Panonska kuća u Baranji, kao varijanta Švapske kuće iz 18. i 19. stoljeća, specifična je po tehnici gradnje i materijalu. Tehnika gradnje uvjetovana je društvenim i prirodnim okolnostima. Građena je najčešće na temeljima od pečene opeke, dok su zidovi rađeni od pečene ili nepečene opeke te ponekad, jednostavnijom tehnikom nabijače, a česti su i primjeri kombiniranja ovih materijala.
Krovna se konstrukcija u pravilu izrađivala od hrastovih greda, a pokrivala trskom koje u Baranji ima u izobilju, ili crijepom.
Hrastova građa osiguravala je uz veliku otpornost na atmosferilije (dokazano je da slavonska hrastovina iz ovih krajeva ima trajnost i do 8000 godina) i dobru nosivost krova, koja je bila neophodna za pokrivanje neolučenim (biber) crijepom s obzirom na njegovu veliku težinu.
Radi sve većeg zanimanja za stavljanje u turističku funkciju izvornih panonskih kuća, njihovu ekološku prihvatljivost, kako u pogledu građevnog materijala tako i u pogledu kasnije energetske učinkovitosti, Darko Mrkonjić, tajnik Udruge turističkih vodiča Osijek vjeruje da bi bilo potrebno sustavnije istražiti materijale i umijeće gradnje te isto zaštititi kao nematerijalnu baštinu.
Ovom se temom bavi i priručnik Tradicijska kuća Slavonije i Baranje, a istoimeno predavanje održat će se danas, 12. svibnja u Knjižari Nova u 19 sati, a kojega organizira Odjel za arhitekturu i kulturu življenja osječkog ogranka Matice Hrvatske.
Predavanje će održati arhitektice Sanja Lončar Vicković i Dina Stober, autorice Priručnika za obnovu tradicijske kuće Slavonije i Baranje objavljenog 2011. godine. u suradnji s Ministarstvom turizma Republike Hrvatske, a u cilju zaštite i obnove graditeljske baštine kroz turističku valorizaciju i razvoja turistički nerazvijenih područja kroz obnovu i prenamjenu tradicijskih stambenih i gospodarskih zgrada, poljodjelstva i tradicijskih obrta.
