U razdoblju od 1786. do 1945. godine na području današnje Republike Hrvatske izlazilo je nešto više od stotinjak novina i časopisa na njemačkom jeziku, od toga većina u Zagrebu (Agramu) i Osijeku (Esseku). Te su tiskovine važan izvor saznanja o jezičnom, književnom i kulturnom utjecaju doseljenika s njemačkoga govornoga područja
na domicilno stanovništvo.
Cilj je Projekta stvoriti preduvjete kako bi se sve novine objavljene na njemačkom jeziku na tlu Hrvatske objedinile u sklopu jednog portala te ih se na taj način učinilo dostupnim istraživačima iz različitih znanstvenih disciplina. U sklopu Projekta nastojat će se očuvati dokumente otisnute na njemačkom jeziku u digitaliziranom obliku te učiniti ih na taj način učinkovitim predmetom znanstvenog istraživanja unutar i izvan Hrvatske.
Dugoročni je cilj otvaranje izvora za istraživanja u vezi književnosti, jezika i kulture njemačkih doseljenika na tlu Hrvatske koji bi kao trajni izvor mogli poslužiti u svrhu pokretanja daljnjih znanstvenih istraživanja. U sklopu projekta digitalizacije zadaća je pronaći sve primjerke dvaju najduže objavljivanih novina na njemačkom jeziku u Slavoniji, Die Drau (1868. – 1932.) i Slavonische Presse (1885. – 1919.), kao i godišnjaka Esseker Bote, znanstveno ih evaluirati i digitalizirati. Prvi je to korak kojim bi se, uz financijsku podršku Ureda za kulturu i
medije Savezne vlade Republike Njemačke, pristupilo sustavnoj digitalizaciji svih tiskovina na njemačkom jeziku objavljenih na tlu Republike Hrvatske, u sklopu kojeg će se digitalizirati približno 220.000 stranica iz navedenih novina i kalendara.
Održivost projekta počiva na činjenici da će digitalizati stvoreni u sklopu projekta biti pohranjeni u Knjižnici „Martin Opitz“, odnosno na virtualnoj platformi Digitalnog foruma za Srednju i Istočnu Europu (DiFMOE), u digitalnoj zbirci „Stare hrvatske novine“ Nacionalne i sveučilište knjižnice u Zagrebu te u Muzeju Slavonije u
Osijeku.
Iznimno vrijedna novinska građa Odjela knjižnice Muzeja Slavonije ovim će projektom biti dostupna istraživačima, a arhivski primjerak pohranjen i zaštićen. Mogućnost iščitavanja i tumačenja svakodnevice grada od druge polovice 19. stoljeća do tridesetih godina 20. stoljeća otkrit će, zasigurno, brojne nove spoznaje o kulturnoj-povijesti grada i njegova neprijepornoga europskog konteksta.
